Znanje za sve, svuda

Koji su uzroci upale grla? Metode olakšanja i kada je potrebna stručna pomoć?

Upala grla je česta tegoba kod mnogih infekcija gornjih disajnih puteva, posebno prehlade i gripe. Povremeno može biti toliko jaka da otežava gutanje, govor ili disanje. U većini slučajeva, upala grla se može kontrolisati jednostavnim metodama olakšanja koje se primjenjuju kod kuće. Međutim, kod dugotrajne, teške ili ponavljajuće upale grla potrebno je istražiti osnovnu bolest i može biti potrebna medicinska intervencija.

Šta je upala grla i u kojim situacijama se javlja?

Upala grla je stanje koje se manifestuje osjećajem bola, peckanja, žarenja ili svraba u grlu, koji se pojačavaju pri gutanju i izazivaju nelagodu. Spada među najčešće simptome zbog kojih se pacijenti javljaju u ambulantu. Najčešće je povezana s infekcijama (posebno virusnim), uticajem okoline, alergenima i iritacijom grla.

Bol u grlu može zahvatiti različite dijelove:

• U stražnjem dijelu usne šupljine: Faringitis

• Otečenost i crvenilo krajnika: Tonzilitis (upala krajnika)

• Tegobe u grkljanu: Laringitis

Koji su najčešći uzroci upale grla?

Upala grla može nastati zbog različitih uzroka. Najvažniji su:

Virusne infekcije: Virusi poput prehlade, gripe, COVID-19, mononukleoze, ospica, vodenih kozica, zaušnjaka su među najčešćim uzrocima.

Bakterijske infekcije: Streptokokne bakterije (posebno česte kod djece), rjeđe bakterije koje se prenose spolnim putem poput gonoreje i hlamidije također mogu izazvati infekciju grla.

Alergije: Imunološki odgovor na polen, prašinu, životinjsku dlaku, plijesan i posljedično nastala postnazalna sekrecija mogu iritirati grlo.

Faktori okoline: Suh zrak, zagađenje, duhanski dim, hemikalije mogu uzrokovati suhoću i osjetljivost grla.

Refluks (gastroezofagealna refluksna bolest): Povratak želučane kiseline prema gore može izazvati osjećaj žarenja i bol u grlu.

Povreda i prekomjerna upotreba: Govor na visokom tonu, intenzivna upotreba glasa, udarci u predjelu grla također mogu biti uzrok upale grla.

Koji su simptomi upale grla i kod koga se češće javlja?

Upala grla se obično manifestuje kao:

• Bol koji se pojačava pri gutanju,

• Suhoća, žarenje, svrbež u grlu,

• Otečenost i crvenilo,

• Povremena promuklost,

• Dodatno se mogu javiti kašalj, povišena temperatura ili opća slabost kao znakovi infekcije.

Može se javiti kod svih, ali je češća kod djece, osoba sa oslabljenim imunitetom, pušača ili onih izloženih zagađenom zraku.

Koje su metode olakšanja upale grla koje se mogu primijeniti kod kuće?

U većini slučajeva upale grla, sljedeće mjere mogu pomoći u ublažavanju simptoma:

• Piti puno vode i toplih tekućina

• Grgljanje slanom vodom (pola kašičice soli u čaši tople vode)

• Piti tople biljne čajeve (npr. kamilica, žalfija, đumbir, ehinacea, korijen bijelog sljeza)

• Pripremiti mješavinu meda i limuna (med se može koristiti samostalno ili dodati u biljni čaj)

• Koristiti ovlaživač zraka/povećati vlažnost prostorije

• Odmarati glas i grlo što je više moguće, izbjegavati glasno pričanje

• Izbjegavati iritantna okruženja (izbjegavati duhanski dim)

Neke biljne potpore (kao što su karanfilić, đumbir, ehinacea) mogu imati umirujući učinak na upalu grla; međutim, osobe s hroničnim bolestima, trudnice ili oni koji redovno koriste lijekove trebaju se obavezno posavjetovati s ljekarom prije upotrebe.

Šta treba birati u ishrani?

Za ublažavanje upale grla:

• Preporučuju se tople supe, jogurt, pire, puding i druge mekane i lako gutljive namirnice

• Treba izbjegavati začinjenu, kiselu, prevruću ili prehladnu hranu

• Jabukovo sirće, med (samostalno ili pomiješan s toplom vodom) mogu se koristiti kao podrška

Beli luk, zbog svojih prirodnih antibakterijskih svojstava, može biti koristan u nekim slučajevima, ali osobe s osjetljivim želucem trebaju ga koristiti s oprezom.

