Tafea: Māfuaʻaga, Faailoga ma Ala Saogalemu e Tali Atu Ai

O le ā le manava ma faʻafefea ona tupu?
O le manava o se fa'afitauli masani o le tino e fa'ailoa i le fa'ateleina o le alu i le faleuila, ma le vaivai ma le susu o le manava. E masani ona tupu ona o siama, fa'aletonu i le 'ai, po'o nisi fa'ama'i o le tino. Ona e mafai ona vave leiloa ai le vai ma le eletise i le tino, e tatau ona fa'aeteete aemaise i pepe, tamaiti laiti, tagata matutua ma i latou e vaivai le puipuiga o le tino.
O le manava i tamaiti o se tulaga masani, ae i nisi taimi e mafai ona tupu ai le leiloa o le vai (fa'ama'i le susu o le tino). Aemaise lava i pepe fou, e mafai ona vave ona aliali mai fa'ailoga o le leiloa o le vai pe a amata le manava; o le mea lea e taua tele le mata'ituina lelei. O fa'ailoga taua o le leiloa o le vai i pepe ma tamaiti laiti e aofia ai le fa'aitiitia o le mimi, mago le gutu, tagi e aunoa ma le loimata, fa'avaivai o mata ma le le filemu.
E fa'afefea ona iloa le manava ogaoga ma lamatia?
O nisi ituaiga o le manava e mafai ona vave ona mafua ai le leiloa ogaoga o le vai ma le eletise i le tino ma fa'atupu ai se tulaga lamatia i le soifua. E masani ona tupu lenei tulaga i siama e pei o le kolera (Vibrio cholerae), Clostridium difficile, po'o nisi fa'ama'i fa'ama'i po'o fa'ama'i fa'ama'i. I lenei tulaga, e le mafai e le manava ona toe mitiia le vai ma e vave ona leiloa le vai o le tino. E mafai ona aliali mai fa'ailoga ogaoga e pei o le fia inu tele, pa'u o le toto, vaivai, pupuni o maso, le mautonu o le mafaufau ma e oo lava i le fa'afuase'i o le tino. I nei tulaga, e sili atu le vave sailia o se fesoasoani fa'afoma'i nai lo le taumafai e togafitia i le fale, aemaise mo tamaiti, tagata matutua ma i latou e iai fa'ama'i tumau.
O ā fa'ailoga lapata'i o le manava lamatia?
O fa'ailoga nei e mafai ona fa'ailoa mai ua suia le manava masani i se tulaga ogaoga:
Fa'ateleina o le manava, tiga ma pupuni i le manava
Le mafai ona pulea le alu i le faleuila
Fiva maualuga
Le toto po'o le mucus i le manava
Leiloa vave ma manino o le mamafa
Tiga o le manava po'o le fa'alogo i le manava
Fia inu tele, mago le gutu, fa'aitiitia o le mimi ma le pogisa o le mimi
Le filemu, fenumiai, pa'u o le toto ma suiga i le mafaufau
O le le filemu i pepe, fa'avaivai o le bīngīldā, mago le gutu, ma le fa'aitiitia o le palapala i le napekini e mafai ona avea ma fa'ailoga o le leiloa o le vai. Aemaise lava ona e le mafai e pepe ma tamaiti laiti ona fa'ailoa a latou fa'afitauli, e taua tele le mata'ituina lelei e tagata matutua o lo'o tausia i latou.
Ituaiga o le manava
O le manava e masani ona vaevaeina i ituaiga nei:
Manava fa'afuase'i: E amata fa'afuase'i ma e masani ona mafua mai i fa'ama'i, e masani ona itiiti ifo i le vaiaso le umi.
Manava tumau: E umi atu i le fa vaiaso ma e masani ona feso'ota'i ma fa'ama'i tumau e pei o le fa'aletonu o le manava, fa'ama'i celiac po'o fa'ama'i mūmū o le manava.
Manava fa'asusu: E tupu ona o le tele o le vai e gaosia e le manava; e mafai ona mafua mai i siama e pei o le kolera.
Manava fa'osimose: E tupu pe a fa'aputu le vai i le manava ona o mea e le mafai ona mitiia, fa'ata'ita'iga i le le mafai ona mitiia le lakose.
Manava ga'o (steatoreik): E mafua mai i le le mafai ona mitiia le ga'o, ma e ga'o, pupula ma leaga le manogi o le manava.
