Znanje za sve, bilo gdje

Koji su uzroci upale grla? Umirujuće metode i kada je potrebna stručna pomoć?

Upala grla je česta tegoba koja se najčešće görülür kod infekcija gornjih dišnih puteva, posebno prehlade i gripe. Povremeno može biti toliko jaka da otežava gutanje, govor ili disanje. U većini slučajeva, upala grla može se kontrolirati jednostavnim umirujućim metodama koje se mogu primijeniti kod kuće. Međutim, kod dugotrajne, teške ili ponavljajuće upale grla potrebno je istražiti osnovnu bolest i može biti potrebna medicinska intervencija.

Što je upala grla i u kojim se situacijama javlja?

Upala grla je stanje koje se očituje nelagodom u grlu, osjećajem boli, peckanja, grebanja ili svrbeža, koji se pojačavaju pri gutanju. Spada među najčešće simptome zbog kojih se pacijenti javljaju u ambulantu. Najčešće je povezana s infekcijama (osobito virusnim), okolišnim čimbenicima, alergenima i iritacijom grla.

Bol u grlu može zahvatiti različite dijelove:

• U stražnjem dijelu usne šupljine: Faringitis

• Oteklina i crvenilo krajnika: Tonzilitis (upala krajnika)

• Tegobe u grkljanu: Laringitis

Koji su najčešći uzroci upale grla?

Upala grla može nastati zbog različitih uzroka. Najvažniji su:

Virusne infekcije: Virusi poput prehlade, gripe, COVID-19, mononukleoze, ospica, vodenih kozica, zaušnjaka spadaju među najčešće uzroke.

Bakterijske infekcije: Streptokokne bakterije (osobito česte kod djece); rjeđe bakterije koje se prenose spolnim putem poput gonoreje i klamidije također mogu izazvati infekciju grla.

Alergije: Imunološki odgovor na okidače poput peludi, prašine, životinjske dlake, plijesni i posljedični postnazalni sekret mogu iritirati grlo.

Okolišni čimbenici: Suh zrak, zagađenje zraka, duhanski dim, kemikalije mogu uzrokovati suhoću i osjetljivost grla.

Refluks (gastroezofagealna refluksna bolest): Povratak želučane kiseline prema gore može se očitovati pečenjem i bolom u grlu.

Trauma i pretjerana upotreba: Glasno govorenje, intenzivna upotreba glasa, udarci u područje grla također mogu biti uzrok boli u grlu.

Koji su simptomi upale grla i kod koga se češće javlja?

Upala grla obično uključuje:

• Bol koja se pojačava pri gutanju,

• Suhoća, peckanje, svrbež u grlu,

• Oteklina i crvenilo,

• Povremena promuklost,

• Dodatno se mogu javiti simptomi opće infekcije poput kašlja, povišene temperature ili slabosti.

Može se pojaviti kod svih, ali je češća kod djece, osoba sa slabijim imunološkim sustavom, pušača ili onih izloženih zagađenom zraku.

Koje su metode za ublažavanje upale grla kod kuće?

U većini slučajeva upale grla, sljedeće metode mogu pomoći u ublažavanju simptoma:

• Piti puno vode i toplih tekućina

• Grgljanje slanom vodom (pola čajne žličice soli u čaši tople vode)

• Piti tople biljne čajeve (npr. kamilica, kadulja, đumbir, ehinacea, korijen bijelog sljeza)

• Pripremiti mješavinu meda i limuna (med se može uzimati samostalno ili dodati u biljni čaj)

• Koristiti ovlaživač zraka/povećati vlažnost prostorije

• Odmarati glas i grlo koliko je moguće, izbjegavati glasno govoriti

• Izbjegavati iritantne prostore (izbjegavati duhanski dim)

Neki biljni dodaci (poput klinčića, đumbira, ehinacee) mogu imati umirujući učinak na grlo; međutim, osobe s kroničnim bolestima, trudnice ili oni koji redovito uzimaju lijekove trebaju se prije upotrebe posavjetovati s liječnikom.

Što odabrati u prehrani?

Za ublažavanje upale grla preporučuje se:

• Tople juhe, jogurt, pire, puding i druga mekana i lako gutljiva hrana

• Izbjegavati začinjenu, kiselu, prevruću ili prehladnu hranu

• Jabučni ocat, med (samostalno ili pomiješan s toplom vodom) mogu se koristiti kao podrška

Češnjak može biti koristan u nekim slučajevima zbog svojih prirodnih antibakterijskih svojstava, ali osobe s osjetljivim želucem trebaju ga konzumirati s oprezom.