Koji su pristupi u liječenju upale grla?

Liječenje zavisi od osnovnog uzroka:

• Upala grla uzrokovana virusnom infekcijom najčešće prolazi sama od sebe; antibiotici nisu korisni

• Kod bakterijskih infekcija (npr. streptokokna angina), potrebni su antibiotici koje propisuje ljekar i terapija obično traje 7-10 dana

• Za ublažavanje bola i temperature mogu se preporučiti analgetici koji sadrže acetaminofen ili ibuprofen

• Kod upale grla uzrokovane alergijom mogu pomoći antihistaminici

• Kod upale grla uzrokovane refluksom potrebne su terapije za smanjenje želučane kiseline i prilagodba ishrane

Ostali simptomi koji prate upalu grla i situacije na koje treba obratiti pažnju

Dugotrajna ili teška upala grla, praćena visokom temperaturom, otežanim gutanjem/disanjem, oticanjem vrata ili lica, krvlju u pljuvački, jakim bolom u uhu, osipom u ustima/rukama, bolovima u zglobovima ili neuobičajenim slinjenjem zahtijeva hitno obraćanje ljekaru.

Kako se postavlja dijagnoza upale grla?

Specijalista će saslušati vaše tegobe, pregledati vašu medicinsku historiju i obaviti fizički pregled. Po potrebi, tip infekcije može se utvrditi brzim antigenskim testovima ili kulturom brisa grla.

Upala grla kod djece: Na šta treba obratiti pažnju?

Kod djece je upala grla najčešće uzrokovana infekcijama i obično se poboljšava odmorom, unosom tekućine i odgovarajućim analgetikom. Međutim, zbog rizika od Reyeovog sindroma, djeci se ne smije davati aspirin, te se uvijek treba konsultovati s pedijatrom.

Šta znači dugotrajna upala grla?

Upala grla koja traje duže od sedam dana ili se često ponavlja može biti povezana s hroničnim infekcijama, alergijama, refluksom, tumorima ili drugim ozbiljnim uzrocima. U tom slučaju je neophodno obratiti se stručnom zdravstvenom radniku.

Upala grla i vakcine

Vakcine razvijene protiv gripe i nekih virusnih infekcija efikasne su u prevenciji tih bolesti i posredno smanjuju rizik od upale grla. Ne postoji posebna vakcina široko korištena u zajednici za prevenciju streptokoknih infekcija, ali opća zaštita uključuje dobru higijenu i izbjegavanje gužvi.

Šta se može učiniti u svakodnevnom životu za prevenciju upale grla?

• Razvijte naviku pranja ruku, često koristite dezinfekciju u gužvi

• Obratite pažnju na higijenu ličnih predmeta i površina

• Vodite uravnoteženu ishranu koja jača imunitet i redovno vježbajte

• Ne pušite i izbjegavajte izlaganje duhanskom dimu

• Ne zanemarujte opće zdravstvene preglede

Odnos između upale grla i kašlja

Upala grla i kašalj često se javljaju zajedno kod iste infekcije gornjih disajnih puteva. Iritacija grla može potaknuti refleks kašlja. Treba imati na umu da dugotrajan ili težak kašalj može ukazivati na drugo osnovno stanje.

Često postavljana pitanja o upali grla

1. Koliko dana traje upala grla?
Većina upala grla se ublaži u roku od 5-7 dana uz kućnu njegu i potporne metode. Međutim, ako traje duže od sedam dana ili se pogoršava, potrebno je obratiti se ljekaru.

2. Zašto boli grlo pri gutanju?
Infekcija, iritacija, alergija, refluks ili strano tijelo u grlu mogu uzrokovati bol pri gutanju. Za utvrđivanje uzroka i odgovarajuće liječenje potrebno je konsultovati stručnjaka.

3. Koje biljke ili čajevi su dobri za upalu grla?
Kamilica, žalfija, đumbir, kopriva, ehinacea, korijen bijelog sljeza mogu biti podrška. Prije upotrebe bilo kojeg biljnog rješenja, preporučuje se konsultacija sa zdravstvenim stručnjakom.

4. U kojim slučajevima treba posjetiti ljekara zbog upale grla?
U slučaju ozbiljnih poteškoća s disanjem ili gutanjem, visoke temperature, otoka vrata i lica, jakog bola, krvi u pljuvački, promuklosti, neuobičajenih osipa ili dugotrajnih tegoba (duže od 1 sedmice), obavezno se obratite stručnom ljekaru.