O ā mafua'aga o le manava?
I le lalolagi atoa, o le mafua'aga sili ona taatele o le manava i tamaiti ma tagata matutua o fa'ama'i fa'ama'i ma siama. E le gata i lea:
Fa'ama'i fa'ama'i
Mea'ai ma vai e le mautinoa le saogalemu, e le'i vela lelei po'o le le mama
Suiga i le si'osi'omaga o le manava ona o fuala'au, aemaise o vaila'au fa'ama'i
Le mafai ona taliaina nisi mea'ai (fa'ata'ita'iga lakose po'o le gluten)
Fa'ama'i tumau o le manava (fa'ata'ita'iga Crohn, ulcerative colitis)
Faatiga ma mafaufau e mafai ona a'afia ai le gaoioiga o le manava.
O ā lamatiaga pe a le togafitia le manava?
A iai le fiva, tiga o le manava ma fa'ailoga o le manava i lau tama ae le'i togafitia i le taimi tatau, e mafai ona tupu ai ni lamatiaga:
Vaivai, le fia 'ai, pa'u o le lelei o le soifuaga
Mago le gutu, fa'aitiitia o le mimi
Leiloa o le mafaufau, i tulaga ogaoga e mafai ona o'o i le koma ma le maliu
E mafai ona vave tele le ogaoga o le leiloa o le vai i tamaiti laiti nai lo tagata matutua. O le mea lea, e le tatau ona fa'atalalē.
Pulega o le manava i tamaiti ma pepe
O le manava i tamaiti e masani ona mafua mai i siama ma e le masani ona mana'omia ai vaila'au fa'ama'i. Afai e fa'atasi le manava ma le tiga o le manava, e fa'ateleina ai le lamatiaga o le leiloa o le vai. Afai e masani ona tiga o le manava, le mafai ona 'ai po'o le inu, e tatau ona vave fesili i se foma'i.
Fa'afefea ona fesoasoani i le vai i le fale?
I le manava vaivai ma le ogatotonu, o le sini autu o le toe fa'afo'i o le vai ma minerale ua leiloa. E mafai ona fa'aaoga saogalemu le fofo o le oral rehydration solution e mafai ona maua i fale talavai ma fa'afefiloi i le vai. E fautuaina e tusa ma le matua o le tama:
I lalo o le 2 tausaga: Tasi le ipu laiti o le vai mo le manava susu ta'itasi
2 tausaga ma luga: 'Afa po'o le ipu atoa o le vai
Tamaiti matutua: E pei ona mafai ona inu
A fa'atele le tiga o le manava, e fautuaina le tu'u atu o le vai i ni vaega laiti ae fa'atele taimi.
Fa'afefea ona tatau ona 'ai?
E le tatau ona taofia atoatoa le 'ai i le taimi o le manava; e tatau ona filifilia ni mea'ai e le mamafa i le manava e pei o le fa'i, yogati, araisa vela, pateta vela, moa, supo fuala'au e le ga'o, susu fa'afefiloi ma le falaoa. E tatau ona 'alofia mea'ai suamalie, tunu, masima po'o le 'a'ano, ona e mafai ona fa'ateleina ai le manava.
Lagolagoina o le flora o le manava
E mafai e nisi foma'i ona fautuaina le fa'aopoopoina o le probiotics po'o oloa e iai le zinc e lagolago ai le flora o le manava. E tatau ona fa'aaoga nei oloa i lalo o le fautuaga a se foma'i.
Taotoga o le manava i pepe
O le vaega sili ona taua i le togafitiga o le manava i pepe o le toe fa'afo'i lelei o le vai ma minerale ua leiloa. Mo pepe e susu i le susu o le tina, e tatau ona fa'aauau pea le susu i taimi masani. E mafai ona fa'aaoga le oral rehydration solution i lalo o le fautuaga a le foma'i. Afai e talafeagai mo le matua o le pepe, e mafai ona fa'aopoopo le araisa vela, pateta vela, fa'i vela po'o le yogati. Afai e sili atu i le tolu aso le umi o le manava, fiva po'o le toto i le manava, e tatau ona vave alu i le foma'i.