Koji su pristupi u liječenju upale grla?

Liječenje ovisi o osnovnom uzroku:

• Upala grla uzrokovana virusnom infekcijom najčešće prolazi sama od sebe; antibiotici nisu korisni

• Kod bakterijskih infekcija (npr. streptokokno grlo), potrebni su antibiotici koje propisuje liječnik i liječenje obično traje 7-10 dana

• Za ublažavanje boli i temperature mogu se preporučiti analgetici koji sadrže paracetamol ili ibuprofen

• Kod upale grla uzrokovane alergijom mogu pomoći antihistaminici

• Kod refluksa je potrebno liječenje za smanjenje želučane kiseline i prilagodba prehrane

Ostali simptomi koji prate upalu grla i situacije na koje treba obratiti pažnju

Dugotrajna ili teška upala grla, ako je praćena visokom temperaturom, otežanim gutanjem/disanjem, oteklinom na vratu ili licu, krvlju u slini, jakom boli u uhu, osipom u ustima/rukama, bolovima u zglobovima ili neuobičajenim slinjenjem, zahtijeva hitan posjet liječniku.

Kako se postavlja dijagnoza upale grla?

Specijalist će saslušati vaše tegobe, pregledati vašu medicinsku povijest i obaviti fizikalni pregled. Po potrebi se mogu napraviti brzi antigenski testovi ili bris grla kako bi se utvrdio tip infekcije.

Upala grla kod djece: na što obratiti pažnju?

Upala grla kod djece najčešće je uzrokovana infekcijama i obično se poboljšava uz odmor, puno tekućine i odgovarajuće analgetike. Međutim, zbog rizika od Reyeovog sindroma, djeci se ne smije davati aspirin i uvijek treba slijediti preporuke pedijatra.

Što znači dugotrajna upala grla?

Upala grla koja traje dulje od tjedan dana ili se često ponavlja može biti povezana s kroničnim infekcijama, alergijama, refluksom, tumorima ili drugim ozbiljnim uzrocima. U tom slučaju svakako se treba obratiti stručnjaku.

Upala grla i cjepiva

Cjepiva razvijena protiv gripe i nekih virusnih infekcija učinkovita su u prevenciji tih bolesti i posredno smanjuju rizik od upale grla. Ne postoji posebno cjepivo široko korišteno u populaciji za prevenciju streptokoknih infekcija, ali opće mjere zaštite uključuju dobru higijenu i izbjegavanje gužvi.

Što se može učiniti u svakodnevnom životu za prevenciju upale grla?

• Razvijte naviku pranja ruku, često koristite dezinficijens u gužvi

• Obratite pažnju na higijenu osobnih predmeta i površina

• Vodite uravnoteženu prehranu koja jača imunitet i redovito vježbajte

• Ne pušite, izbjegavajte izlaganje duhanskom dimu

• Ne zanemarujte opće zdravstvene preglede

Odnos između upale grla i kašlja

Upala grla i kašalj često se javljaju zajedno kod iste infekcije gornjih dišnih puteva. Iritacija grla može potaknuti refleks kašlja. Treba imati na umu da dugotrajan ili težak kašalj može ukazivati na drugi osnovni uzrok.

Često postavljana pitanja o upali grla

1. Koliko dana traje upala grla?
Većina upala grla poboljšava se u roku od 5-7 dana uz kućnu njegu i potporne metode. Međutim, ako traje dulje od tjedan dana ili se pogoršava, potrebno je obratiti se liječniku.

2. Zašto boli grlo pri gutanju?
Infekcija, iritacija, alergija, refluks ili strano tijelo u grlu mogu uzrokovati bol pri gutanju. Za utvrđivanje uzroka i odgovarajuće liječenje potrebno je konzultirati stručnjaka.

3. Koje biljke ili čajevi pomažu kod upale grla?
Kamilica, kadulja, đumbir, kopriva, ehinacea, korijen bijelog sljeza mogu biti podrška. Prije korištenja bilo kakvih biljnih rješenja preporučuje se savjetovanje sa zdravstvenim stručnjakom.

4. U kojim slučajevima treba posjetiti liječnika zbog upale grla?
U slučaju ozbiljnih poteškoća s disanjem ili gutanjem, visoke temperature, oticanja vrata ili lica, jake boli, krvi u slini, promuklosti, neobičnog osipa ili dugotrajnih tegoba (duže od 1 tjedna) svakako se treba obratiti specijalistu.

5. Što učiniti kod upale grla kod djece?
Procjena liječnika je važna prema dobi djeteta, osnovnom zdravstvenom stanju i dodatnim simptomima. Obično su odmor, unos tekućine i odgovarajući analgetici dovoljni. Nikada ne dajte aspirin bez savjeta liječnika.

