O Mea e Tatau Ona E Iloa e Uiga i le Migraine: O lona Faauigaga, Ituaiga, Faailoga ma le Puleaina

O ā Vaega e Ese ai le Migraine mai Isi Ituaiga o le Ulu Tigā?
O le migraine o se ituaiga o le ulu tigā e mafai ona amata i soʻo se vaitaimi o le olaga, e masani ona toe foi mai ma i nisi taimi e mafai ona tumau mo itula po o aso. E sili ona aafia ai tagata i le vaitaimi faigaluega ma o lo'o tulaga maualuga i fa'ama'i tumau e mafua ai le leiloa o le mafai ona galue i le lalolagi atoa. E sili ona masani i fafine nai lo alii; e tusa ai ma su'esu'ega eseese, e tusa ma le to'atasi i le lima o fafine ma le to'atasi i le luasefulu o alii e maua i le migraine. E mafai ona amata le migraine i le taimi o le laitiiti, ae e masani ona amata i le talavou ma e mafai ona faaitiitia lona taatele i le soifuaga, aemaise lava pe a mae'a le menopause.
O ā Vaega Fa'aletino o le Migraine?
O le migraine o se fa'ama'i fa'aneura e mafai ona tumau i le olaga atoa ma e aliali mai i osofa'iga o le ulu tigā i vaitaimi eseese. E masani ona fa'apitoa le ulu tigā i le tasi itu o le ulu, e masani ona ogatotonu pe malosi, ma e fa'ailogaina i le pa'o. E masani ona fa'atasi le tigā ma le fa'ama'i, tigi, ma le maaleale i le malamalama ma le pisa. I nisi taimi, e mafai ona leai se tigā i le va o osofa'iga.
E taua le matafaioi a le tu'ugafa i le atina'eina o le migraine. E maualuga le lamatiaga i tagata e iai le tala'aga o le migraine i le aiga. E le gata i le tu'ugafa, ae o fa'atauga o le si'osi'omaga fo'i e a'afia ai le atina'eina o lenei fa'ama'i. E taua le malamalama e le o se fa'ama'i e na'o le tu'ugafa, ae o le tu'ugafa ma le si'osi'omaga e galulue fa'atasi.
O ā Ituaiga Autu o le Migraine?
O le migraine e vaevaeina i ni vaega se lua i le va'aiga fa'afoma'i:
Migraine e aunoa ma le aura: O le ituaiga e sili ona taatele. E masani ona tumau le osofa'iga o le ulu tigā mo le 4-72 itula. E masani ona i le tasi itu o le ulu ma e mafai ona fa'ateleina i le fa'atinoina o gaoioiga fa'aletino. E mafai ona fa'atasi ma le maaleale i le malamalama po o le pisa.
Migraine ma le aura: E tusa ma le 10% o tagata e maua i le migraine e iai lenei ituaiga. A'o le'i amata le ulu tigā – e masani lava i le tasi itula muamua – e mafai ona aliali mai ni fa'aletonu va'ai fa'avaivai (laina zigzag, pupula o le malamalama, avanoa i le va'ai), lagona o le 'a'afia, vaivai, fenumiai po o fa'afitauli i le tautala. E mafai ona tutusa le malosi o osofa'iga ma le aura ma e aunoa ma le aura.
I tala atu o nei ituaiga, e iai fo'i isi ituaiga e seasea pei o le migraine tumau (ulu tigā mo le itiiti ifo i le 15 aso i le masina ma le 8 aso e iai uiga o le migraine), ma le migraine e mafai ona tupu.
Aiseā e Tulai Mai ai le Migraine? O ā Mea e Mafai Ona Fa'aoso?
E le mafai ona fa'amatala atoatoa mafua'aga o le migraine, ae e manatu o le fa'ama'i e mafua mai i suiga i le va o alatoto ma neura i le fai'ai. O le faiga o le neura tutotonu i tagata e maua i le migraine e sili ona maaleale i nisi fa'aosofia, ma e mafai ona fa'afaigofieina le amataina o osofa'iga e le tele o mea i totonu po o fafo.
