Što trebate znati o upali pluća (pneumoniji)
Koji su simptomi upale pluća (pneumonije)?
Pneumonija je infekcija koja obično zahvaća pluća, ozbiljna je i može biti opasna po život ako se ne liječi. Najčešći simptomi uključuju nagli visoki temperaturni skok, drhtavicu i osjećaj zimice, kašalj, obilnu i obojenu (žutu, zelenu ili smeđu) iskašljajnu sluz. Osim toga, neke vrste pneumonije mogu u početku započeti gubitkom apetita, slabošću, bolovima u mišićima i zglobovima koji traju nekoliko dana, a kasnije se mogu javiti suhi kašalj, povišena temperatura, mučnina, glavobolja i rijetko povraćanje. Posebno ubrzano disanje, piskanje u prsima, znojenje i opći osjećaj umora također mogu biti izraženi.
Ovi simptomi se ponekad mogu zamijeniti s prehladom ili drugim respiratornim bolestima. Međutim, ako se tegobe pogoršaju ili ne prolaze kroz nekoliko dana, osobito kod osoba iz rizičnih skupina, nužno je obratiti se zdravstvenom stručnjaku kako bi se isključila mogućnost upale pluća.
Kako se postavlja dijagnoza pneumonije?
Kada se obratite liječniku, provodi se detaljan fizikalni pregled i, ako se pronađu tipični nalazi, dijagnoza se obično potvrđuje rendgenskom snimkom pluća. U nekim slučajevima mogu se tražiti i krvne pretrage te uzorak iskašljaja. Rana dijagnoza iznimno je važna za uspjeh liječenja.
Je li upala pluća (pneumonija) zarazna?
Uzrok pneumonije najčešće su bakterije, virusi ili rjeđe gljivice. Infekcije gornjih dišnih puteva koje pogoduju razvoju bolesti (poput gripe) vrlo su zarazne i lako se šire kašljanjem ili kihanjem. Također, kontakt s predmetima koje je koristila zaražena osoba, poput čaša, žlica ili ručnika, povećava rizik prijenosa.
Upala pluća može imati teži tijek i veći rizik od komplikacija osobito kod male djece, starijih osoba, osoba sa slabim imunitetom ili kroničnim bolestima. Pneumonija je diljem svijeta među najčešćim i najsmrtonosnijim zaraznim bolestima.
Koji su čimbenici rizika za razvoj pneumonije?
Određene situacije mogu olakšati razvoj pneumonije. Među njima su:
Starija životna dob: Rizik je veći kod osoba starijih od 65 godina.
Kronične zdravstvene tegobe: Astma, KOPB, bronhiektazije, plućne ili srčane bolesti, bubrežne ili jetrene smetnje, dijabetes i oslabljeni imunitet (npr. AIDS, krvne bolesti, transplantacija organa).
Puženje i konzumacija alkohola: Slabe obrambene mehanizme pluća.
Poteškoće s gutanjem: Osobito kod moždanog udara, neuroloških bolesti, poremećaja koji zahvaćaju mišićni ili živčani sustav.
Često povraćanje ili aspiracija želučanog sadržaja u dišne puteve
Nedavno pretrpljene velike operacije
Razdoblja kada su česte gripe i slične virusne infekcije
Biti svjestan ovih čimbenika i kontrolirati one na koje se može utjecati pomaže smanjiti rizik od razvoja pneumonije.
Što se može učiniti za prevenciju pneumonije?
Strategije zaštite od upale pluća mogu se sažeti u nekoliko točaka:
Učinkovito liječenje kroničnih bolesti i redovite liječničke kontrole
Uravnotežena i dostatna prehrana, izbjegavanje stresa
Pažljivo pridržavanje higijenskih pravila (redovito pranje ruku, izbjegavanje gužvi)
Borba protiv ovisnosti o duhanu, alkoholu i drugim sredstvima
Poduzimanje potrebnih mjera kod poteškoća s gutanjem
Izbjegavanje boravka u zatvorenim prostorima tijekom epidemija gripe, nošenje maske
Strogo pridržavanje higijenskih pravila u okruženju osoba sa slabim imunitetom i rizičnih skupina
Neke vrste gripe i pneumonije mogu se spriječiti cijepljenjem. Virus gripe može samostalno uzrokovati upalu pluća, ali i oslabiti tijelo te pogodovati razvoju bakterijske pneumonije. Stoga je važno svake godine u preporučenom razdoblju (obično između rujna i studenog) cijepiti se protiv gripe, osobito za osobe sa slabim imunitetom ili one koje su u riziku.
U kojim je slučajevima potrebna pneumokokna vakcina?
Streptococcus pneumoniae jedan je od najčešćih uzročnika upale pluća u svijetu. Pneumokokno cjepivo preporučuje se osobito osobama starijima od 65 godina, kroničnim bolesnicima srca i pluća, dijabetičarima, osobama bez slezene, osobama s određenim krvnim bolestima, kroničnim bubrežnim bolestima ili oslabljenim imunitetom. Također se može primijeniti osobama sa slabim imunitetom i odraslima s AIDS-om. Cjepivo se daje intramuskularno i obično se može ponoviti svakih 5 godina.