6. Koje namirnice i pića konzumirati kod upale grla?
Treba birati mekanu, toplu-mlaku hranu koja ne iritira grlo (juha, jogurt, pire, med, biljni čajevi). Preporučuje se izbjegavati začinjene i kisele proizvode.

7. S kojim bolestima može biti povezana dugotrajna upala grla?
Kronične infekcije, alergije, refluksna bolest, sinusitis, rjeđe tumori ili bolesti glasnica mogu uzrokovati dugotrajnu upalu grla.

8. Je li upala grla simptom COVID-19?
Da, upala grla je čest simptom kod COVID-19; međutim, ovaj simptom se može pojaviti i kod drugih bolesti. U slučaju sumnje važno je konzultirati se sa zdravstvenim stručnjakom.

9. Na što obratiti pažnju ako su upala grla i kašalj prisutni zajedno?
Najčešće je povezano s infekcijama gornjih dišnih puteva. Međutim, ako je kašalj dugotrajan, težak ili krvav, treba odmah posjetiti liječnika.

10. Smanjuju li cjepiva protiv gripe i druga cjepiva upalu grla?
Cjepiva protiv gripe i nekih virusnih infekcija mogu smanjiti rizik od bolesti i time razvoj upale grla.

11. Je li potrebno koristiti lijekove za upalu grla?
Ovisno o uzroku mogu se koristiti analgetici, ponekad antialergijski lijekovi ili antibiotici prema preporuci liječnika. U većini blagih i umjerenih slučajeva lijekovi nisu potrebni.

12. Koja je korist od pastila i sprejeva kod upale grla?
Pastile i sprejevi za grlo mogu lokalno olakšati tegobe; međutim, ne liječe osnovni uzrok. Mogu se koristiti kao podrška, a za pravilnu upotrebu treba se posavjetovati s liječnikom.

13. Što se može učiniti kod upale grla u trudnoći?
Mlaki napici, med, grgljanje slane vode i ovlaživanje zraka u prostoriji mogu biti olakšavajući tijekom trudnoće. Ako su simptomi jaki, svakako se obratite liječniku.

14. Kakva je povezanost pušenja i upale grla?
Puženje može iritirati grlo i usporiti ozdravljenje, povećava sklonost infekcijama. Ako je moguće, treba izbjegavati pušenje i duhanski dim.

15. Na što može ukazivati jednostrana upala grla?
Jednostrana upala grla može biti povezana s upalom krajnika, lokalnom infekcijom, ozljedom ili rjeđe tumorom, u tom slučaju je važna procjena liječnika.

Izvori

• Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) – informativna stranica "Sore Throat"

• Američki centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) – "Sore Throat: Causes & Treatment"

• Američka akademija za otorinolaringologiju (AAO-HNSF) – Vodiči za informiranje pacijenata

• Mayo Clinic – informiranje pacijenata "Sore Throat"

• British Medical Journal (BMJ) – "Diagnosis and management of sore throat in primary care"

Ova stranica služi isključivo u informativne svrhe; za osobne zdravstvene probleme svakako se obratite svom liječniku.

Što je rak pluća? Koji su simptomi, uzroci i dijagnostičke metode?

Rak pluća je naziv za maligne tumore koji nastaju kao posljedica nekontroliranog umnožavanja stanica u plućnom tkivu. Te stanice se najprije množe na mjestu nastanka stvarajući masu. S vremenom, kako rak napreduje, može se proširiti na okolna tkiva i udaljene organe.

Ova bolest je jedna od najčešćih i najozbiljnijih vrsta raka u svijetu. Budući da u ranoj fazi obično ne daje simptome, bolest je često u uznapredovaloj fazi kada se postavi dijagnoza. Stoga je važno da osobe s visokim rizikom redovito idu na preglede i sudjeluju u programima probira.

Opće informacije o raku pluća

Rak pluća je bolest koja nastaje abnormalnim umnožavanjem stanica u plućima. Najčešći čimbenici rizika su pušenje, dugotrajna izloženost zagađenju zraka, azbestu i radonu.

Zbog raširenosti ovih čimbenika rizika, osobito pušenja, rak pluća je jedan od vodećih uzroka smrti od raka kod muškaraca i žena u mnogim zemljama. Iako se rak pluća otkriven u ranoj fazi može liječiti, često se dijagnosticira u uznapredovaloj fazi, pa su mogućnosti i uspjeh liječenja ograničeniji.

Koji su najčešći simptomi raka pluća?