E a'afia le tu'ugafa i le atina'eina o le migraine; aemaise lava i tagata e iai le tala'aga o le migraine i le aiga, e maualuga le lamatiaga nai lo le averesi o le nu'u. E le gata i lea, o le popole, le lelei o le moe, suiga o le hormone, suiga o le tau ma vaitau, nisi mea'ai ma meainu, manogi o le si'osi'omaga po o le pisa e mafai ona fa'aosoina le osofa'iga o le migraine i tagata taitoatasi.
E Fa'afefea Ona E Matauina Fa'ailoga o le Migraine?
E masani ona aliali mai le migraine i vaega autu e fa:
1. Vaega o le Prodrom:
I itula po o le aso a'o le'i amata le osofa'iga, e mafai ona aliali mai fa'ailoga lapata'i e pei o le ita, suiga o lagona, le fiafia, suiga i le moe ma le fia'ai, ma le maaa i le ua.
2. Vaega o le Aura:
E le o tagata uma e maua i le migraine e iai lenei vaega, ae i nisi tagata, a'o le'i amata le ulu tigā po o le taimi e amata ai, e mafai ona iai ni fa'aletonu va'ai, lagona po o fa'aletonu fa'aneura (fa'ata'ita'iga pupula o le malamalama, avanoa i le va'ai, fa'avaivai, lagona o le 'a'afia, po o le faigata i le tautala). E masani ona itiiti ifo i le tasi itula le umi o fa'ailoga o le aura.
3. Vaega o le Tigā (Ulu Tigā):
E masani ona i le tasi itu o le ulu le ulu tigā, e pa'o ma e malosi; ae e mafai ona a'afia ai le ulu atoa. E masani ona fa'atasi ma le fa'ama'i, tigi, ma le maaleale i le malamalama, pisa, ma le manogi. E masani ona fa'amalieina le tagata i le moe po o le malolo i se si'osi'omaga pogisa ma filemu. E mafai ona tumau lenei vaega mo ni itula po o ni aso.
4. Vaega o le Postdrom:
A mae'a le tigā, e mafai ona lagona e le tagata le vaivai, fenumiai, ulu tigā vaivai ma fa'afitauli i le taulai atu mo ni itula po o ni aso.
E Fa'afefea Ona Fa'ailoa ma Fa'amautu le Migraine?
E masani ona fa'atulaga le fa'ama'i o le migraine i luga o fa'ailoga masani. E su'esu'eina le tausaga na amata ai osofa'iga, uiga o fa'ailoga ma fa'ailoga fa'atasi. E masani ona le mana'omia ni su'esu'ega ata po o su'esu'ega i le falema'i; ae afai e masalomia se isi mafua'aga, e mafai ona faia nisi su'esu'ega. E fautuaina le sailia o le fesoasoani a se foma'i neura mo le fa'amaoniga o le fa'ama'i.
O ā Mea e Mafai Ona Fa'aosoina Osofa'iga o le Migraine?
E mafai ona eseese mea e fa'aoso ai mo tagata taitoatasi, ae o mea e masani ona va'aia o:
Le 'ai o taumafataga po o le fia'ai
Le lelei o le moe
Popole
Pupula o le malamalama, pisa maualuga po o le a'afia i manogi malosi
Alukolo (aemaise le uaina mumu)
Nisi mea'ai e pei o le sokoleti, aano fa'apipi'i, sisi fa'afefete
Suiga o le hormone (fa'ata'ita'iga: taimi o le masina)
Suiga o le tau, palapala o le ea
Tapaa ma le asu lona lua
O le iloa o nei mea fa'aoso ma taumafai e 'alofia e taua tele i le fa'aitiitia o le taatele o osofa'iga.
O le ā le Aafiaga o le Taumafa i le Migraine?
Ua iloa o lo'o iai se sootaga i le va o osofa'iga o le migraine ma nisi mea'ai. O aano fa'apipi'i e iai le nitrate e pei o le sosis, salam, ma le sucuk; sokoleti; sisi e maualuga le tiramine; nisi meainu manogi po o meainu malulu; ma mea'ai tunu ga'o e mafai ona fa'aosoina le ulu tigā. E mafai fo'i ona a'afia le aofa'i o le kofe, ti po o le alukolo i le lamatiaga o le osofa'iga. O le mea lea, e aoga le mataituina o mea'ai e fa'aoso ai le tigā ma faia ni puipuiga talafeagai.