Faatupu lamatiaga i le gasegase o le manava
O fa'amoemoega nei e mafai ona fa'ateleina ai le lamatiaga o le manava:
Le susu i le susu o le tina (aemaise i le 4 masina muamua)
Le mama o le fagu ma le pacifier
Le lelei o le sauni ma le teuina o mea'ai ma le vai
Le lava o le mama i le si'osi'omaga
Vaivai o le puipuiga o le tino po'o fa'ama'i tumau
Fa'asalalauga ma puipuiga o le manava
E masani ona sosolo fa'ama'i i le manava i le ala o le manava-lima-gutu, fa'apea foi i le inuina o le vai e le saogalemu ma le 'ai o mea'ai e le'i vela lelei. E taua le 'alofia o le teuina o mea'ai vevela i le pusa 'aisa, le 'auai i vaita'ele tumutumu ma e masalomia le mama, ma le 'ai o le susu ma ana oloa e le'i fa'amama lelei. E tatau ona tausisia tulafono o le mama i le sauni ma le tautuaina o mea'ai, vela lelei ma taumafa fou.
O afea e tatau ai ona alu i le foma'i?
I tulaga nei, e tatau ona vave sailia se fesoasoani fa'afoma'i:
Fa'atele ma le tele o le manava susu
Le mafai ona inu vai po'o le vaivai tele
Fiva i luga atu o le 38°C
Tiga o le manava e faifai pea po'o le fa'ateleina
Toto i le manava
Fa'aitiitia o le mimi, tagi e aunoa ma le loimata, mago ma le vaivai o le pa'u
E tatau ona sili atu le fa'aeteete i tagata matutua, pepe ma i latou e iai fa'ama'i i lalo.
O ā metotia e fa'aaoga i le su'esu'ega?
I le su'esu'ega, e iloilo le umi o fa'ailoga, tala o femalagaa'iga, vaila'au na fa'aaoga talu ai nei ma le masani o le taumafa. E mafai ona fa'aaoga le su'esu'ega o le manava, su'ega i le falema'i ma pe a mana'omia, ata fa'ata. I le manava tumau, e mafai ona faia su'esu'ega atili e saili ai le mafua'aga i lalo.
Faiga togafitiga
I le amataga o le manava (faʻafuaseʻi), o le sini autū o le toe faʻatumuina o le vai ma minerale ua leiloa ma le puipuia o le tulaga lautele o le tagata. E manaʻomia le togafitiga o vailaʻau fasi-mamā pe a fautuaina e le fomaʻi ma i nisi tulaga o faʻamaʻi. E tatau ona faʻaauau pea le taumafa ma mataʻituina lelei faailoga o le leiloa o le vai. I tulaga ogaoga, e mafai ona faia le togafitiga o le vai i le alalafaga. Afai e maua se maʻi tumau, e fetuunaʻi le togafitiga e tusa ai ma le mafuaʻaga autū. Metotia mo le Puipuia o le Manava
Faʻaleleia masani o le tumama ma le fufuluina o lima
Fiafia i le vai mama, saogalemu ma taumafa ua vela lelei
Filifili le susu ma oloa susu ua fa'ama'ama'a lelei
Fa'aeteete i taumafa e 'ai i fafo aemaise i masina o le taumafanafana
Fesili e Fai Soo
1. O le ā le manava ma o afea e lamatia ai?
O le manava o le suavai, vaivai ma faatele le ga'o. Afai e tula'i mai le vevela maualuga, fia inu tele, ga'o toto, po'o le vave leiloa o le mamafa, pe afai e le mafai ona inu vai le tamaitiiti/pepe ona o le tafea, e manaʻomia le fesoasoani fa'avave.
2. O le ā e fai i le manava i pepe?
E tāua le toe faʻatumuina o le vai ma minerale ua leiloa, faateleina le susu, ma tuuina atu le fofo toe faʻatumu vai i le fautuaga a le fomaʻi. I faailoga ogaoga, e tatau ona vave fa'afeso'ota'i le foma'i.
3. Aiseā e tupu ai le manava i tamaiti?
O le mafuaʻaga masani i tamaiti o siama (faataitaiga rotavirus, norovirus). E mafai foi ona mafua mai i le vai palapala, taumafa le tumama, nisi vailaʻau fasi-mamā, ma le le mafai ona taliaina nisi taumafa.
4. E faapefea ona puipuia le manava?
Fufulu lima soo, inu vai saogalemu ma taumafa ua vela lelei, ma aloese mai oloa susu e le'i fa'ama'ama'a e fautuaina.
