Purin i mokraćna kiselina: Uloga u tijelu i značaj za zdravlje
Purini su kemijski spojevi koji se prirodno nalaze u mnogim namirnicama koje često konzumiramo u svakodnevnom životu. Posebno su bogati purinima morski plodovi, vrste mesa, određeno povrće poput špinata, čaj, kava i fermentirana pića. Purin koji se unese u tijelo nastaje prirodnim razgradnjom stanica ili probavom hrane te se u završnoj fazi metabolizma pretvara u mokraćnu kiselinu.
Što je mokraćna kiselina i kako nastaje u tijelu?
Mokraćna kiselina je glavni otpadni proizvod koji nastaje razgradnjom purina u tijelu. Većina ove pretvorbe odvija se u jetri, dok se manji dio može stvoriti i u drugim organima. Većina mokraćne kiseline u tijelu izlučuje se putem bubrega mokraćom, a manji dio izbacuje se kroz crijeva stolicom. Količina mokraćne kiseline u tijelu može varirati od osobe do osobe; na to utječu čimbenici poput dobi, spola i životnog stila. Kod odraslih su razine mokraćne kiseline najčešće prosječno 5 mg/dL kod muškaraca, a oko 4,1 mg/dL kod žena. Međutim, ove vrijednosti mogu varirati ovisno o različitim zdravstvenim stanjima ili navikama.
Pretjerana konzumacija hrane bogate purinima povećava količinu mokraćne kiseline koju treba izlučiti. Očekuje se da postoji ravnoteža između proizvedene i izlučene mokraćne kiseline. Međutim, kada dođe do prekomjerne proizvodnje ili nedovoljnog izlučivanja, razina mokraćne kiseline u krvi raste (hiperuricemija) ili pada (hipouricemija).
Povišena mokraćna kiselina (hiperuricemija) i njezini uzroci
Povećanje razine mokraćne kiseline u krvi iznad referentnih granica naziva se hiperuricemija. Hiperuricemija se može razviti zbog nedovoljnog izlučivanja mokraćne kiseline mokraćom, poremećaja u metabolizmu purina ili prekomjernog unosa purina. Višak mokraćne kiseline u krvi može stvoriti kristale u zglobovima i uzrokovati giht te se nakupljati u bubrezima i dovesti do problema poput bubrežnih kamenaca. Ako se ova stanja ne liječe, povećava se rizik od progresivnog oštećenja bubrega i kroničnog zatajenja bubrega.
Mogući uzroci povišene mokraćne kiseline uključuju genetsku predispoziciju, bubrežne bolesti, dijabetes, pretilost, zatajenje srca, određene bolesti krvi poput anemije i čestu konzumaciju alkohola. Također, uporaba diuretičkih lijekova, nekih lijekova koji suprimiraju imunološki sustav, smanjena funkcija štitnjače (hipotireoza), razne maligne bolesti i njihovo liječenje mogu dovesti do povećanja razine mokraćne kiseline. Brzi gubitak težine, pretjerane dijete i nedovoljna prehrana također su potencijalni čimbenici rizika.
Simptomi povišene mokraćne kiseline
Povišena mokraćna kiselina u krvi često ne uzrokuje izražene tegobe. Međutim, kod nekih osoba, uz blage simptome slične gripi, mogu se pojaviti i sljedeći simptomi:
Bol i osjetljivost u zglobovima
Oteklina ili crvenilo u zglobovima, osobito ujutro
Nastanak bubrežnih kamenaca i smanjenje mokrenja
Kratkoća daha, slabost, umor
Oteklina ruku i nogu
Osjećaj pečenja u području trbuha
Zbunjenost (u uznapredovalim slučajevima)
Izraženi i nagli napadi gihta: osobito jaka bol, crvenilo i porast temperature u palcu stopala
Kako se dijagnosticira povišena mokraćna kiselina?
Razine mokraćne kiseline mogu se utvrditi jednostavnim krvnim testom. Ovi testovi se obično provode radi procjene bubrežne funkcije, sumnje na giht ili istraživanja nastanka kamenaca. Kod odraslih se vrijednosti iznad 7 mg/dL kod muškaraca i iznad 6 mg/dL kod žena smatraju povišenima. Međutim, referentne vrijednosti mogu varirati ovisno o laboratoriju.
Kako se upravlja povišenom mokraćnom kiselinom?
Kod osoba kod kojih je utvrđena povišena mokraćna kiselina, obično se najprije istražuje osnovni uzrok. Preporučuje se smanjenje unosa hrane bogate purinima, povećan unos vode i po potrebi kontrola tjelesne težine. Ako liječnik smatra potrebnim, mogu se primijeniti lijekovi za snižavanje mokraćne kiseline ili druge terapije. Upravljanje postojećim kroničnim bolestima (bubrežna bolest, dijabetes, zatajenje srca itd.) također je važno.
Što je niska mokraćna kiselina (hipouricemija)? U kojim se slučajevima javlja?
