Vodič za zdravlje

Zašto dolazi do proljeva, što treba učiniti i koje mjere treba poduzeti protiv opasnog proljeva?

AutorAutor10. svibnja 2026.
Zašto dolazi do proljeva, što treba učiniti i koje mjere treba poduzeti protiv opasnog proljeva?

Osnovne informacije o proljevu

Proljev (dijareja) definira se kao tri ili više vodenastih stolica unutar 24 sata ili, osobito kod dojenčadi, češće i vodenastije stolice nego inače. Proljev najčešće počinje naglo i može dovesti do gubitka tekućine, a iako je najčešće uzrokovan infekcijama, može biti i simptom različitih osnovnih poremećaja. Proljev je čest problem diljem svijeta, osobito kod djece, te je važan zbog rizika od dehidracije (ozbiljnog gubitka tekućine).

Definicija i učestalost proljeva

Proljev je poremećaj probavnog sustava karakteriziran učestalim, vodenastim i rijetkim stolicama. Najčešći uzrok su infekcije, ali i intolerancije na hranu, neki lijekovi ili bolesti probavnog sustava mogu dovesti do pojave proljeva. Kada se razvije proljev, dolazi do poremećaja ravnoteže tekućina i minerala u tijelu, pa je posebna pažnja potrebna kod djece, starijih osoba i osoba sa slabim imunitetom.

Koji su uzroci proljeva?

Najčešći uzroci proljeva su:

  • Crijevne infekcije uzrokovane bakterijama, virusima ili parazitima (npr. Salmonella, E. coli, rotavirus, norovirus)

  • Konzumacija pokvarene ili nehigijenski pripremljene hrane (trovanje hranom)

  • Intolerancije ili alergije na hranu (intolerancija na laktozu ili gluten)

  • Nuspojave lijekova (osobito antibiotika)

  • Kronične crijevne bolesti (npr. Crohnova bolest, ulcerozni kolitis, sindrom iritabilnog crijeva)

  • Psihološki uzroci poput stresa ili anksioznosti

Kod dojenčadi i djece proljev mogu uzrokovati i nicanje zubića, nepravilna prehrana ili određene metaboličke bolesti.

Što je opasni (toksični) proljev i kada ga treba shvatiti ozbiljno?

Neke vrste proljeva mogu dovesti do ozbiljnog gubitka tekućine i elektrolita u tijelu. Osobito proljev uzrokovan bakterijskim toksinima (npr. kolera, Clostridium difficile) može postati životno ugrožavajući u svega nekoliko sati. U takvim slučajevima mogu se javiti jaka žeđ, upale očne jabučice, smanjenje količine urina, promjene svijesti, nagli gubitak težine, krvava ili sluzava stolica, visoka temperatura i ponavljano povraćanje. Kada se pojave ovi simptomi, osobito kod djece, starijih osoba i osoba sa slabim imunitetom, potrebna je hitna medicinska procjena.

Koje su različite vrste proljeva?

Proljev se obično dijeli u različite skupine prema tijeku i osnovnom uzroku:

  • Akutni proljev: Najčešći oblik, obično uzrokovan infekcijama i traje kraće od 2 tjedna.

  • Kronični proljev: Traje dulje od 4 tjedna i najčešće je povezan s kroničnim bolestima ili poremećajima apsorpcije.

  • Sekretorni proljev: Nastaje zbog prekomjernog izlučivanja tekućine iz crijeva (npr. kolera).

  • Osmotski proljev: Nastaje kada tvari koje nisu apsorbirane povlače vodu u crijevo (npr. intolerancija na laktozu).

  • Masni (steatoreični) proljev: Pojavljuje se kada je apsorpcija masti poremećena, a stolica je masna i obilna.

Klinički simptomi i upozorenja na gubitak tekućine

Uz proljev se mogu javiti i povraćanje, bolovi u trbuhu, povišena temperatura. Najvažniji rizik je dehidracija. Kod dojenčadi i male djece smanjena količina urina, suhoća usta, plač bez suza, upale očne jabučice i fontanele, razdražljivost ili pospanost znakovi su ozbiljnog gubitka tekućine. Kod odraslih se mogu javiti slabost, vrtoglavica, suhoća usta, nizak krvni tlak i tamnija boja urina. Ako se dehidracija ne liječi, može postati životno ugrožavajuća.