5. Šta učiniti kod upale grla kod djece?
Procjena ljekara je važna u zavisnosti od uzrasta djeteta, osnovnog zdravstvenog stanja i dodatnih simptoma. Obično su odmor, unos tečnosti i odgovarajući analgetik dovoljni. Nikada ne dajte aspirin bez konsultacije s ljekarom.

6. Koje namirnice i pića treba konzumirati kod upale grla?
Preporučuju se mekane, tople-mlake namirnice koje ne iritiraju grlo (supa, jogurt, pire, med, biljni čajevi). Treba izbjegavati začinjene i kisele proizvode.

7. Koje bolesti mogu biti povezane s dugotrajnom upalom grla?
Hronične infekcije, alergije, refluksna bolest, sinusitis, rjeđe tumori ili bolesti glasnica mogu uzrokovati produženu upalu grla.

8. Da li je upala grla simptom COVID-19?
Da, upala grla je čest simptom kod COVID-19; međutim, ovaj simptom se može javiti i kod drugih bolesti. U slučaju sumnje važno je obratiti se zdravstvenom radniku.

9. Na šta obratiti pažnju ako su upala grla i kašalj prisutni zajedno?
Najčešće je povezano s infekcijama gornjih disajnih puteva. Međutim, ako je kašalj dugotrajan, težak ili krvav, treba odmah posjetiti ljekara.

10. Da li vakcina protiv gripe i druge vakcine smanjuju upalu grla?
Vakcine protiv gripe i nekih virusnih infekcija mogu smanjiti rizik od bolesti i time razvoj upale grla.

11. Da li je potrebno koristiti lijekove za upalu grla?
Ovisno o uzroku, mogu se koristiti analgetici, ponekad lijekovi za alergiju ili antibiotici prema preporuci ljekara. U većini blagih i umjerenih slučajeva lijekovi nisu potrebni.

12. Kakva je korist od pastila i sprejeva za upalu grla?
Pastile i sprejevi za grlo mogu lokalno olakšati tegobe; međutim, ne liječe osnovni uzrok. Mogu se koristiti kao podrška, a za pravilnu upotrebu treba se konsultovati s ljekarom.

13. Šta se može učiniti kod upale grla u trudnoći?
Mlaki napici, med, grgljanje slane vode i ovlaživanje zraka u prostoriji su podržavajuće metode koje mogu olakšati tegobe u trudnoći. Ako su simptomi izraženi, obavezno se obratite ljekaru.

14. Kakva je veza između pušenja i upale grla?
Korištenje cigareta može iritirati grlo, usporiti oporavak i povećati sklonost infekcijama. Po mogućnosti izbjegavajte cigarete i dim.

15. Na šta može ukazivati jednostrana upala grla?
Jednostrana upala grla može biti povezana s upalom krajnika, lokalnom infekcijom, povredom ili rjeđe tumorom, te je u tom slučaju važna procjena ljekara.

Izvori

• Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) – "Sore Throat" informativna stranica

• U.S. Centers for Disease Control and Prevention (CDC) – "Sore Throat: Causes & Treatment"

• Američka akademija za otorinolaringologiju (AAO-HNSF) – Vodiči za informisanje pacijenata

• Mayo Clinic – "Sore Throat" Informacije za pacijente

• British Medical Journal (BMJ) – "Diagnosis and management of sore throat in primary care"

Ova stranica je isključivo informativnog karaktera; za lične zdravstvene probleme obavezno se konsultujte sa svojim ljekarom.

Šta je rak pluća? Koji su simptomi, uzroci i dijagnostičke metode?

Rak pluća je naziv za maligne tumore koji nastaju kao rezultat nekontrolisanog razmnožavanja ćelija u plućnom tkivu. Ove ćelije se najprije umnožavaju na mjestu nastanka i formiraju masu. Vremenom, kako rak napreduje, može se proširiti na okolna tkiva i udaljene organe.

Ova bolest je jedna od najčešćih i najopasnijih vrsta raka u svijetu. Pošto u ranoj fazi obično ne daje simptome, bolest se često otkriva u poodmakloj fazi. Zbog toga je važno da osobe s visokim rizikom redovno idu na kontrole i učestvuju u programima skrininga.

Opće informacije o raku pluća

Rak pluća je bolest koja nastaje abnormalnim razmnožavanjem ćelija u plućima. Najčešći faktori rizika su pušenje, dugotrajna izloženost zagađenju zraka, azbestu i radonu.

Zbog rasprostranjenosti ovih faktora rizika, posebno pušenja, rak pluća je jedan od vodećih uzroka smrti od raka kod muškaraca i žena u mnogim zemljama. Iako se rak pluća može liječiti ako se otkrije u ranoj fazi, najčešće se dijagnosticira u poodmakloj fazi, što ograničava mogućnosti i uspješnost liječenja.

