Što je puls i zašto je važan?
Puls, iako se često naziva otkucajem srca; zapravo označava pritisak koji krv, pri svakoj kontrakciji srca, vrši na stijenke krvnih žila i ritmičke valove koji nastaju kao odgovor na taj pritisak. Srce se kontrahira i opušta, šaljući krv u aortu, najveću arteriju, a zatim u cijelo tijelo. Budući da su krvne žile elastične, na ovaj protok krvi odgovaraju širenjem i sužavanjem. Puls se može lako osjetiti dodirom na površinskim dijelovima tijela poput ručnog zgloba, vrata, sljepoočnice ili prepona.
Pulsna vrijednost svake osobe može varirati ovisno o dobi, spolu, općem zdravstvenom stanju, tjelesnoj temperaturi, hormonalnim promjenama, svakodnevnim fizičkim ili emocionalnim aktivnostima, korištenim lijekovima i raznim bolestima. U određenim razdobljima, povećanje ili smanjenje pulsa zbog stresa, vježbanja, bolesti ili promjena raspoloženja potpuno je prirodno. Ono što je ovdje važno jest da puls bude pravilan i ritmičan.
Kod osoba koje se redovito bave tjelesnom aktivnošću, osobito sportaša, puls izmjeren u mirovanju može biti niži od prosjeka populacije. Puls ne daje informacije samo o brzini otkucaja srca, već i o ritmu srca, vašoj kondiciji i nekim zdravstvenim stanjima. Kod bolesti srca i zalistaka, ozbiljnih krvarenja, poremećaja štitnjače, bolesti živčanog sustava i moždanih krvarenja mogu se uočiti značajne promjene pulsa.
Kod zdravih odraslih osoba, broj otkucaja srca u mirovanju obično se kreće između 60-80 otkucaja/minuti.
Koji je normalan raspon pulsa?
Ritmičnost pulsa i njegovo kretanje unutar određenog raspona pokazatelj su zdravog krvožilnog sustava. Iako se vrijednost pulsa razlikuje kod svake osobe, kod zdravih odraslih osoba normalna brzina otkucaja srca u mirovanju obično se smatra između 60-100 otkucaja/minuti. Kod osoba koje se aktivno bave sportom ta vrijednost može pasti i na 45-60 otkucaja/minuti. Nizak puls u mirovanju može značiti da srce radi učinkovitije.
Povišena brzina otkucaja srca može povećati rizik od moždanog udara ili srčanog udara, stoga redovita mjerenja u mirovanju mogu omogućiti rano prepoznavanje. Ako je vaš puls u mirovanju između 50-70, to se može smatrati idealnim; između 70-85 općenito se smatra normalnim; iznad 85 može se govoriti o visokom pulsu. Međutim, treba imati na umu da puls sam po sebi nije dijagnostički i da se zdravstvene karakteristike svake osobe razlikuju.
Redovito mjerenje pulsa, osobito kada imate tegobe ili čimbenike rizika, pomaže u ranom prepoznavanju mogućih zdravstvenih problema. Međutim, ako se uz neuobičajeno nizak puls javljaju slabost, vrtoglavica ili nesvjestica, potrebno je bez odgode konzultirati kardiologa. Visok puls najčešće je posljedica privremenih uzroka (poput vježbanja, stresa), ali ako je trajno povišen u mirovanju, svakako treba istražiti uzrok. Pušenje i anemija također mogu uzrokovati povišen puls. Značajan pad pulsa nekoliko mjeseci nakon prestanka pušenja obično se smatra pozitivnom promjenom.
Kako se mjeri puls?
Mjerenje pulsa, radi dobivanja pouzdanog rezultata, obično se provodi u odmorenom i mirnom stanju. Možete mjeriti u različito doba dana kako biste pronašli prosječnu vrijednost. Na vratu, s obje strane grkljana ili na ručnom zglobu, odmah iza palca, lagano pritisnite arteriju s tri prsta i osjetite otkucaje. Kada prstima osjetite puls na arteriji, pomoću štoperice ili sata brojite otkucaje tijekom 60 sekundi. Dobiveni broj predstavlja vašu trenutnu pulsnu vrijednost.
Po želji možete koristiti i digitalne tlakomjere ili pametne zdravstvene uređaje. Također, u slučaju nepravilnosti srčanog ritma (poznato kao 'preskakanje'), preporučuje se konzultirati liječnika. Kod osoba s dijagnosticiranim poremećajem ritma, za točno mjerenje pulsa, po mogućnosti treba izravno osluškivati srce. Redovita kontrola pulsa ima važnu ulogu u ranom otkrivanju kardiovaskularnih i mnogih sistemskih bolesti.