Kako se dijagnosticira proljev?

Tijekom dijagnostičke obrade ispituju se učestalost, konzistencija i izgled stolice, te prateći simptomi poput temperature, povraćanja ili krvi u stolici. Kod akutnih slučajeva koji traju kraće od 2 tjedna, najčešće nisu potrebne dodatne pretrage. Međutim, ako proljev traje dulje, ako je stolica krvava ili sluzava, ako je nedavno korišten antibiotik ili je imunitet oslabljen, mogu se napraviti analiza stolice, kultura, određene krvne pretrage i ponekad endoskopski pregledi. Ove pretrage pomažu razlikovati bakterijske/parazitske infekcije i kronične osnovne bolesti.

Upravljanje proljevom i ispravan pristup

Najvažniji prvi korak je nadoknada izgubljene tekućine i elektrolita. U blagim slučajevima dovoljni su voda, juha, voda od riže, blagi čaj ili oralne rehidracijske otopine. U težim slučajevima, osobito kod jakog povraćanja ili velikog gubitka tekućine, može biti potrebna nadoknada tekućine infuzijom.

Plan liječenja proljeva ovisi o uzroku i dobi bolesnika:

  • Kod dojenčadi i male djece preporučuje se, ako je moguće, nastaviti s dojenjem.

  • Kod dojenčadi i djece koja su počela s dohranom, prednost treba dati rižinoj kaši, kuhanom krumpiru, jogurtu, pireu od jabuka, banani i hrani s malo vlakana.

  • Antibiotici se koriste samo uz odobrenje liječnika i kada je potvrđena bakterijska infekcija.

  • Probiotici mogu pomoći u održavanju crijevne flore i kod djece i kod odraslih.

Na što treba obratiti pažnju dok proljev ne prođe

Ako djeca ili odrasli pokazuju znakove pretjerane žeđi, učestalog povraćanja, krvave stolice, visoke temperature, značajnog smanjenja količine urina, upalih očiju, svakako se treba obratiti zdravstvenoj ustanovi. Većina proljeva prolazi za nekoliko dana, ali ako se simptomi produže ili pogoršaju, nužna je medicinska procjena.

Mjere za prevenciju proljeva

Pridržavanje higijenskih pravila, temeljito pranje hrane, izbjegavanje sirove ili nedovoljno kuhane hrane, korištenje sigurne pitke vode i redovito pranje ruku od ključne su važnosti za prevenciju proljeva. Majčino mlijeko ima veliku važnost u prehrani male djece. Također je dokazano da su programi cijepljenja protiv infekcija poput rotavirusa smanjili broj ozbiljnih slučajeva proljeva u svijetu.

Namirnice koje mogu pomoći kod proljeva kod kuće

  • Namirnice koje se lako probavljaju i imaju vezujuća svojstva, poput riže, kuhanog krumpira, banane, pirea od krumpira i pirea od jabuka

  • Jogurt i kefir s probioticima

  • Bijeli kruh s malo masnoće i tost

  • Izvori proteina s malo masnoće, poput kuhanog pilećeg mesa

  • Dosta tekućine (voda, jogurt napitak, blagi čaj, oralne rehidracijske otopine)

  • Namirnice s niskim udjelom vlakana i masti

Napomena: Mlijeko i mliječni proizvodi mogu kod nekih osoba pogoršati proljev; također je preporučljivo izbjegavati kofein, alkohol i hranu s visokim udjelom vlakana.

Što se može učiniti za brzo olakšanje proljeva?

Brzo rješenje za potpuno zaustavljanje proljeva nije uvijek moguće jer je ponekad to mehanizam kojim se tijelo rješava infekcije. Preporučuje se odmor, unos dovoljne količine tekućine, nastavak prehrane laganom hranom i konzultacija sa zdravstvenim stručnjakom ako se simptomi produže ili pogoršaju. Lijekovi za zaustavljanje proljeva nisu uvijek prikladni; osobito kod proljeva uzrokovanih infekcijama nepotrebna uporaba lijekova može pogoršati stanje.