Simptomi raka pluća obično se razvijaju u kasnijim fazama bolesti. Iako je u ranoj fazi uglavnom bez simptoma, s vremenom se mogu pojaviti sljedeće tegobe:

• Uporan i sve jači kašalj

• Krv u ispljuvku

• Stalna promuklost

• Poteškoće s gutanjem

• Smanjen apetit i gubitak težine

• Neobjašnjiv umor

Budući da se ovi simptomi mogu javiti i kod drugih plućnih bolesti, u slučaju sumnje svakako se treba obratiti stručnjaku.

Kako se simptomi raka pluća mijenjaju prema stadijima?

Stadij 0: Stanice raka su ograničene samo na najunutarnji sloj pluća, obično ne uzrokuju simptome i otkrivaju se slučajno, tijekom rutinskih pretraga.

Stadij 1: Tumor je još uvijek ograničen samo na pluća, nema širenja. Može se javiti blagi kašalj, otežano disanje ili blaga bol u prsima. U ovoj fazi kirurško liječenje može biti uspješno.

Stadij 2: Rak se može proširiti na dublja plućna tkiva ili obližnje limfne čvorove. Krv u ispljuvku, bol u prsima i slabost su češći. Uz kirurgiju može biti potrebna i kemoterapija i radioterapija.

Stadij 3: Bolest se proširila izvan pluća i na limfne čvorove. Stalan kašalj, izražena bol u prsima, poteškoće s gutanjem, značajan gubitak težine i izražen umor mogu se javiti. Liječenje obično uključuje kombinaciju više metoda.

Stadij 4: Rak se proširio izvan pluća na druge organe (npr. jetru, mozak ili kosti). Teška otežano disanje, ozbiljan umor, bolovi u kostima i glavi, gubitak apetita i izražen gubitak težine su tipični. U ovoj fazi liječenje je usmjereno na kontrolu simptoma i poboljšanje kvalitete života.

Koji su osnovni uzroci raka pluća?

Najvažniji čimbenik rizika je pušenje. Međutim, rak pluća može se javiti i kod osoba koje nikada nisu pušile. Općenito, velika većina svih slučajeva raka pluća povezana je s pušenjem. Pasivno pušenje, odnosno neizravna izloženost duhanskom dimu, također značajno povećava rizik.

Među ostalim čimbenicima rizika je izloženost azbestu. Azbest je mineral otporan na toplinu i habanje, koji se u prošlosti često koristio. Danas se izloženost najčešće javlja u radnom okruženju, tijekom uklanjanja azbesta.

Dodatno, zagađenje zraka, radon, ionizirajuće zračenje, KOPB (kronična opstruktivna plućna bolest) i nasljedna sklonost također mogu povećati rizik od razvoja raka pluća.

Postoje li različite vrste raka pluća?

Rak pluća se prema stanicama iz kojih potječe dijeli u dvije glavne skupine:

Malićelijski rak pluća: Čini oko 10-15% svih slučajeva. Ima tendenciju brzog rasta i ranog širenja, često je povezan s pušenjem.

Nesmalićelijski rak pluća: Obuhvaća veliku većinu slučajeva raka pluća (oko 85%). Ova skupina dijeli se na tri česta podtipa:

• Adenokarcinom

• Skvamozni karcinom

• Velikostanični karcinom

Iako je odgovor na liječenje i tijek bolesti kod nesmalićelijskog raka pluća obično bolji, stadij bolesti i opće zdravstveno stanje su važni čimbenici.

Čimbenici i rizični faktori koji uzrokuju rak pluća

• Aktivno pušenje je najsnažniji okidač bolesti.

• Kod nepušača, rizik je također značajno povećan zbog pasivnog pušenja.

• Dugotrajna izloženost radonu, osobito u slabo prozračenim zgradama, važna je.

• Azbest povećava rizik kod osoba izloženih u radnom okruženju.

• Intenzivno zagađenje zraka i izloženost industrijskim kemikalijama također su čimbenici rizika.

• Povijest raka pluća u obitelji može povećati osobni rizik.

• KOPB i slične kronične plućne bolesti također predstavljaju dodatni rizik.

Kako se dijagnosticira rak pluća?

Za dijagnozu raka pluća koriste se suvremene slikovne metode i laboratorijski testovi. Osobama iz rizične skupine može se preporučiti godišnji probir na rak pluća niskodoznim CT-om.

Ako postoje klinički nalazi, standardne dijagnostičke metode uključuju rendgensku snimku pluća, CT, analizu ispljuvka i po potrebi biopsiju (uzimanje uzorka tkiva). Na temelju dobivenih podataka određuju se stadij, proširenost i tip raka. Nakon toga se planira najprikladniji terapijski pristup za pacijenta.