Koji su uzroci visokog pulsa (tahikardije)?
Kada je brzina otkucaja srca viša od normale, to se naziva "tahikardija". Visok puls može nastati kao posljedica zatajenja srca, infekcija, bolesti štitnjače, nekontrolirane gušavosti, ozbiljnih krvarenja ili nekih kroničnih bolesti. Kod obilnih krvarenja srce počinje brže kucati kako bi tkivima dostavilo dovoljno kisika, ali kod ozbiljnog gubitka krvi puls može znatno pasti, što predstavlja životnu opasnost.
Povišena temperatura, anksioznost, emocionalni stres, fizički napor i iznenadne aktivnosti također mogu privremeno ubrzati puls. Puls koji se povisi nakon fizičkog napora ili snažnih emocionalnih doživljaja obično se vraća u normalu nakon odmora. Međutim, puls koji u mirovanju stalno iznosi 90 otkucaja/minuti ili više može ukazivati na neko drugo zdravstveno stanje i zahtijeva detaljnu procjenu.
Redovita tjelesna aktivnost s vremenom može smanjiti puls u mirovanju. Navike poput svakodnevne lagane šetnje pozitivno utječu na zdravlje srca i mogu pomoći u održavanju nižeg pulsa.
Koji su uzroci niskog pulsa (bradikardije)?
Nizak puls, poznat kao "bradikardija", znači da je brzina otkucaja srca ispod normalno prihvaćene vrijednosti. Kada puls padne ispod 40 otkucaja u minuti, tijelo možda neće dobiti dovoljno krvi i kisika, što može izazvati vrtoglavicu, nesvjesticu, znojenje i neurološke simptome. Moždana krvarenja, tumori, bolesti srca, smanjena funkcija štitnjače, hormonalne neravnoteže, starenje, urođene srčane anomalije, nedostatak minerala, apneja u snu i uzimanje određenih lijekova mogu uzrokovati bradikardiju.
S druge strane, kod zdravih osoba koje redovito vježbaju i imaju visoku kondiciju, brzina otkucaja srca koja pada i do 40 otkucaja u minuti može se smatrati normalnom. To pokazuje da srce radi snažno i učinkovito. Fiziološki nizak puls kod sportaša ne mora biti zdravstveni problem.
Koje su vrijednosti pulsa prema dobi?
Puls bi trebao biti pravilan i ritmičan u svakoj dobi. Pri aktivnosti se prirodno povećava, stoga je za točnost mjerenja preporučljivo mjeriti puls u mirovanju ili nakon najmanje 5-10 minuta odmora. Ovisno o dobi i spolu, mogu se uočiti različite vrijednosti pulsa. Na primjer, kod dječaka je puls obično nešto viši nego kod djevojčica; kod odraslih nema značajne razlike između muškaraca i žena. Također, prekomjerna tjelesna težina i kronične bolesti mogu utjecati na puls. Za zdrav život preporučuje se redovita zdravstvena kontrola.
Preporučeni rasponi pulsa prema dobnim skupinama su sljedeći:
Novorođenčad: 70-190 (prosječno 125 otkucaja/minuti)
Dojenčad 1-11 mjeseci: 80-160 (prosječno 120)
1-2 godine: 80-130 (prosječno 110)
2-4 godine: 80-120 (prosječno 100)
4-6 godina: 75-115 (prosječno 100)
6-8 godina: 70-110 (prosječno 90)
8-10 godina: 70-110 (prosječno 90)
10-12 godina: Djevojčice 70-110, dječaci 65-105 (prosječno 85-90)
12-14 godina: Djevojčice 65-105, dječaci 60-100 (prosječno 80-85)
14-16 godina: Djevojčice 60-100, dječaci 55-95 (prosječno 75-80)
16-18 godina: Djevojčice 55-95, dječaci 50-90 (prosječno 70-75)
18 godina i više: 60-100 (prosječno 80)
Budući da može doći do manjih odstupanja u ovim vrijednostima ovisno o dobi i individualnim karakteristikama, u slučaju bilo kakve zabrinutosti najprikladnije je konzultirati se sa zdravstvenim stručnjakom.
Često postavljana pitanja (Č.P.P.)