5. E faapefea ona togafitia le manava i le fale?
I le manava mama ma le ogatotonu, e tatau ona inu vai tele e puipuia ai le leiloa o le vai ma filifili taumafa faigofie ona mitiia. E mafai ona fa'aogaina le probiotika po'o le zinc i le fautuaga a le fomaʻi.
6. O ā faailoga o le leiloa o le vai?
Magumagu i le gutu ma le paʻu, mimi itiiti, mimi pogisa, faaitiitia loimata, vaivai ma le le filemu/ suiga i le mafaufau i tamaiti o faailoga autū o le leiloa o le vai.
7. O ā taumafa e aoga mo le manava?
Fa'aaoga fa'i, araisa, pateta vela, ioka, susu fa'afefiloi ma falaoa e pei o mea'ai faigofie ma puna o le porotini. E tāua le faateleina o le inu vai i tamaiti ma tagata matutua.
8. E mafai ona mafua ai le manava e vailaʻau fasi-mamā?
Ioe, o nisi vailaʻau fasi-mamā e mafai ona faaleagaina le flora o le manava ma mafua ai le manava. Aua le fa'aogaina vailaʻau fasi-mamā e aunoa ma le fautuaga a le fomaʻi.
9. O afea e tatau ai ona alu i le fomaʻi?
I le manava ogaoga, tafea, vevela maualuga, ga'o toto, le mafai ona inu vai ma faailoga o le leiloa o le vai, e tatau ona vave alu i se nofoaga o le soifua maloloina.
10. O le ā le manava tumau ma i ā ma'i e mafai ona tupu ai?
O le manava e sili atu i le fa vaiaso e taʻua o le "manava tumau" ma e masani ona fesoʻotaʻi ma fa'afitauli e pei o le irritable bowel syndrome, celiac, po'o fa'ama'i o le manava e mumū ai.
11. E aoga probiotika mo le manava?
E tusa ai ma nisi su'esu'ega, e mafai ona fesoasoani le probiotika e fa'apuupuu ai le umi o le manava fa'afuase'i ma lagolagoina le flora o le manava; ae tatau ona fa'aogaina i le fautuaga a se tagata tomai.
12. E faapefea ona iloa pe pipisi le manava?
O le tele o le manava e mafua mai i fa'ama'i (faataitaiga rotavirus po'o norovirus) e pipisi. E tāua le tumama o lima ma le le fa'asoa o meafaitino patino.
13. O ā vailaʻau e mafai ona mafua ai le manava?
O vailaʻau fasi-mamā, nisi vailaʻau o le manava ma vailaʻau mo le kanesa e masani ona mafua ai le manava; ia fa'afeso'ota'i i taimi uma le foma'i a'o le'i taofi le vailaʻau.
14. E fia le vai e tatau ona inu i le leiloa o le vai?
E tatau ona toe faʻatumu le leiloa i le vai ma fofo toe faʻatumu vai. O le aofaʻi i le itula po'o le ga'o e mafai ona fa'ailoa e lau foma'i tamaiti.
15. O afea e tatau ai ona taofi le taumafa i le manava?
I le lautele, e le fautuaina le taofia o le taumafa. I tulaga o le tafea ogaoga ma le le mafai ona inu vai, e tatau ona fa'atulagaina le taumafa i lalo o le vaavaaiga a le foma'i.
Punaoa
Faalapotopotoga o le Soifua Maloloina i le Lalolagi (WHO): Pepa Moni o le Ma'i Manava
Matagaluega o le Puipuiga ma le Pulea o Fa'ama'i i Amerika (CDC): Manava – Vaaiga Aoao
Faalapotopotoga a Europa mo le Gastroenterology, Hepatology ma le Taumafa a Tamaiti (ESPGHAN) Taiala
The New England Journal of Medicine: Puleaina o le Gastroenteritis Fa'afuase'i i Tamaiti
American Academy of Pediatrics (AAP): Togafitiga Toe Fa'atumu Vai i Pepe ma Tamaiti
O fa'amatalaga uma i lenei tusitusiga e fa'avae i luga o taiala fa'afoma'i i le taimi nei ma punaoa fa'atuatuaina. Ia fa'amautinoa e fa'afeso'ota'i se tagata tomai i le soifua maloloina i le faiga o su'esu'ega ma togafitiga.