Smanjenje razine mokraćne kiseline u krvi ispod referentnih vrijednosti naziva se hipouricemija. Hipouricemija obično ne uzrokuje izražene simptome; najčešće se otkriva slučajno tijekom rutinskih pretraga ili kao dio drugog medicinskog stanja. Uzroci ovog stanja mogu biti određene bolesti jetre poput Wilsonove bolesti, bubrežni tubularni poremećaji (npr. Fanconijev sindrom), neke neurološke bolesti (npr. Parkinsonova bolest, multipla skleroza), bolesti endokrinog sustava, bolesti krvi, nedovoljan unos proteina ili purina, neki lijekovi i trudnoća. U slučaju hipouricemije, važno je prvenstveno pristupiti osnovnoj bolesti.
Na što treba obratiti pozornost za zdrav život?
Za održavanje razine mokraćne kiseline u zdravim granicama preporučuje se uravnotežena i raznolika prehrana, tjelesna aktivnost i dovoljan unos vode. Osobe s bubrežnim problemima, gihtom ili povišenom mokraćnom kiselinom u anamnezi trebaju obratiti pozornost na hranu bogatu purinima u svojoj prehrani i biti pod redovitom liječničkom kontrolom. U slučaju bilo kakvih simptoma ili sumnji, najbolje je obratiti se stručnjaku.
Često postavljana pitanja
1. Što je mokraćna kiselina?
Mokraćna kiselina je otpadni proizvod koji nastaje razgradnjom tvari zvanih purini u tijelu i koji se mora izlučiti. Normalno se izlučuje iz tijela putem bubrega i crijeva.
2. Koje namirnice povećavaju mokraćnu kiselinu?
Namirnice bogate purinima poput crvenog mesa, morskih plodova, iznutrica, mahunarki, određenog povrća (npr. špinat), alkohola, čaja i kave mogu pridonijeti povećanju razine mokraćne kiseline.
3. Koje zdravstvene probleme uzrokuje prekomjerna mokraćna kiselina?
Povišena mokraćna kiselina može uzrokovati giht, bubrežne kamence, oštećenje bubrežnih funkcija i predisponirati za određena upalna stanja. Ako se ne liječi, mogu se razviti ozbiljniji bubrežni problemi.
4. Zašto se traži testiranje mokraćne kiseline?
Obično se provodi kod sumnje na giht, povijesti bubrežnih kamenaca, neobjašnjene bolove u zglobovima ili radi procjene bubrežnih funkcija.
5. Daje li povišena mokraćna kiselina uvijek simptome?
Ne, kod većine osoba povišena mokraćna kiselina ne uzrokuje izražene simptome. Međutim, u uznapredovalim slučajevima ili tijekom napada mogu se pojaviti bol i oteklina u zglobovima.
6. Kako se snižava povišena mokraćna kiselina?
Izbjegavanje hrane bogate purinima, pijenje puno vode, održavanje idealne tjelesne težine i po potrebi redovito uzimanje lijekova koje je propisao liječnik mogu pomoći.
7. Zašto je razina mokraćne kiseline niska?
Niska razina mokraćne kiseline obično ukazuje na drugo zdravstveno stanje. Bolesti jetre ili bubrega, izrazito niskoproteinske dijete ili neki lijekovi mogu biti uzrok.
8. Kakva je povezanost gihta i mokraćne kiseline?
Giht je upalna bolest koja nastaje nakupljanjem kristala mokraćne kiseline u zglobovima, a očituje se bolom i oteklinom. Obično se javlja u obliku naglih napada.
9. Kako povišena mokraćna kiselina utječe na bubrege?
Kristali mokraćne kiseline koji se nakupljaju u bubrezima mogu potaknuti stvaranje bubrežnih kamenaca i dugoročno dovesti do oštećenja bubrežnih funkcija.
10. Mogu li pratiti razinu mokraćne kiseline kod kuće?
Izravno testiranje mokraćne kiseline kod kuće nije moguće. Međutim, redovitim krvnim pretragama u zdravstvenim ustanovama može se pratiti stanje.
11. Može li se mokraćna kiselina potpuno kontrolirati prehranom?
Prehranom je moguće značajno utjecati na razinu mokraćne kiseline, ali u nekim slučajevima može biti potrebna i terapija lijekovima.
12. S kojim simptomima se treba obratiti liječniku?
U slučaju jake boli u zglobovima, nagle otekline, bubrežnih kamenaca, stalnog umora, zbunjenosti i sličnih simptoma potrebna je medicinska procjena.
13. Što je dijeta s ograničenjem purina?
Dijeta s ograničenjem purina je prehrambeni plan u kojem se ograničavaju namirnice bogate purinima. Cilj je održati razinu mokraćne kiseline u ravnoteži.
14. Kako alkohol utječe na razinu mokraćne kiseline?
Alkohol, osobito pivo, može povećati razinu purina i mokraćne kiseline. Ograničavanje konzumacije alkohola važno je za kontrolu razina.
Izvori
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO): Nenalezljive bolesti - Giht
CDC - Centri za kontrolu i prevenciju bolesti: Giht
American Kidney Fund: Razumijevanje bubrežnih kamenaca i mokraćne kiseline
Američki koledž za reumatologiju: Smjernice za giht
Nacionalni instituti za zdravlje (NIH): Informacije o testiranju mokraćne kiseline