Koji su najčešći simptomi raka pluća?

Simptomi raka pluća obično se javljaju u kasnijim fazama bolesti. Iako je bolest u početku često bez simptoma, s vremenom se mogu pojaviti sljedeće tegobe:

• Uporan i s vremenom jači kašalj

• Krv u ispljuvku

• Stalna promuklost

• Poteškoće pri gutanju

• Smanjen apetit i gubitak težine

• Neobjašnjiv umor

Ovi simptomi se mogu javiti i kod drugih plućnih bolesti, pa je u slučaju sumnje obavezno konsultovati stručnjaka.

Kako se simptomi raka pluća mijenjaju prema stadijima?

Stadij 0: Kancerogene ćelije su ograničene samo na najunutrašnji sloj pluća, obično ne uzrokuju simptome i otkrivaju se slučajno tokom rutinskih pregleda.

Stadij 1: Tumor je još uvijek ograničen samo na pluća, nema širenja. Može se javiti blagi kašalj, kratak dah ili blaga bol u grudima. U ovoj fazi operacija može dati uspješne rezultate.

Stadij 2: Rak je možda zahvatio dublja plućna tkiva ili obližnje limfne čvorove. Krv u ispljuvku, bol u grudima i slabost su češći. Osim operacije, može biti potrebna hemoterapija i radioterapija.

Stadij 3: Bolest se proširila izvan pluća i na limfne čvorove. Stalan kašalj, izražen bol u grudima, poteškoće pri gutanju, značajan gubitak težine i izražena slabost mogu biti prisutni. Liječenje obično uključuje kombinaciju više metoda.

Stadij 4: Rak se proširio izvan pluća na druge organe (npr. jetru, mozak ili kosti). Teška otežano disanje, izražen umor, bolovi u kostima i glavi, gubitak apetita i napredni gubitak težine su tipični. U ovoj fazi liječenje je usmjereno na kontrolu simptoma i poboljšanje kvaliteta života.

Koji su osnovni uzroci raka pluća?

Najvažniji faktor rizika je pušenje. Međutim, rak pluća se može javiti i kod osoba koje nikada nisu pušile. Općenito, velika većina svih slučajeva raka pluća povezana je s pušenjem. Pasivno pušenje, odnosno izloženost duhanskom dimu, također značajno povećava rizik.

Među ostalim faktorima rizika je izloženost azbestu. Azbest je mineral otporan na toplotu i habanje, koji se ranije često koristio. Danas se izloženost najčešće javlja u radnom okruženju, tokom uklanjanja azbesta.

Dodatno, zagađenje zraka, radon, jonizirajuće zračenje, HOBP (hronična opstruktivna bolest pluća) i porodična sklonost također mogu povećati rizik od razvoja raka pluća.

Postoje li različite vrste raka pluća?

Rak pluća se prema ćelijskoj građi dijeli u dvije glavne grupe:

Malićelijski rak pluća: Čini oko 10-15% svih slučajeva. Ima tendenciju brzog rasta i ranog širenja, često je povezan s pušenjem.

Nesmalićelijski rak pluća: Obuhvata veliku većinu (oko 85%) svih slučajeva raka pluća. Ova grupa se dijeli na tri česta podtipa:

• Adenokarcinom

• Skvamozni karcinom

• Velikocelijski karcinom

Iako nesmalićelijski rak pluća obično ima bolji odgovor na liječenje i povoljniji tok, stadij bolesti i opće zdravstveno stanje su važni faktori.

Faktori i rizici koji dovode do raka pluća

• Aktivno pušenje je najsnažniji okidač bolesti.

• Kod nepušača, rizik je značajno povećan zbog pasivnog pušenja.

• Dugotrajna izloženost radonu, posebno u slabo provjetrenim zgradama, je važna.

• Azbest povećava rizik kod osoba izloženih na radnom mjestu.

• Intenzivno zagađenje zraka i izloženost industrijskim hemikalijama su također faktori rizika.

• Porodična anamneza raka pluća može povećati lični rizik.

• HOBP i slične hronične plućne bolesti također predstavljaju dodatni rizik.

Kako se dijagnosticira rak pluća?

Za dijagnozu raka pluća koriste se savremene slikovne metode i laboratorijski testovi. Posebno se osobama iz rizičnih grupa preporučuje godišnji skrining niskodoznim CT-om.