O ā Togafitiga e Fa'aaogaina i le Puleaina o le Migraine?
E le'i maua se togafitiga tumau mo le migraine, ae o lo'o iai le tele o auala aoga e fa'aitiitia ai le taatele ma le malosi o osofa'iga ma fa'aleleia ai le soifuaga. E fa'atulagaina le togafitiga e le foma'i e fa'atatau i le taatele o osofa'iga, le malosi o osofa'iga ma isi fa'afitauli o le soifua maloloina.
Togafitiga Fuala'au
O fuala'au mo le migraine e vaevae i vaega e lua:
Togafitiga mo osofa'iga fa'afuase'i: E fa'aaogaina mo le ulu tigā fa'afuase'i ma fa'ailoga fa'atasi. E mafai ona amata i le fautuaga a le foma'i fuala'au e pei o le analgesics faigofie, nonsteroidal antiinflammatory, triptans ma nisi togafitiga fa'apitoa mo le migraine i tagata talafeagai.
Togafitiga puipuia (profilaktika): E fa'aaogaina mo tagata e maua i le lua pe sili atu osofa'iga i le masina, osofa'iga umi po o le a'afia tele o le olaga i aso uma. O fuala'au e aofia ai beta blockers, antidepressants, antiepileptics, calcium channel blockers ma le botulinum toxin type A. E tatau ona fa'aauau le togafitiga i se auala masani ma le va'aia lelei.
I vaega uma e lua, e tatau ona fa'aaoga fuala'au i lalo o le va'aiga a le foma'i ma i le fua fa'atatau. Afai e malosi le fa'ama'i po o le tigi, e mafai ona fautuaina e lau foma'i fuala'au antiemetic.
Puleaina e aunoa ma Fuala'au ma Suiga i le Soifuaga
O suiga i le soifuaga o tagata e maua i le migraine e taua tele i le puipuia o osofa'iga:
Fa'amaopoopo ma le lelei le moe
Taumafa paleni ma le soifua maloloina
Puleaina o le popole, fa'ata'ita'i fa'amalolo ma faiga manava
Fa'ata'ita'iga fa'aletino masani ma fa'amalositino
Iloa ma taumafai e 'alofia mea fa'aoso
E iai fo'i su'esu'ega e fautuaina ai le aoga o nisi mea fa'aopoopo e pei o le magnesium, vaitamini B2, ma le coenzyme Q10 i le puleaina o le migraine. Ae e le aoga i tagata uma ma e tatau ona fa'aaoga i lalo o le fautuaga a le foma'i. Pe a filifilia ni mea fa'aopoopo po o ni vaila'au fa'alenatura, e tatau ona mafaufau i aafiaga leaga ma puipuia le soifua maloloina o le ate ma isi totoga.
O ā Mea e Tatau Ona Mata'ituina i le Puipuia o Osofa'iga o le Migraine?
E mafai ona e mata'ituina fautuaga nei e fa'aitiitia ai osofa'iga:
Aloese mai le umi e le 'ai ma taumafai e le misia taumafataga.
Fa'amaopoopo le moe, 'alofia le moe tele po o le le lava o le moe.
Ia fa'aaoga le taimi mo fa'amalolo, yoga po o faiga manava e 'alofia ai le popole.
Afai e mafai, ia 'alofia nofoaga e mafai ona a'afia ai e suiga o le tau, matagi malolosi, manogi e fa'aoso ai le ita po'o le malamalama malosi tele.
Faamaumau mea'ai e te masalomia e mafai ona fa'aoso ai ma fai sau lisi patino o mea e fa'aoso ai.
Faaitiitia le fa'aaogaina o le 'ava malosi ma le tapaa ma taumafai e 'alofia le asu tapaa.
Le Taua o le Puleaina o le Ma'i Migraine ma le Fesoasoani a Fomai Faapitoa
E tatau ona manatua, pe a le togafitia pe le pulea lelei le migraine, e mafai ona matua fa'aitiitia ai le lelei o le soifuaga. Afai e faateleina ou fa'ailoga po'o le faigata ona faatino ou galuega i aso uma, o le auala sili ona talafeagai o le fa'afeso'ota'i se foma'i fa'apitoa i le neurology. E mafai ona e maua ni togafitiga patino ma fautuaga mo le migraine i lalo o le iloiloga a le foma'i.