1. Koliki bi trebao biti puls?
Kod zdravih odraslih osoba puls u mirovanju obično je između 60-100 otkucaja/minuti. Kod osoba koje redovito vježbaju ta vrijednost može biti niža. Međutim, idealni raspon pulsa može varirati ovisno o osobnom zdravstvenom stanju i dobi.
2. Kako mogu izmjeriti svoj puls?
Svoj puls možete izmjeriti laganim pritiskom triju prstiju na površinske arterije poput vrata, ručnog zgloba ili prepona i brojanjem otkucaja tijekom 60 sekundi. Također, digitalni tlakomjeri ili pametni nosivi uređaji nude praktično rješenje.
3. Je li visok puls opasan?
Ako je visok puls uzrokovan privremenim razlozima, obično ne predstavlja ozbiljan rizik i vraća se u normalu. Međutim, trajno visok puls u mirovanju može povećati rizik od bolesti srca i krvnih žila te bi trebao biti procijenjen pod nadzorom liječnika.
4. Je li nizak puls štetan?
Ako puls padne ispod 40 u minuti i tome se pridruže simptomi poput vrtoglavice, slabosti ili nesvjestice, svakako se treba obratiti stručnjaku. Međutim, kod osoba koje redovito vježbaju, nizak puls ne mora predstavljati problem.
5. Što znači nagla promjena pulsa?
Nagle promjene pulsa mogu biti povezane s privremenim čimbenicima poput stresa, vježbanja, iznenadnog straha, povišene temperature ili infekcije. Trajne ili izražene promjene mogu biti znak osnovne bolesti te se preporučuje medicinska procjena.
6. Utječe li pušenje na puls?
Da, poznato je da pušenje povisuje puls. Prestanak pušenja obično dovodi do smanjenja pulsa; to je pozitivan razvoj za zdravlje srca.
7. Koje bolesti uzrokuju nepravilnosti pulsa?
Bolesti štitnjače, bolesti srčanih zalistaka, anemija, poremećaji živčanog sustava, infekcije i nuspojave nekih lijekova mogu uzrokovati promjene pulsa.
8. Koliki bi trebao biti puls kod djece?
Vrijednost pulsa kod djece varira ovisno o dobi. Puls je viši kod novorođenčadi, a postupno se smanjuje kako dijete raste. Tablica standardnih vrijednosti prema dobnim skupinama dana je iznad.
9. Što znači 'preskakanje' pulsa?
Nepravilnost ili 'preskakanje' pulsa može ukazivati na poremećaj srčanog ritma. Ako je ova pojava ponavljajuća ili praćena tegobama, važno je konzultirati se s liječnikom.
10. Trebam li redovito mjeriti puls?
Da, osobito ako imate rizik od bolesti srca i krvnih žila ili redovito vježbate, praćenje pulsa može biti korisno. U slučaju naglih promjena preporučuje se savjetovanje sa stručnjakom.
11. Utječu li pretilost ili višak kilograma na puls?
Prekomjerna tjelesna težina i pretilost mogu uzrokovati intenzivniji rad srca; to može dovesti do povišenog pulsa u mirovanju.
12. Jesu li mjerenja pulsa tlakomjerima pouzdana?
Moderni tlakomjeri uglavnom su pouzdani; međutim, kod sumnjivih mjerenja ili nepravilnih otkucaja preporučuje se procjena liječnika.
13. Utječu li psihološka stanja na puls?
Psihološka stanja poput stresa, tjeskobe ili uzbuđenja mogu privremeno ubrzati puls. To je obično kratkotrajno.
14. Kada se puls vraća u normalu nakon vježbanja?
Ovisno o intenzitetu i osobnoj kondiciji, puls se nakon vježbanja obično vraća u normalu unutar 5-10 minuta.
15. Postoje li kronične bolesti koje utječu na puls?
Da; kronične srčane bolesti, problemi sa srčanim zaliscima, poremećaji ritma i bolesti štitnjače mogu trajno utjecati na puls. Redovito praćenje i liječenje izuzetno su važni u takvim slučajevima.
Izvori
World Health Organization (WHO). Cardiovascular diseases.
American Heart Association (AHA). All About Heart Rate (Pulse).
Centers for Disease Control and Prevention (CDC). Heart Rate.
Mayo Clinic. Pulse: How to take your pulse.
European Society of Cardiology (ESC). Guidelines on the management of cardiovascular diseases.
Başoğlu, M., et al. Tıbbi Fizyoloji. Nobel Tıp Kitabevi.
UpToDate. Evaluation of the adult patient with palpitations.