Na što treba obratiti pažnju tijekom epidemija proljeva i u posebnim situacijama

U zajedničkim prostorima, tijekom ljetnih mjeseci, na turističkim destinacijama i u okruženjima s otežanim higijenskim uvjetima, epidemije proljeva mogu biti češće. U takvim situacijama treba posebno paziti na osobnu higijenu i izbjegavati sumnjivu hranu. Kronični proljev može nastati i zbog autoimunih bolesti ili poremećaja metabolizma; u tim slučajevima potrebno je detaljno medicinsko ispitivanje i liječenje prema planu.

Često postavljana pitanja (Č.P.P.)

Što ne smijemo jesti kod proljeva?

Preporučuje se izbjegavati sirovu, masnu ili začinjenu hranu, mlijeko i mliječne proizvode (kod nekih osoba), napitke s kofeinom, alkoholom i gazirane napitke tijekom proljeva.

Je li banana korisna kod proljeva?

Da, banana je lako probavljiva namirnica bogata kalijem i preporučuje se tijekom proljeva.

Koliko traje proljev?

Većina akutnih slučajeva proljeva prolazi spontano u nekoliko dana. Međutim, ako proljev traje dulje od tjedan dana ili su prisutni drugi ozbiljni simptomi, potrebno je konzultirati se sa zdravstvenim stručnjakom.

Moje dijete ima proljev, u kojim slučajevima trebam hitno posjetiti liječnika?

Ako postoji stalno povraćanje, krvava stolica, visoka temperatura, jaka slabost, smanjenje količine urina ili plač bez suza, odmah se obratite liječniku.

Mogu li antibiotici uzrokovati proljev?

Da, uporaba antibiotika može narušiti crijevnu floru i uzrokovati proljev. U tom slučaju, ako je potrebno nastaviti s antibioticima, svakako se posavjetujte s liječnikom.

Jesu li probiotici korisni kod proljeva?

Znanstvene studije pokazuju da neke vrste probiotika mogu pomoći u smanjenju trajanja i težine akutnog proljeva. Možete ih koristiti nakon savjetovanja s liječnikom.

Što se može učiniti kod proljeva kod odraslih kod kuće?

Preporučuje se piti puno vode, hraniti se mekanom i lako probavljivom hranom, izbjegavati vrlo masnu i vlaknastu hranu te po potrebi koristiti oralnu rehidracijsku otopinu.

Zašto nastaje krvavi proljev?

Krvavi proljev obično nastaje zbog infekcije, upalne bolesti crijeva ili nekih parazita; potrebna je hitna medicinska procjena.

Koliko često treba davati tekućinu kod proljeva?

Tekućinu treba davati često i u malim količinama, uzimajući u obzir boju i učestalost mokraće. Kod male djece i dojenčadi važno je često dojenje ili davanje tekućine primjereno dobi.

Može li Covid-19 uzrokovati proljev?

Infekcija Covid-19 može kod nekih osoba uzrokovati proljev i druge probavne tegobe.

Zašto je proljev češći ljeti?

Hrana se po vrućem vremenu brže kvari, higijenski uvjeti su otežani i rizik prijenosa u zajedničkim prostorima raste; stoga je proljev ljeti češći.

Jesu li lijekovi za zaustavljanje proljeva sigurni?

Ovi lijekovi nisu uvijek preporučeni, osobito kod proljeva uzrokovanih infekcijom; odluku o korištenju treba prepustiti liječniku.

Što učiniti ako je proljev stalan?

Kod dugotrajnog (kroničnog) proljeva treba istražiti osnovne uzroke i obratiti se stručnjacima.

Kako se liječi proljev kod dojenčadi?

Najvažniji pristup je sprječavanje gubitka tekućine. Treba nastaviti s dojenjem, pratiti znakove gubitka tekućine i po potrebi dati oralnu rehidracijsku otopinu prema preporuci liječnika. U slučaju krvavog proljeva, nemogućnosti hranjenja ili povraćanja, odmah se obratite liječniku.

Izvori

  • Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), “Diarrhoeal disease: Key facts,” 2023.

  • Centers for Disease Control and Prevention (CDC), "Diarrhea: Common Illness, Global Killer," 2022.

  • European Society for Paediatric Gastroenterology, Hepatology and Nutrition (ESPGHAN), "Management of Acute Gastroenteritis in Children," 2014.

  • American Academy of Pediatrics (AAP), "Acute Gastroenteritis," 2022.

  • Mayo Clinic, “Diarrhea - Symptoms and causes,” 2024.

Sviđa li vam se ovaj članak?

Podijelite s prijateljima