Fesili e Masani Ona Fesiligia
1. E mafai ona togafitia le migraine?
E ui e le mafai ona aveesea atoatoa le migraine, e mafai ona fa'aitiitia tele le ta'atele ma le matuitui o osofa'iga i togafitiga talafeagai ma suiga i le olaga. E to'atele gasegase e mafai ona maua le mapu i fautuaga a foma'i.
2. E iai se sootaga i le migraine ma le kanesa o le fai'ai?
Leai, e masani ona le feso'ota'i tiga o le ulu ona o le migraine ma le kanesa o le fai'ai. Peita'i, afai e iai suiga fa'afuase'i i le tiga o le ulu, tiga fou ma le matuitui, fa'ailoga fa'aneurology po'o isi fa'ailoga fou, e tatau ona e fa'afeso'ota'i se foma'i.
3. E sili ona lamatia le migraine e iai le aura?
E le masani ona sili ona lamatia le migraine e iai le aura nai lo le migraine e leai se aura. Peita'i, i nisi taimi e mafai ona tupu ai le leiloa va'ai fa'afuase'i po'o le fa'aletonu i le tautala i le taimi o le aura. E taua le va'aiga a le foma'i.
4. E mafai ona maua e tamaiti le migraine?
Ioe, e mafai ona amata le migraine i le laitiiti. Peita'i, e mafai ona eseese fa'ailoga ma e faigata ona fa'amaonia i tamaiti. Afai e masalomia le migraine i tamaiti, e tatau ona iloiloina e se foma'i faapitoa.
5. O a mea e fa'aoso ai osofa'iga migraine?
O le popole, le le masani o le moe, le 'ai i taimi masani, nisi mea'ai ma meainu, suiga o le hormone, malamalama pupula, manogi ma leo o le siosiomaga, ma suiga o le tau o nisi ia o mea e masani ona fa'aoso ai.
6. O a mea'ai e tatau ona 'alofia mo le migraine?
E fautuaina le 'alofia o aano o manu ua fa'agaioia, sisi ua fa'afefeteina, sukalati, nisi ituaiga o le 'ava malosi, mea'ai ga'o ma mea'ai tunu i le suau'u, ma mea'ai e maualuga le nitrate po'o le tiramine.
7. E iai se a'afiaga tumau o le migraine?
E le mafua ai le migraine se fa'aleagaina tumau i totoga; peita'i, afai e le togafitia, e mafai ona matua fa'aitiitia ai le lelei o le soifuaga.
8. E tatau ona ou fa'aauau pea ona inu a'u fuala'au?
E tatau ona e inuina fuala'au na fautuaina e lau foma'i i le aofa'i ma le umi na fa'atonuina. 'Alofa'i suiga fa'afuase'i ma ia talanoa i lau foma'i a'o le'i taofia le fuala'au.
9. E aoga mea fa'aopoopo mo le migraine?
E iai fa'amaoniga e mafai ona aoga le magnesium, vaitamini B2, ma le coenzyme Q10, peita'i, e tatau ona fa'aaoga i lalo o le fautuaga a le foma'i.
10. O afea e tatau ai ona ou alu i le foma'i?
Afai e iai suiga fa'afuase'i ma le matuitui i le tiga o le ulu, leiloa le mafaufau, pua'i, va'ai fa'alua, faigata ona savali po'o le le paleni, e tatau ona e alu i se nofoaga tau soifua maloloina.
11. E aoga le fa'amalositino mo le migraine?
E mafai ona fesoasoani le fa'amalositino mama masani i le puleaina o le migraine fa'apea foi ma le soifua maloloina lautele. Peita'i, e mafai ona fa'aoso e le fa'amalositino mamafa nisi osofa'iga, o lea ia fa'atulagaina lau fa'amalositino i lalo o le fautuaga a lau foma'i.
Punaoa
World Health Organization (WHO) — Headache disorders: https://www.who.int/news-room/fact-sheets/detail/headache-disorders
International Headache Society (IHS) — The International Classification of Headache Disorders
American Migraine Foundation — Migraine Overview
American Academy of Neurology — Migraine Guidelines
Silberstein SD, et al. "Migraine prevention." The Lancet, 2017.
The Global Burden of Disease Study, The Lancet, 2017.