Cijepljenje se ne preporučuje tijekom gripe ili bolesti s visokom temperaturom. Također, cjepivo protiv gripe ne smije se davati osobama alergičnim na jaja. Nuspojave oba cjepiva obično su blage i prolazne; mogu se javiti bol ili crvenilo na mjestu primjene, kratkotrajna slabost i blaga temperatura.
Kako se liječi upala pluća (pneumonija)?
Većina slučajeva pneumonije može se liječiti kod kuće, ali ozbiljni slučajevi ili rizične skupine zahtijevaju bolnički nadzor. Liječenje planira liječnik na temelju uzroka upale pluća, općeg zdravstvenog stanja pacijenta i težine simptoma. Preporučeni lijekovi su obično antibiotici (kod bakterijskih pneumonija), lijekovi za snižavanje temperature i unos puno tekućine. U težim slučajevima, kada je potrebna respiratorna potpora ili intenzivna njega, nužno je bolničko liječenje.
Rano započinjanje liječenja značajno povećava šanse za uspjeh. S druge strane, kod odgođenog liječenja ili teških slučajeva rizik od komplikacija i smrtnosti može biti visok. Stoga se pacijenti tijekom oporavka moraju strogo pridržavati liječničkih preporuka.
Često postavljana pitanja
1. Je li upala pluća (pneumonija) zarazna?
Neke vrste upale pluća uzrokovane virusima i bakterijama mogu se prenijeti s osobe na osobu. Osobito infekcije gornjih dišnih puteva (npr. gripa) vrlo su zarazne, ali nisu svi uzročnici pneumonije jednako zarazni.
2. U kojoj je dobnoj skupini upala pluća opasnija?
Upala pluća može imati teži i opasniji tijek osobito kod dojenčadi, male djece, odraslih starijih od 65 godina, osoba s kroničnim bolestima i onih sa slabim imunitetom.
3. Koji su prvi simptomi upale pluća?
U početku se mogu javiti temperatura, drhtavica, zimica, kašalj i iskašljavanje sluzi. Slabost, gubitak apetita i glavobolja također mogu biti prisutni.
4. Kako se dijagnosticira pneumonija?
Dijagnoza se postavlja liječničkim pregledom, rendgenskom snimkom pluća i, prema potrebi, analizom krvi ili iskašljaja.
5. U kojim slučajevima trebam posjetiti liječnika?
Kada imate visoku temperaturu, jak kašalj, promjenu boje iskašljaja, otežano disanje ili se osjećate izrazito slabo, trebate odmah posjetiti liječnika.
6. Je li moguće liječiti upalu pluća kod kuće?
Kod blažih slučajeva moguće je ozdraviti uz lijekove i njegu prema preporuci liječnika. Međutim, ako su simptomi teški, pripadate rizičnoj skupini ili se stanje pogoršava, potrebno je obratiti se bolnici.
7. Kome se preporučuju cjepiva protiv gripe i pneumokoka?
Prvenstveno osobama starijim od 65 godina, kroničnim bolesnicima, osobama sa slabim imunitetom i svima iz rizičnih skupina. O osobnim rizicima možete se informirati kod svog liječnika.
8. Kako izgleda proces oporavka nakon pneumonije?
Većina ljudi potpuno se oporavi u nekoliko tjedana. Međutim, kod starijih osoba, onih s pridruženim bolestima ili težim slučajevima, oporavak može trajati dulje. Preporučuje se odgovarajući odmor i liječničke kontrole.
9. Može li se upala pluća ponoviti?
Da, kod nekih osoba upala pluća može se pojaviti više puta. Prisutnost čimbenika rizika to može olakšati.
10. Jesu li nuspojave cjepiva ozbiljne?
Obično su blage i kratkotrajne; mogu se javiti bol na mjestu uboda, blaga temperatura, slabost. U rijetkim slučajevima, ako se pojave ozbiljne reakcije, potrebno je potražiti medicinsku pomoć.
11. Povećavaju li pušenje i konzumacija alkohola rizik od pneumonije?
Da, pušenje i prekomjerna konzumacija alkohola slabe obrambene mehanizme pluća i povećavaju rizik od pneumonije.
12. Obolio/la sam od upale pluća, kako se mogu zaštititi?
Odmarajte se, pijte dovoljno tekućine, redovito uzimajte propisane lijekove; izbjegavajte naporne aktivnosti i što više ograničite bliske kontakte s drugima.
13. Koji je najučinkovitiji način prevencije upale pluća?
Cijepljenje, pridržavanje higijenskih pravila, držanje čimbenika rizika pod kontrolom i ne zanemarivanje redovitih zdravstvenih pregleda među najučinkovitijim su metodama prevencije upale pluća.
Izvori
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), Opći pregled bolesti upale pluća i globalna izvješća o upali pluća
Centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), Upala pluća — Prevencija, simptomi i liječenje
Europsko respiratorno društvo (ERS), Upala pluća: Smjernice i preporuke
Američko torakalno društvo (ATS), Smjernice za upalu pluća stečenu u zajednici
The Lancet Respiratory Medicine, Globalno i regionalno opterećenje bolničkim prijemima zbog upale pluća