Ako postoje klinički nalazi, standardne dijagnostičke metode uključuju rendgen pluća, kompjuterizovanu tomografiju, analizu ispljuvka i po potrebi biopsiju (uzimanje uzorka tkiva). Na osnovu dobijenih podataka određuju se stadij, proširenost i tip raka. Nakon toga se planira najadekvatniji terapijski pristup za pacijenta.

Koliko brzo se razvija rak pluća?

Od početka abnormalnog razmnožavanja ćelija do pojave izraženih simptoma raka pluća obično može proći 5–10 godina. Zbog ovog dugog perioda razvoja, većina ljudi dobije dijagnozu u poodmakloj fazi bolesti. Redovne kontrole i rani skrining su stoga od velike važnosti.

Koje su mogućnosti liječenja raka pluća?

Pristup liječenju određuje se prema tipu raka, stadiju bolesti i općem zdravstvenom stanju pacijenta. U ranim fazama često je moguće hirurški ukloniti tumor. U poodmaklim fazama prednost se daje hemoterapiji, radioterapiji, imunoterapiji ili njihovoj kombinaciji. Odluku o vrsti liječenja donosi multidisciplinarni tim individualno za svakog pacijenta.

Operacija je posebno efikasna opcija u ranim fazama i kod slučajeva s ograničenim širenjem. Ovisno o veličini i lokalizaciji tumora, može se ukloniti dio pluća ili cijelo plućno krilo. Liječenja u poodmakloj fazi uglavnom imaju za cilj usporavanje napredovanja bolesti i ublažavanje simptoma.

Važnost redovnog skrininga i rane dijagnoze

Ako se rak pluća otkrije skriningom prije pojave simptoma, uspješnost liječenja i stopa preživljavanja mogu biti značajno veći. Posebno kod osoba starijih od 50 godina koje puše, godišnji skrining može pomoći u ranom otkrivanju bolesti. Ako mislite da ste u rizičnoj grupi, važno je konsultovati stručnjaka i uključiti se u odgovarajući program skrininga.

Često postavljana pitanja (FAQ)

Koji su prvi simptomi raka pluća?

Najčešći prvi znaci su uporan kašalj, krv u ispljuvku, promuklost i otežano disanje. Ako imate ove tegobe, obratite se ljekaru.

Da li se rak pluća javlja samo kod pušača?

Ne. Iako je pušenje glavni faktor rizika, bolest se može razviti i kod osoba koje nikada nisu pušile. Pasivno pušenje, genetski i okolišni faktori također igraju ulogu.

Rak pluća

U nekim porodicama zbog genetske predispozicije može doći do povećanja rizika. Međutim, većina slučajeva je povezana s pušenjem i izloženošću okolišnim faktorima.

Može li se rak pluća liječiti u ranoj fazi?

Da, u ranim stadijima uz odgovarajuće liječenje potpuni oporavak je moguć. Zbog toga je rana dijagnoza od ključnog značaja za spašavanje života.

Kako se određuje stadij raka?

Stadij se određuje na osnovu slikovnih pretraga i, po potrebi, biopsije, prema stepenu širenja raka i zahvaćenim organima.

S kojim se još bolestima može zamijeniti?

Hronični bronhitis, upala pluća ili plućne infekcije mogu pokazivati slične simptome. Za konačnu dijagnozu potrebna je detaljna evaluacija.

Je li liječenje raka pluća teško?

Opcije liječenja ovise o stadiju bolesti i općem zdravstvenom stanju pacijenta. Za svakog pacijenta je ključno izraditi individualizirani plan liječenja.

Šta se može učiniti za prevenciju raka pluća?

Izbjegavanje pušenja i duhanskih proizvoda, sprečavanje pasivnog pušenja, poduzimanje zaštitnih mjera u rizičnim zanimanjima i redovni zdravstveni pregledi su korisni.

U kojim godinama se javlja rak pluća?

Najčešće se javlja kod odraslih starijih od 50 godina, ali se može pojaviti u bilo kojoj dobi. Rizik je posebno veći kod pušača.

Može li se poboljšati kvalitet života osoba koje žive s rakom pluća?

Da, zahvaljujući savremenim metodama liječenja i mogućnostima podrške, kvalitet života se može poboljšati.

Kome se preporučuje skrining na rak pluća?

Redovan skrining se preporučuje osobama starijim od 50 godina koje su dugo pušile i imaju dodatne faktore rizika.

Kako porodica može pružiti podršku tokom liječenja?

Fizička i psihološka podrška pozitivno utiče na kvalitet života pacijenta tokom i nakon liječenja.

Da li je operacija raka pluća rizična?

