Purin i mokraćna kiselina: Uloga u organizmu i značaj za zdravlje
Purini su hemijska jedinjenja koja se prirodno nalaze u mnogim namirnicama koje često konzumiramo u svakodnevnom životu. Posebno su bogati purinima morski plodovi, vrste mesa, određeno povrće poput špinata, čaj, kafa i fermentisana pića. Purin unesen u organizam nastaje kao rezultat prirodnog razgradnje ćelija ili varenja hrane i u završnoj fazi metabolizma pretvara se u mokraćnu kiselinu.
Šta je mokraćna kiselina i kako nastaje u tijelu?
Mokraćna kiselina je glavni otpadni proizvod koji nastaje razgradnjom purina u tijelu. Većina ove transformacije odvija se u jetri, dok se manji dio može formirati i u drugim organima. Većina mokraćne kiseline u tijelu izlučuje se putem bubrega urinom, dok se manji dio uklanja putem crijeva stolicom. Proizvodnja i izlučivanje mokraćne kiseline može varirati od osobe do osobe; faktori poput dobi, spola i životnog stila igraju ulogu u tome. Kod odraslih, nivo mokraćne kiseline je obično prosječno 5 mg/dL kod muškaraca, a oko 4,1 mg/dL kod žena. Međutim, ove vrijednosti mogu varirati u zavisnosti od različitih zdravstvenih stanja ili navika.
Pretjerana konzumacija namirnica bogatih purinima povećava količinu mokraćne kiseline koju treba izlučiti. Očekuje se da postoji ravnoteža između proizvedene i izlučene mokraćne kiseline. Međutim, kada dođe do prekomjerne proizvodnje ili nedovoljnog izlučivanja, nivo mokraćne kiseline u krvi raste (hiperuricemija) ili opada (hipouricemija).
Povišena mokraćna kiselina (hiperuricemija) i njeni uzroci
Povećanje nivoa mokraćne kiseline u krvi iznad referentnih granica naziva se hiperuricemija. Hiperuricemija se može razviti zbog nedovoljnog izlučivanja mokraćne kiseline urinom, poremećaja u metabolizmu purina ili prekomjernog unosa purina. Višak mokraćne kiseline u krvi može formirati kristale u zglobovima i uzrokovati giht, te se može nakupljati u bubrezima i dovesti do problema poput bubrežnih kamenaca. Ako se ovi problemi ne liječe, povećava se rizik od progresivnog oštećenja bubrega i hronične bubrežne insuficijencije.
Mogući uzroci povišene mokraćne kiseline uključuju genetsku predispoziciju, bubrežne bolesti, dijabetes, gojaznost, srčanu insuficijenciju, anemiju i čestu konzumaciju alkohola. Također, upotreba diuretičkih lijekova, nekih lijekova koji suzbijaju imuni sistem, smanjena funkcija štitne žlijezde (hipotireoza), razne maligne bolesti i njihovo liječenje mogu dovesti do povećanja nivoa mokraćne kiseline. Brz gubitak težine, pretjerane dijete i neadekvatna ishrana također su potencijalni faktori rizika.
Simptomi povišene mokraćne kiseline
Povišena mokraćna kiselina u krvi često ne uzrokuje izražene tegobe. Međutim, kod nekih osoba, pored blagih simptoma sličnih gripi, mogu se pojaviti sljedeći simptomi:
Bol i osjetljivost u zglobovima
Otečenost ili crvenilo u zglobovima, posebno ujutro
Formiranje bubrežnih kamenaca i smanjenje mokrenja
Kratak dah, slabost, umor
Oticanje ruku i nogu
Osjećaj pečenja u predjelu stomaka
Zbunjenost (u uznapredovalim slučajevima)
Izraženi i iznenadni napadi gihta: posebno jaka bol, crvenilo i povećanje toplote u palcu stopala
Kako se postavlja dijagnoza povišene mokraćne kiseline?
Nivoi mokraćne kiseline mogu se utvrditi jednostavnim testom krvi. Ovi testovi se obično rade radi procjene bubrežne funkcije, sumnje na giht ili istraživanja nastanka kamenaca. Kod odraslih se vrijednosti iznad 7 mg/dL kod muškaraca i iznad 6 mg/dL kod žena smatraju povišenim. Međutim, referentne vrijednosti mogu varirati u zavisnosti od laboratorije.
Kako se upravlja povišenom mokraćnom kiselinom?
Kod osoba kod kojih je utvrđena povišena mokraćna kiselina, obično se najprije istražuje osnovni uzrok. Preporučuje se smanjenje unosa namirnica bogatih purinima, povećan unos vode i, po potrebi, kontrola tjelesne težine. Ako ljekar smatra prikladnim, mogu se razmotriti lijekovi za snižavanje mokraćne kiseline ili druge terapije. Upravljanje postojećim hroničnim bolestima (bubrežna bolest, dijabetes, srčana insuficijencija itd.) također je važno.
Šta je snižena mokraćna kiselina (hipouricemija)? U kojim slučajevima se javlja?