Koliko brzo se razvija rak pluća?

Od početka abnormalnog umnožavanja stanica do pojave izraženih simptoma raka pluća obično može proći 5–10 godina. Zbog ovog dugog razvojnog razdoblja, većina ljudi dobije dijagnozu u uznapredovaloj fazi bolesti. Stoga su redoviti pregledi i rani probir od velike važnosti.

Koje su mogućnosti liječenja raka pluća?

Pristup liječenju određuje se prema tipu raka, stadiju bolesti i općem zdravstvenom stanju pacijenta. U ranim fazama često je moguće kirurški ukloniti tumor. U uznapredovalim fazama mogu se primijeniti kemoterapija, radioterapija, imunoterapija ili njihova kombinacija. Odluku o liječenju donosi multidisciplinarni tim individualno za svakog pacijenta.

Kirurški zahvat je učinkovita opcija, osobito u ranim fazama i kod slučajeva s ograničenim širenjem. Ovisno o veličini i smještaju tumora, može se ukloniti dio pluća ili cijelo plućno krilo. Liječenja u uznapredovaloj fazi uglavnom su usmjerena na usporavanje napredovanja bolesti i ublažavanje simptoma.

Važnost redovitog probira i rane dijagnoze

Ako se rak pluća otkrije probirnim pregledima prije pojave simptoma, uspješnost liječenja i stopa preživljenja mogu biti značajno veći. Posebno se osobama starijim od 50 godina koje puše preporučuje godišnji probir radi ranog otkrivanja bolesti. Ako smatrate da ste u rizičnoj skupini, važno je konzultirati se sa stručnjakom i uključiti se u odgovarajući program probira.

Često postavljana pitanja (FAQ)

Koji su prvi simptomi raka pluća?

Najčešći prvi znakovi su uporan kašalj, krv u ispljuvku, promuklost i otežano disanje. Ako imate ove tegobe, obratite se liječniku.

Javlja li se rak pluća samo kod pušača?

Ne. Iako je pušenje glavni čimbenik rizika, bolest se može razviti i kod osoba koje nikada nisu pušile. Pasivno pušenje, genetski i okolišni čimbenici također igraju ulogu.

Rak pluća

U nekim obiteljima zbog genetske predispozicije može doći do povećanog rizika. Međutim, većina slučajeva povezana je s pušenjem i izloženošću okolišnim čimbenicima.

Može li se rak pluća liječiti u ranoj fazi?

Da, u ranim stadijima uz odgovarajuće liječenje moguće je potpuno izlječenje. Stoga je rana dijagnoza presudna za spašavanje života.

Kako se određuje stadij raka?

Stadij se određuje prema stupnju širenja raka i zahvaćenim organima putem slikovnih pretraga i, po potrebi, biopsije.

S kojim se još bolestima može zamijeniti?

Kronični bronhitis, upala pluća ili plućne infekcije mogu pokazivati slične simptome. Za točnu dijagnozu potrebna je detaljna procjena.

Je li liječenje raka pluća teško?

Opcije liječenja ovise o stadiju bolesti i zdravstvenom stanju pacijenta. Za svakog bolesnika nužno je izraditi individualizirani plan liječenja.

Što se može učiniti za prevenciju raka pluća?

Izbjegavanje pušenja i duhanskih proizvoda, sprječavanje pasivnog pušenja, poduzimanje zaštitnih mjera u rizičnim zanimanjima te redoviti zdravstveni pregledi su korisni.

U kojoj dobi se javlja rak pluća?

Najčešće se javlja kod odraslih starijih od 50 godina, ali se može pojaviti u bilo kojoj dobi. Rizik je posebno veći kod pušača.

Može li se poboljšati kvaliteta života osoba koje žive s rakom pluća?

Da, zahvaljujući suvremenim metodama liječenja i mogućnostima potpornog zbrinjavanja, kvaliteta života može se poboljšati.

Kome se preporučuje probir na rak pluća?

Redoviti probir preporučuje se osobama starijim od 50 godina koje su dugo pušile i imaju dodatne čimbenike rizika.

Kako obitelj može pružiti podršku tijekom liječenja?

Fizička i psihološka podrška pozitivno utječe na kvalitetu života bolesnika tijekom i nakon liječenja.

Je li operacija raka pluća rizična?

Kao i kod svake operacije, postoje određeni rizici. Detaljna procjena i odgovarajuća priprema prije operacije smanjuju rizike na minimum.

