Što trebate znati o trzaju oka

Titranje oka je izuzetno česta pojava u društvu i iako se najčešće smatra bezopasnom, zapravo predstavlja kliničku sliku koja nastaje uslijed nevoljnih kontrakcija mišića vjeđe. U svakodnevnom životu najčešće nastaje zbog umora ili neispavanosti, ali ponekad može biti i znak različitih očnih bolesti koje leže u podlozi. Iz tog razloga, kod dugotrajnog ili učestalog titranja oka važno je obratiti se specijalistu za očne bolesti.

Što je titranje oka?

Titranje oka, u medicini poznato kao "miokimija", najčešće se očituje iznenadnim, kratkotrajnim i nevoljnim pokretima (spazmima) mišića vjeđe. Ove kontrakcije najčešće se javljaju na gornjoj vjeđi; kod nekih osoba mogu se pojaviti i na donjoj vjeđi ili na obje vjeđe istovremeno. Titranja mogu biti blaga i gotovo neprimjetna, a ponekad se tijekom dana mogu pojaviti nekoliko puta ili uopće ne. Rijetko, kontrakcije mogu biti jače i dugotrajnije, pa čak dovesti do potpunog zatvaranja obje vjeđe. Ova ozbiljnija slika naziva se "blefarospazam" i svakako zahtijeva medicinsku procjenu.

Najčešće titranje vjeđe uzrokuje samo lokalizirane i blage tegobe. Međutim, iako rijetko, pojava trzanja mišića i nekontroliranih pokreta na drugim dijelovima lica može ukazivati na neurološko stanje. U takvim slučajevima potrebno je što prije potražiti pomoć u zdravstvenoj ustanovi.

Mogući uzroci titranja oka

Titranje oka najčešće se javlja kao bezopasno i prolazno stanje. Iako u većini slučajeva točan uzrok nije poznat, različiti čimbenici mogu imati ulogu u spazmima očnih mišića:

• Prekomjerni umor

• Neispavanost ili neredovite navike spavanja

• Stres i napetost

• Nadraženost, alergija ili suhoća oka

• Očne infekcije

• Izloženost jakom sunčevom svjetlu, vjetru, zagađenju zraka ili jakom osvjetljenju

• Učestalo trljanje oka ili fizičke traume

• Pretjerana konzumacija kofeina, alkohola ili duhanskih proizvoda

• Nuspojave nekih lijekova

Iako vrlo rijetko, neke neurološke bolesti ili tumori mozga također mogu biti uzrok dugotrajnog titranja oka. Stoga, ako tegobe traju dulje vrijeme, svakako se treba konzultirati sa stručnjakom.

Uzroci titranja na lijevom ili desnom oku

Uzroci titranja koji se javljaju na desnom ili lijevom oku uglavnom su slični. Umor, povećana razina stresa, prekomjeran unos kofeina ili alkohola, poremećaji elektrolita i neki lijekovi mogu uzrokovati ovu pojavu. Rijetko, titranje oka može biti znak zdravstvenog problema; u tom slučaju važni su oftalmološki pregled i potrebne pretrage.

Koji su simptomi titranja oka?

Osnovni simptom su brze, ritmične i nevoljne kontrakcije vjeđe (gornje ili donje). Najčešće su bezbolne, ali kod nekih osoba mogu izazvati blagu nelagodu. Titranja mogu trajati nekoliko sekundi ili se povremeno nastaviti danima. U težim slučajevima mogu dovesti do potpunog zatvaranja vjeđe.

U kojim slučajevima treba potražiti medicinsku pomoć?

Većina titranja oka spontano prolazi u kratkom vremenu i obično ne zahtijeva liječenje. Međutim, ako imate sljedeće tegobe, ne biste trebali oklijevati obratiti se oftalmologu:

• Ako se razvije izraženo spuštanje vjeđe

• Ako se pojavi pretjerano nakupljanje krmelja ili stalna crvenilo oka

• Ako se trzaji pojave i na drugim dijelovima lica

• Ako se tijekom spazma vjeđa potpuno zatvori i nakon toga je teško otvoriti oko

• Ako postoje iscjedak, oteklina ili izraženi znakovi upale oka

• Ako titranje traje dulje od tri tjedna

Osim toga, ako se uz titranje oka pojave nagle promjene vida, bol ili nevoljni pokreti i u okolnim mišićima, može biti potrebna i neurološka procjena.

Dijagnosticiranje titranja oka i proces pregleda

Dijagnoza titranja oka najčešće se postavlja na temelju medicinske anamneze i kliničkog pregleda. Rijetko, kod dugotrajnih tegoba, mogu se zatražiti dodatne pretrage usmjerene na očne ili neurološke bolesti (npr. magnetska rezonanca - MR, krvne pretrage ili neurološka procjena). Ovo je važno radi isključivanja mogućih ozbiljnih uzroka.