Kao i kod svake operacije, postoje određeni rizici. Detaljna procjena i odgovarajuća priprema prije operacije minimiziraju rizike.

Šta znači upotreba "pametnih lijekova" u liječenju?

Kod nekih tipova raka pluća mogu se primijeniti ciljane ("pametne") terapije usmjerene na specifične karakteristike tumora. Vaš ljekar može razmotriti ovu opciju na osnovu genetske analize tumora.

Šta se dešava ako se rak pluća ne liječi?

Ako se ne liječi, rak može brzo napredovati i narušiti funkciju vitalnih organa. Rana dijagnoza i liječenje su od suštinskog značaja.

Izvori

• Svjetska zdravstvena organizacija (WHO): Lung Cancer

• Američko udruženje za rak (American Cancer Society): Lung Cancer

• Centri za kontrolu i prevenciju bolesti SAD (CDC): Lung Cancer

• Evropsko društvo za medicinsku onkologiju (ESMO): Lung Cancer Guidelines

• National Comprehensive Cancer Network (NCCN): Clinical Practice Guidelines in Oncology – Non-Small Cell Lung Cancer

• Journal of the American Medical Association (JAMA): Lung Cancer Screening and Early Detection

Koji su simptomi i uzroci srčanog udara? Koji su savremeni pristupi liječenju?

Srčani udar je stanje koje zahtijeva hitnu medicinsku intervenciju, a nastaje kada srčani mišić ostane bez vitalnog kisika i hranjivih tvari. Medicinski poznat kao infarkt miokarda, najčešće se javlja zbog iznenadne blokade koronarnih arterija koje snabdijevaju srce krvlju. Ova blokada nastaje pucanjem plakova sastavljenih od masnoća, holesterola i drugih materija nakupljenih na stijenkama krvnih sudova, ili potpunim ili djelimičnim začepljenjem krvnog suda krvnim ugruškom. Ranim prepoznavanjem i liječenjem moguće je svesti na minimum oštećenje srčanog mišića.

Definicija i osnovni uzroci srčanog udara

Srčani udar karakteriše oštećenje srčanog tkiva usljed nemogućnosti zadovoljenja potreba srčanog mišića za kisikom. Ovo stanje je najčešće posljedica suženja ili iznenadne blokade koronarnih arterija. Plakovi koji se nakupljaju na stijenkama krvnih sudova mogu vremenom suziti arteriju, a ukoliko puknu, na njih se mogu nadovezati krvni ugrušci koji iznenada prekidaju dotok krvi do srčanog mišića. Ako se ova blokada ne otkloni brzo, srčani mišić može pretrpjeti nepovratna oštećenja, što dovodi do smanjenja sposobnosti pumpanja srca, odnosno do razvoja srčane insuficijencije. Srčani udar i dalje ostaje jedan od vodećih uzroka smrti u svijetu. U mnogim zemljama, broj smrtnih slučajeva usljed srčanog udara višestruko premašuje one uzrokovane saobraćajnim nesrećama.

Koji su najčešći simptomi srčanog udara?

Simptomi srčanog udara mogu varirati od osobe do osobe i ponekad se mogu javiti nespecifični simptomi. Najčešći simptomi su:

• Bol ili nelagodnost u prsima: Osjećaj pritiska, stezanja, pečenja ili težine u sredini prsa; ponekad se može širiti u lijevu ruku, vrat, vilicu, leđa ili stomak.

• Kratak dah: Može se javiti zajedno s bolom u prsima ili samostalno.

• Znojenje: Posebno je tipično hladno i obilno znojenje.

• Slabost i umor: Može se javiti pojačan umor danima prije napada, češće kod žena.

• Vrtoglavica ili osjećaj omamljenosti

• Mučnina, povraćanje ili probavne smetnje

• Lupanje srca koje nije povezano s aktivnošću i ne prolazi

• Ubrzan ili nepravilan rad srca

• Bol u leđima, ramenima ili gornjem dijelu stomaka, češće kod žena.

• Neobjašnjiv kašalj ili otežano disanje

• Oticanje nogu, stopala ili članaka (češće u kasnijim fazama) Ovi simptomi mogu biti blagi ili vrlo izraženi. Ako bol u prsima i kratak dah traju nekoliko minuta ili se ponavljaju, odmah treba potražiti medicinsku pomoć.

Simptomi srčanog udara u različitim grupama

Kod žena i mlađih osoba srčani udar se ponekad može razviti bez klasične boli u prsima. Kod žena su posebno izraženi simptomi poput slabosti, bola u leđima, mučnine, poremećaja sna i anksioznosti. Kod starijih osoba ili dijabetičara osjećaj bola može biti slabije izražen, a umjesto toga se može javiti iznenadna slabost ili kratak dah kao prvi simptom.