Smanjenje nivoa mokraćne kiseline u krvi ispod referentnih vrijednosti naziva se hipouricemija. Hipouricemija obično ne uzrokuje izražene simptome; najčešće se otkriva slučajno tokom rutinskih testova ili kao dio drugog medicinskog stanja. Uzroci ovog stanja mogu uključivati određene bolesti jetre poput Wilsonove bolesti, bubrežne tubularne poremećaje (npr. Fanconijev sindrom), neke neurološke bolesti (npr. Parkinsonova bolest, multipla skleroza), bolesti endokrinog sistema, krvne bolesti, nedovoljan unos proteina ili purina, određene lijekove i trudnoću. U prisustvu hipouricemije, prvenstveno je važan pristup osnovnoj bolesti.
Na šta treba obratiti pažnju za zdrav život?
Za održavanje nivoa mokraćne kiseline u zdravim granicama preporučuje se uravnotežena i raznovrsna ishrana, fizička aktivnost i dovoljan unos vode. Posebno osobe sa bubrežnim problemima, gihtom ili povišenom mokraćnom kiselinom u anamnezi trebaju obratiti pažnju na namirnice bogate purinima u svojoj ishrani i biti pod redovnim ljekarskim nadzorom. U slučaju bilo kakvih simptoma ili sumnji, najbolje je obratiti se stručnjaku.
Često postavljana pitanja
1. Šta je mokraćna kiselina?
Mokraćna kiselina je otpadni proizvod koji nastaje razgradnjom supstanci zvanih purini u tijelu i koji se mora izlučiti. Normalno se uklanja iz tijela putem bubrega i crijeva.
2. Koje namirnice uzrokuju povećanje mokraćne kiseline?
Namirnice bogate purinima kao što su crveno meso, morski plodovi, iznutrice, mahunarke, određeno povrće (npr. špinat), alkohol, čaj i kafa mogu doprinijeti povećanju nivoa mokraćne kiseline.
3. Koje zdravstvene probleme uzrokuje prekomjerna mokraćna kiselina?
Povišena mokraćna kiselina može dovesti do gihta, bubrežnih kamenaca, poremećaja bubrežnih funkcija i nekih upalnih stanja. Ako se ne liječi, mogu se pojaviti ozbiljniji bubrežni problemi.
4. Zašto se traži test mokraćne kiseline?
Obično se radi kod sumnje na giht, anamneze bubrežnih kamenaca, neobjašnjivih bolova u zglobovima ili za procjenu bubrežnih funkcija.
5. Da li povišena mokraćna kiselina uvijek daje simptome?
Ne, kod većine osoba povišena mokraćna kiselina ne uzrokuje izražene simptome. Međutim, u uznapredovalim slučajevima ili tokom napada mogu se javiti bol i oticanje zglobova.
6. Kako se snižava povišena mokraćna kiselina?
Izbjegavanje namirnica bogatih purinima u ishrani, unos dovoljne količine vode, održavanje idealne tjelesne težine i, po potrebi, redovno uzimanje lijekova koje propiše ljekar mogu pomoći.
7. Zašto može biti nizak nivo mokraćne kiseline?
Nizak nivo mokraćne kiseline obično ukazuje na drugo zdravstveno stanje. Bolesti jetre ili bubrega, izuzetno niskoproteinske dijete ili neki lijekovi mogu biti uzrok.
8. Kakva je veza između gihta i mokraćne kiseline?
Giht je upalno oboljenje koje nastaje nakupljanjem kristala mokraćne kiseline u zglobovima, praćeno bolom i oticanjem. Obično se javlja u obliku iznenadnih napada.
9. Kako povišena mokraćna kiselina utiče na bubrege?
Kristali mokraćne kiseline koji se nakupljaju u bubrezima mogu potaknuti stvaranje bubrežnih kamenaca i dugoročno dovesti do poremećaja bubrežnih funkcija.
10. Mogu li pratiti nivo mokraćne kiseline kod kuće?
Nije moguće direktno raditi test mokraćne kiseline kod kuće. Međutim, redovnim krvnim testovima u zdravstvenim ustanovama može se pratiti stanje.
11. Može li se mokraćna kiselina potpuno kontrolisati dijetom?
Prehrana može značajno uticati na nivo mokraćne kiseline, ali u nekim slučajevima može biti potrebna i terapija lijekovima.
12. S kojim simptomima treba posjetiti ljekara?
Medicinska procjena je potrebna ako se pojave jaki bolovi u zglobovima, iznenadno oticanje, bubrežni kamenac, stalni umor ili zbunjenost.
13. Šta je dijeta s ograničenjem purina?
Dijeta s ograničenjem purina je plan ishrane u kojem su namirnice bogate purinima ograničene. Cilj je održavanje nivoa mokraćne kiseline u ravnoteži.
14. Kako alkohol utiče na nivo mokraćne kiseline?
Alkohol, posebno pivo, može povećati nivo purina i mokraćne kiseline. Ograničavanje konzumacije alkohola je važno za kontrolu nivoa.
Izvori
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO): Nenalezljive bolesti - Giht
CDC - Centri za kontrolu i prevenciju bolesti: Giht
American Kidney Fund: Razumijevanje bubrežnih kamenaca i mokraćne kiseline
Američki koledž za reumatologiju: Smjernice za giht
Nacionalni instituti za zdravlje (NIH): Informacije o testiranju mokraćne kiseline