Smanjenje titranja oka i preventivne mjere

Većina titranja oka može spontano nestati jednostavnim mjerama. U nastavku možete pronaći preporuke vezane uz ovu temu:

• Pazite da imate dovoljno i kvalitetnog sna.

• Često odmarajte oči i pravite pauze ako dugo gledate u ekran.

• Smanjite unos napitaka s visokim udjelom kofeina poput kave, čaja i energetskih pića.

• Izbjegavajte nepotrebno trljanje ili pritiskanje očiju.

• Ako sumnjate na suhoću oka, alergiju ili infekciju, posavjetujte se s liječnikom i koristite odgovarajuće kapi ili lijekove.

• Nosite sunčane naočale s UV filtrom kada ste na suncu.

• Pazite da zrak u prostoriji bude čist i vlažan; prozračivanje i svjež zrak također su korisni za zdravlje očiju.

• Ne ustručavajte se potražiti psihološku podršku ako je potrebno radi smanjenja stresa.

Ako imate postojeću očnu bolest ili kroničnu tegobu, nastavite koristiti lijekove prema preporuci svog liječnika.

Mogućnosti liječenja

Najčešće titranje oka prolazi bez liječenja. Ako tegobe traju ili se često ponavljaju, nakon liječničkog pregleda važno je liječiti uzrok. Ako postoji alergija ili suhoća oka, mogu se propisati odgovarajuće kapi i umjetne suze. Ako su prisutni stres i mišićni umor, preporučuje se odmor. U rijetkim i ozbiljnim slučajevima, prema preporuci liječnika, mogu se koristiti mišićni relaksansi ili naprednije terapije. Kod ozbiljnih spazama poput blefarospazma mogu biti potrebne injekcije botulinum toksina, a liječenje se mora provoditi pod nadzorom liječnika.

Zapamtite, ako imate dugotrajne, jake ili neuobičajeno učestale trzaje oka, pravovremena stručna pomoć može spriječiti ozbiljnije očne probleme u budućnosti. Ne zanemarujte zdravlje svojih očiju.

Često postavljana pitanja

1. Zašto dolazi do titranja oka?

Najčešći uzroci titranja oka su umor, neispavanost, stres, konzumacija kofeina ili iritacija oka. Rijetko, uzrok mogu biti i očne ili neurološke bolesti koje leže u podlozi.

2. Je li titranje oka štetno?

Većina titranja oka je bezopasna i prolazi u kratkom vremenu. Međutim, ako traje neuobičajeno dugo ili je praćeno ozbiljnijim simptomima, svakako se treba obratiti liječniku.

3. Je li titranje lijevog oka znak nečeg lošeg?

Ne postoji praktična razlika u zdravstvenom smislu između titranja lijevog i desnog oka. Titranje oba oka najčešće ima iste uzroke.

4. U kojim slučajevima treba ići liječniku zbog titranja oka?

Ako titranje traje dulje od tri tjedna, potpuno zatvara oko, praćeno je bolom, oticanjem ili gubitkom vida, ili ako se pojave nevoljni pokreti i na drugim mišićima lica, potrebno je obratiti se stručnjaku.

5. Što se može učiniti za smanjenje titranja oka?

Dovoljno sna, smanjenje stresa, smanjenje unosa kofeina, česte pauze pri radu za ekranom i briga o higijeni oka mogu biti korisni.

6. Je li titranje oka zarazno?

Ne, titranje oka nije zarazna bolest.

7. Može li titranje vjeđe biti trajno?

Većina titranja vjeđe je prolazna. Ako ne postoji ozbiljna bolest u podlozi, ne očekuje se da će biti trajno.

8. Koje se kapi koriste kod titranja oka?

Prema preporuci liječnika mogu se koristiti odgovarajuće kapi za oči kod alergije, suhoće ili infekcije.

9. Povećava li trljanje oka titranje?

Da, učestalo pritiskanje ili trljanje oka može izazvati iritaciju i potaknuti titranje.

10. Treba li koristiti biljne ili alternativne terapije kod titranja oka?

Ne preporučuje se primjena alternativnih terapija bez preporuke zdravstvenih stručnjaka. Kod očnih tegoba najprije je potreban liječnički pregled.

11. Što učiniti ako se uz titranje oka pojavi glavobolja?

Ako se tegobe javljaju zajedno i traju dulje, može biti potrebna neurološka procjena, svakako se treba obratiti liječniku.

12. Je li titranje oka kod djece opasno?

I kod djece je najčešće prolazno. Međutim, ako se često ponavlja ili postoje dodatne tegobe, treba se obratiti pedijatru ili oftalmologu.

Izvori

• Svjetska zdravstvena organizacija (World Health Organization – WHO)

• Američka akademija za oftalmologiju (American Academy of Ophthalmology – AAO)

• Mayo Clinic: Trzanje oka

• National Eye Institute – Izvori informacija o zdravlju oka

• Cleveland Clinic: Trzanje oka (Myokimija i blefarospazam)