Što znači primjena "pametnih lijekova" u liječenju?

Kod nekih vrsta raka pluća mogu se primijeniti ciljane ("pametne") terapije usmjerene na tumor. Vaš liječnik može razmotriti ovu opciju na temelju genetske analize tumora.

Što se događa ako se rak pluća ne liječi?

Ako se ne liječi, rak može brzo napredovati i oštetiti vitalne funkcije organa. Rana dijagnoza i liječenje su ključni.

Izvori

• Svjetska zdravstvena organizacija (WHO): Lung Cancer

• Američko društvo za rak (American Cancer Society): Lung Cancer

• Američki centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC): Lung Cancer

• Europsko društvo za medicinsku onkologiju (ESMO): Lung Cancer Guidelines

• National Comprehensive Cancer Network (NCCN): Clinical Practice Guidelines in Oncology – Non-Small Cell Lung Cancer

• Journal of the American Medical Association (JAMA): Lung Cancer Screening and Early Detection

Koji su simptomi i uzroci srčanog udara? Koji su suvremeni pristupi liječenju?

Srčani udar je stanje koje zahtijeva hitnu intervenciju, a nastaje kao posljedica ozbiljnog nedostatka kisika i hranjivih tvari u srčanom mišiću. Medicinski poznat kao infarkt miokarda, najčešće se javlja zbog iznenadne blokade koronarnih arterija koje opskrbljuju srce. Ova blokada nastaje pucanjem plakova sastavljenih od masnoća, kolesterola i drugih tvari nakupljenih na stijenkama krvnih žila ili potpunim ili djelomičnim začepljenjem žile krvnim ugruškom. Ranim prepoznavanjem i liječenjem moguće je svesti štetu na srcu na minimum.

Definicija i osnovni uzroci srčanog udara

Srčani udar karakterizira oštećenje srčanog tkiva zbog nemogućnosti zadovoljenja potreba srčanog mišića za kisikom. Ovo stanje najčešće je posljedica suženja ili iznenadne blokade koronarnih arterija. Plakovi nakupljeni na stijenkama žila s vremenom mogu suziti žilu, a ako puknu, na njih se mogu nadovezati krvni ugrušci i naglo prekinuti protok krvi do srčanog mišića. Ako se ova blokada brzo ne ukloni, srčani mišić može pretrpjeti nepovratna oštećenja, što dovodi do smanjenja sposobnosti pumpanja srca, odnosno do razvoja srčanog zatajenja. Srčani udar i dalje je jedan od vodećih uzroka smrti u svijetu. U mnogim zemljama, srčani udar uzrokuje znatno više smrtnih slučajeva nego prometne nesreće.

Koji su najčešći simptomi srčanog udara?

Simptomi srčanog udara mogu se razlikovati od osobe do osobe i mogu se pojaviti i s nespecifičnim simptomima. Najčešći simptomi su:

• Bol ili nelagoda u prsima: Osjećaj pritiska, stezanja, žarenja ili težine u sredini prsa; ponekad se može širiti u lijevu ruku, vrat, čeljust, leđa ili trbuh.

• Kratkoća daha: Može se pojaviti zajedno s bolom u prsima ili samostalno.

• Znojenje: Posebno je tipično hladno i obilno znojenje.

• Slabost i umor: Može se javiti pojačan umor tijekom nekoliko dana prije napada, osobito češće kod žena.

• Vrtoglavica ili osjećaj omaglice

• Mučnina, povraćanje ili probavne smetnje

• Lupanje srca koje nije povezano s aktivnošću i ne prolazi

• Ubrzan ili nepravilan rad srca

• Bol u leđima, ramenu ili gornjem dijelu trbuha, osobito češće kod žena.

• Neobjašnjiv kašalj ili otežano disanje

• Oteklina nogu, stopala ili gležnjeva (češće u kasnijim fazama) Ovi simptomi ponekad mogu biti blagi, a ponekad vrlo izraženi. Osobito ako bol u prsima i kratkoća daha traju nekoliko minuta bez prestanka ili se ponavljaju, treba odmah potražiti medicinsku pomoć.

Simptomi srčanog udara u različitim skupinama

Kod žena i mladih osoba srčani udar ponekad se može razviti i bez klasične boli u prsima. Kod žena su osobito izraženi atipični simptomi poput slabosti, bolova u leđima, mučnine, poremećaja spavanja i tjeskobe. Kod starijih osoba ili dijabetičara osjećaj boli može biti slabije izražen, a umjesto toga iznenadna slabost ili kratkoća daha mogu biti prvi znakovi.