Nelagodnost u prsima, lupanje srca, hladan znoj i iznenadno buđenje tokom noći mogu biti znakovi srčanog udara koji se javlja tokom sna.

Koji su osnovni faktori rizika za srčani udar?

Na razvoj srčanog udara utiče više faktora rizika, koji se često javljaju zajedno. Najčešći faktori rizika su:

• Puženje cigareta i duhanskih proizvoda

• Povišen holesterol (posebno povećanje LDL holesterola)

• Povišen krvni pritisak (hipertenzija)

• Dijabetes (šećerna bolest)

• Gojaznost i fizička neaktivnost

• Nezdrava ishrana (dijeta bogata zasićenim i trans mastima, siromašna vlaknima)

• Porodična anamneza ranih srčanih bolesti

• Stres i hronični psihički pritisak

• Starenje (rizik raste s godinama)

• Muški spol (ali se rizik povećava i kod žena nakon menopauze) Neki laboratorijski nalazi (kao što su C-reaktivni protein, homocistein) takođe mogu ukazivati na povećan rizik. U savremenoj medicini, kod osoba s problemom gojaznosti, određene hirurške i intervencijske metode u kombinaciji s promjenom načina života doprinose smanjenju rizika.

Kako se postavlja dijagnoza srčanog udara?

Najvažniji korak u dijagnostici srčanog udara je praćenje tegoba i kliničke slike pacijenta. Nakon toga se primjenjuju osnovni testovi:

• Elektrokardiografija (EKG): Pokazuje promjene u električnoj aktivnosti srca tokom napada.

• Krvni testovi: Posebno povišene vrijednosti enzima i proteina koji se oslobađaju iz srčanog mišića, kao što je troponin, podržavaju dijagnozu.

• Ehocardiografija: Procjenjuje snagu kontrakcije srčanog mišića i poremećaje pokretljivosti.

• Po potrebi se mogu koristiti i rendgen grudnog koša, kompjuterizovana tomografija ili magnetna rezonanca kao dodatne pretrage.

• Koronarna angiografija: Radi se radi precizne dijagnoze i istovremene terapije suženja i začepljenja krvnih sudova. Po potrebi se tokom procedure može uraditi balon angioplastika ili postavljanje stenta.

Šta treba prvo uraditi kod srčanog udara

Vrijeme je od presudnog značaja za osobu koja osjeti simptome srčanog udara. Glavni koraci koje treba slijediti su:

• Odmah pozvati hitnu medicinsku pomoć (pozvati hitnu službu ili ambulantu)

• Osoba treba sjediti u mirnom položaju i minimizirati kretanje

• Ako je sama, treba ostaviti vrata otključana ili zatražiti pomoć od okoline

• Ako je ljekar ranije preporučio, može koristiti zaštitne lijekove poput nitroglicerina

• Treba čekati dolazak medicinskog tima i izbjegavati nepotrebni napor i paniku Brza i adekvatna intervencija tokom napada minimizira oštećenje srčanog mišića i povećava šanse za preživljavanje.

Savremeni pristupi liječenju srčanog udara

U savremenoj medicinskoj praksi, liječenje srčanog udara planira se prema vrsti, težini napada i postojećim faktorima rizika kod pacijenta. Liječenje obično uključuje sljedeće korake:

• Odmah se započinje terapija lijekovima za otvaranje krvnih sudova i razrjeđivanje krvi

• U ranoj fazi se najčešće preferira koronarna intervencija (angioplastika, postavljanje stenta)

• Po potrebi se mogu izvoditi operacije premosnice (bypass) radi zamjene začepljenih krvnih sudova zdravim

• Nakon otklanjanja životne opasnosti, preporučuju se promjene načina života, redovno uzimanje lijekova i kontrola faktora rizika radi očuvanja zdravlja srca

• Prestanak pušenja, zdrava i uravnotežena ishrana, redovna fizička aktivnost, upravljanje stresom i kontrola dijabetesa i hipertenzije su osnovne mjere Tokom liječenja je izuzetno važno da pacijenti pažljivo prate preporuke kardiologa i specijalista za vaskularnu hirurgiju i redovno dolaze na kontrole.

Šta se može učiniti za prevenciju srčanog udara?