Nelagoda u prsima, lupanje srca, hladan znoj i naglo buđenje tijekom noći ili u snu također mogu biti znakovi srčanog udara povezanog sa snom.

Koji su osnovni čimbenici rizika za srčani udar?

U razvoju srčanog udara sudjeluje mnogo čimbenika rizika, koji su često prisutni istovremeno. Najčešći čimbenici rizika su:

• Konzumacija cigareta i duhanskih proizvoda

• Povišeni kolesterol (osobito povećanje LDL kolesterola)

• Povišeni krvni tlak (hipertenzija)

• Dijabetes (šećerna bolest)

• Pretjerana tjelesna težina i tjelesna neaktivnost

• Nezdrava prehrana (dijeta bogata zasićenim i trans masnoćama, siromašna vlaknima)

• Obiteljska anamneza bolesti srca u mlađoj dobi

• Stres i kronični psihički pritisak

• Starenje (rizik raste s godinama)

• Muški spol (ali nakon menopauze rizik raste i kod žena) Neki laboratorijski nalazi (kao što su C-reaktivni protein, homocistein) također mogu ukazivati na povećani rizik. U suvremenoj medicini, kod osoba s problemom pretilosti, određene kirurške i intervencijske metode, uz promjenu načina života, mogu pridonijeti smanjenju rizika.

Kako se dijagnosticira srčani udar?

Najvažniji korak u dijagnostici srčanog udara je promatranje tegoba i kliničke slike bolesnika. Nakon toga provode se sljedeće osnovne pretrage:

• Elektrokardiografija (EKG): Pokazuje promjene u električnoj aktivnosti srca tijekom napada.

• Krvne pretrage: Osobito povišene vrijednosti enzima i proteina koji se oslobađaju iz srčanog mišića, poput troponina, podupiru dijagnozu.

• Ehkokardiografija: Procjenjuje snagu kontrakcije srčanog mišića i poremećaje pokretljivosti.

• Po potrebi se kao dodatne pretrage mogu koristiti rendgenska snimka pluća, kompjutorizirana tomografija ili magnetska rezonancija.

• Koronarna angiografija: Provodi se radi točne dijagnoze i istodobnog liječenja suženja i začepljenja krvnih žila. Po potrebi se tijekom zahvata može otvoriti žila balonskom angioplastikom ili ugradnjom stenta.

Što prvo učiniti kod srčanog udara

Vrijeme je od presudne važnosti za osobu koja osjeti simptome srčanog udara. U tom slučaju potrebno je slijediti ove osnovne korake:

• Odmah nazvati hitnu medicinsku službu (pozvati hitnu pomoć ili ambulantu)

• Osoba treba mirno sjesti i minimalno se kretati

• Ako je sama, treba ostaviti vrata otključana ili zatražiti pomoć od okoline

• Ako je liječnik ranije preporučio, može koristiti lijekove poput zaštitnog nitroglicerina

• Treba čekati stručnu pomoć do dolaska medicinskog tima, izbjegavati nepotrebni napor i paniku Brza i odgovarajuća intervencija tijekom napada smanjuje oštećenje srčanog mišića i povećava šanse za preživljavanje.

Suvremeni pristupi liječenju srčanog udara

U suvremenoj medicinskoj praksi liječenje srčanog udara planira se prema vrsti i težini napada te postojećim čimbenicima rizika. Liječenje obično uključuje sljedeće korake:

• Odmah se započinje terapija lijekovima za otvaranje krvnih žila i razrjeđivanje krvi

• U ranoj fazi koronarni zahvat (angioplastika, ugradnja stenta) najčešće je prvi izbor

• Po potrebi se može izvesti operacija premosnice (by-pass) kojom se začepljene žile zamjenjuju zdravima

• Nakon uklanjanja životne opasnosti, provode se promjene načina života, redovito uzimanje lijekova i upravljanje čimbenicima rizika radi potpore zdravlju srca

• Prestanak pušenja, zdrava i uravnotežena prehrana, redovita tjelesna aktivnost, upravljanje stresom te kontrola dijabetesa i hipertenzije, ako su prisutni, osnovne su mjere Tijekom liječenja izuzetno je važno da pacijenti pomno slijede preporuke kardiologa i specijalista za vaskularnu kirurgiju te redovito odlaze na kontrolne preglede.

Što se može učiniti za prevenciju srčanog udara?

Rizik od srčanog udara u mnogim se slučajevima može značajno smanjiti promjenom načina života:

• Potpuno izbjegavati cigarete i duhanske proizvode

• Usvojiti prehranu s niskim udjelom kolesterola, bogatu povrćem i vlaknima, s ograničenim unosom zasićenih masnoća i prerađene hrane

• Redovito vježbati; preporučuje se najmanje 150 minuta umjerene tjelesne aktivnosti tjedno

• Kontrolirati visoki krvni tlak i šećer u krvi; po potrebi kontinuirano uzimati lijekove

• Ako imate prekomjernu tjelesnu težinu ili ste pretili, potražiti stručnu pomoć za postizanje zdrave tjelesne težine

• Naučiti upravljati stresom i koristiti sustave psihološke podrške Pažnja na ove mjere pomaže smanjiti smrtnost povezanu sa srčanim bolestima diljem svijeta.

Često postavljana pitanja

U kojoj dobi se najčešće javlja srčani udar?

Rizik od srčanog udara raste s godinama. Međutim, genetski čimbenici, dijabetes, sigara kullanımı ve yaşam tarzı gibi unsurlara bağlı olarak genç erişkinlerde de görülebilir.

Je li moguće doživjeti srčani udar bez bolova u prsima?

Da. Posebno kod žena, dijabetičara i starijih osoba, srčani udar se može razviti i bez bolova u prsima. Treba obratiti pažnju na atipične simptome poput slabosti, otežanog disanja, mučnine ili bolova u leđima.

Može li doći do srčanog udara noću ili tijekom spavanja?

Da, srčani udari mogu se dogoditi tijekom sna ili u ranim jutarnjim satima. Osobe koje se probude iznenadnom boli u prsima, palpitacijama ili vrtoglavicom trebaju odmah potražiti medicinsku procjenu.

Jesu li simptomi srčanog udara kod žena različiti od onih kod muškaraca?

Kod žena se umjesto klasične boli u prsima mogu javiti slabost, bol u leđima i trbuhu, otežano disanje, mučnina i drugi različiti simptomi.

Koja su stanja koja se mogu zamijeniti sa srčanim udarom?

Želučane tegobe, panični napadi, bolovi mišićno-koštanog sustava, refluks i upala pluća mogu imati slične simptome kao srčani udar. U slučaju sumnje svakako treba napraviti medicinsku procjenu.

Trebam li uzeti aspirin tijekom srčanog udara?

Ako vam je liječnik preporučio i nemate alergiju, žvakanje aspirina dok čekate hitnu pomoć može biti korisno u nekim slučajevima. Međutim, u svakom slučaju prioritet treba biti medicinska pomoć.

Je li moguće potpuno ozdraviti nakon srčanog udara?

Velik dio pacijenata koji dobiju ranu intervenciju može uz odgovarajuće liječenje i promjene načina života ponovno voditi zdrav život. Međutim, u nekim slučajevima može doći do trajnog gubitka srčane funkcije.

Koji su uzroci srčanog udara kod mladih?

Kod mladih srčani udar mogu uzrokovati pušenje, visoki kolesterol, pretilost, tjelesna neaktivnost i neke urođene anomalije krvnih žila.

Na što treba obratiti pažnju u prehrani radi prevencije srčanog udara?

Treba birati povrće, voće, cjelovite žitarice, ribu i zdrave masnoće; unos zasićenih i trans masnih kiselina, soli i šećera treba ograničiti.

Kada se može započeti s vježbanjem nakon srčanog udara?

Program vježbanja nakon srčanog udara treba započeti isključivo pod nadzorom liječnika i nakon individualne procjene rizika.

Koliko dugo osoba ostaje u bolnici nakon srčanog udara?

To razdoblje ovisi o težini udara i primijenjenim terapijama. Najčešće se u bolnici ostaje od nekoliko dana do tjedan dana.

Što učiniti ako u obitelji postoji srčana bolest?

Obiteljska anamneza je važan čimbenik rizika. Treba izbjegavati pušenje, zdravo se hraniti, redovito vježbati i po potrebi redovito obavljati kardiološke preglede.

Može li stres uzrokovati srčani udar?

Dugotrajni stres može neizravno povećati rizik od srčanog udara. Korisno je što više izbjegavati stres ili koristiti učinkovite metode suočavanja.

Izvori

• Svjetska zdravstvena organizacija (World Health Organization, WHO): Cardiovascular diseases (CVDs) Fact Sheet.

• Američko kardiološko društvo (American Heart Association, AHA): Heart Attack Symptoms, Risk, and Recovery.

• Europsko kardiološko društvo (European Society of Cardiology, ESC): Guidelines for the management of acute myocardial infarction.

• US Centers for Disease Control and Prevention (CDC): Heart Disease Facts.

• New England Journal of Medicine, The Lancet, Circulation (recenzirani medicinski časopisi).