Rizik od srčanog udara u mnogim slučajevima može se značajno smanjiti promjenom načina života:

• Potpuno izbjegavanje cigareta i duhanskih proizvoda

• Uspostavljanje prehrambenih navika s niskim holesterolom, bogatih povrćem i vlaknima, s ograničenim unosom zasićenih masti i prerađene hrane

• Redovno vježbanje; preporučuje se najmanje 150 minuta umjerene fizičke aktivnosti sedmično

• Kontrola visokog krvnog pritiska i šećera u krvi; po potrebi kontinuirana terapija lijekovima

• Ako imate prekomjernu težinu ili ste gojazni, potražite stručnu pomoć za postizanje zdrave tjelesne mase

• Naučiti upravljati stresom i koristiti sisteme psihološke podrške Pridržavanje ovih mjera pomaže u smanjenju smrtnosti od srčanih bolesti širom svijeta.

Često postavljana pitanja

U kojim godinama se srčani udar najčešće javlja?

Rizik od srčanog udara raste s godinama. Međutim, genetski faktori, dijabetes, supotreba cigareta i faktori životnog stila mogu dovesti do pojave i kod mladih odraslih osoba.

Da li je moguće doživjeti srčani udar bez bolova u prsima?

Da. Posebno kod žena, dijabetičara i starijih osoba, srčani udar se može razviti i bez bolova u prsima. Treba obratiti pažnju na atipične simptome poput slabosti, otežanog disanja, mučnine ili bolova u leđima.

Može li se srčani udar dogoditi noću ili tokom sna?

Da, srčani udari mogu nastati tokom sna ili u ranim jutarnjim satima. Osobe koje se iznenada probude zbog bolova u prsima, lupanja srca ili vrtoglavice trebaju odmah potražiti medicinsku procjenu.

Da li se simptomi srčanog udara kod žena razlikuju od onih kod muškaraca?

Kod žena se umjesto klasičnog bola u prsima mogu javiti slabost, bol u leđima i stomaku, otežano disanje, mučnina i drugi nespecifični simptomi.

Koja stanja se mogu zamijeniti sa srčanim udarom?

Želučane tegobe, panični napadi, bolovi mišićno-koštanog sistema, refluks i upala pluća mogu imati slične simptome kao srčani udar. U slučaju sumnje, obavezno je zatražiti medicinsku procjenu.

Treba li uzeti aspirin tokom srčanog udara?

Ako vam je to preporučio ljekar i nemate alergiju, žvakanje aspirina dok čekate hitnu pomoć može biti korisno u nekim slučajevima. Međutim, uvijek je prioritet potražiti medicinsku pomoć.

Je li moguće potpuno ozdraviti nakon srčanog udara?

Većina pacijenata koji dobiju ranu intervenciju, uz odgovarajuću terapiju i promjene životnog stila, može voditi zdrav život. Ipak, u nekim slučajevima može doći do trajnog gubitka srčane funkcije.

Koji su uzroci srčanog udara kod mladih?

Kod mladih, pušenje, visok holesterol, gojaznost, fizička neaktivnost i određene urođene anomalije krvnih sudova mogu uzrokovati srčani udar.

Na šta treba obratiti pažnju u ishrani radi prevencije srčanog udara?

Treba birati povrće, voće, integralne žitarice, ribu i zdrave masnoće; unos zasićenih i trans masnih kiselina, soli i šećera treba ograničiti.

Kada se može početi sa vježbanjem nakon srčanog udara?

Program vježbanja nakon srčanog udara treba započeti isključivo pod nadzorom ljekara i na osnovu individualne procjene rizika.

Koliko dugo osoba ostaje u bolnici nakon srčanog udara?

Ovaj period zavisi od težine udara i primijenjenih terapija. Najčešće boravak u bolnici traje od nekoliko dana do sedmicu.

Šta učiniti ako postoji porodična anamneza srčanih bolesti?

Porodična anamneza je važan faktor rizika. Ne treba pušiti, treba se zdravo hraniti, redovno vježbati i po potrebi obavljati redovne kardiološke preglede.

Može li stres uzrokovati srčani udar?

Dugotrajni stres može indirektno povećati rizik od srčanog udara. Korisno je izbjegavati stres koliko je moguće ili koristiti efikasne metode suočavanja sa stresom.

Izvori

• Svjetska zdravstvena organizacija (World Health Organization, WHO): Cardiovascular diseases (CVDs) Fact Sheet.

• Američko udruženje za srce (American Heart Association, AHA): Heart Attack Symptoms, Risk, and Recovery.

• Evropsko kardiološko društvo (European Society of Cardiology, ESC): Guidelines for the management of acute myocardial infarction.

• US Centers for Disease Control and Prevention (CDC): Heart Disease Facts.

• New England Journal of Medicine, The Lancet, Circulation (recenzirani medicinski časopisi).