Šta Trebate Znati o Upali Pluća (Pneumoniji)

Koji su simptomi upale pluća (pneumonije)?

Pneumonija je obično infekcija koja zahvata pluća, ozbiljna je i može predstavljati prijetnju životu ako se ne liječi. Najčešći simptomi uključuju nagli porast visoke temperature, drhtavicu i osjećaj hladnoće, kašalj, obilnu i obojenu (žutu, zelenu ili smeđu) sluz. Osim toga, neke vrste pneumonije mogu u početku započeti gubitkom apetita koji traje nekoliko dana, slabošću, bolovima u mišićima i zglobovima, a kasnije se može javiti suhi kašalj, povišena temperatura, mučnina, glavobolja i rijetko povraćanje. Posebno ubrzano disanje, piskanje u grudima, znojenje i opći osjećaj umora također mogu biti izraženi.

Ovi simptomi se ponekad mogu zamijeniti s prehladom ili drugim respiratornim bolestima. Međutim, ako se tegobe pogoršaju ili ne prolaze u roku od nekoliko dana, posebno kod osoba iz rizičnih grupa, potrebno je obavezno obratiti se zdravstvenom radniku kako bi se isključila mogućnost upale pluća.

Kako se postavlja dijagnoza pneumonije?

Kada se obratite ljekaru, obavlja se detaljan fizikalni pregled i, ako se pronađu tipični nalazi, dijagnoza se obično potvrđuje rendgenskim snimkom pluća. U nekim slučajevima mogu se tražiti i krvne pretrage te uzorak ispljuvka. Rana dijagnoza je izuzetno važna za uspjeh liječenja.

Da li je upala pluća (pneumonija) zarazna?

Uzrok pneumonije su najčešće bakterije, virusi ili rjeđe gljivice. Infekcije gornjih disajnih puteva koje pogoduju nastanku bolesti (npr. grip) su vrlo zarazne i lako se šire kašljanjem ili kihanjem. Također, kontakt s predmetima koje je koristila zaražena osoba, poput čaša, kašika ili peškira, povećava rizik od zaraze.

Upala pluća može imati teži tok i veći rizik od komplikacija kod male djece, starijih osoba, osoba sa oslabljenim imunitetom ili hroničnim bolestima. Pneumonija je širom svijeta među najčešćim infektivnim bolestima koje uzrokuju smrt.

Koji su faktori rizika za razvoj pneumonije?

Određene situacije mogu olakšati razvoj pneumonije. Među njima su:

• Starija životna dob: Rizik je veći kod osoba starijih od 65 godina.

• Hronične zdravstvene tegobe: Astma, HOBP, bronhiektazije, bolesti pluća ili srca, bubrežne ili jetrene bolesti, dijabetes i oslabljen imunitet (npr. AIDS, bolesti krvi, transplantacija organa).

• Puženje i konzumacija alkohola: Slabe odbrambene mehanizme pluća.

• Poteškoće s gutanjem: Posebno kod moždanog udara, neuroloških bolesti, poremećaja mišićnog ili nervnog sistema.

• Često povraćanje ili aspiracija želučanog sadržaja u disajne puteve

• Nedavno pretrpljene velike operacije

• Periodi kada su česte virusne infekcije poput gripe

Biti svjestan ovih faktora i kontrolisati one koji se mogu kontrolisati pomaže u smanjenju rizika od razvoja pneumonije.

Šta se može učiniti za prevenciju pneumonije?

Strategije zaštite od upale pluća mogu se svrstati u nekoliko kategorija:

• Efikasno liječenje hroničnih bolesti i redovne ljekarske kontrole

• Uravnotežena i dovoljna ishrana, izbjegavanje stresa

• Pridržavanje higijenskih pravila (redovno pranje ruku, izbjegavanje gužvi)

• Borba protiv pušenja, alkohola i ovisnosti o supstancama

• Poduzimanje potrebnih mjera kod poteškoća s gutanjem

• Izbjegavanje gužvi i nošenje maske posebno u periodima epidemije gripe

• Strogo pridržavanje higijenskih pravila u blizini osoba sa slabim imunitetom i onih iz rizičnih grupa

Neke vrste gripe i pneumonije mogu se spriječiti vakcinacijom. Virus gripe može sam uzrokovati pneumoniju, ali i oslabiti organizam i tako pogodovati bakterijskoj pneumoniji. Zbog toga je važno da osobe sa slabim imunitetom ili one koje su u riziku svake godine prime vakcinu protiv gripe u preporučenom periodu (obično između septembra i novembra).

Kada je potrebna vakcina protiv pneumokoka?

Streptococcus pneumoniae je jedan od najčešćih uzročnika upale pluća u svijetu. Vakcina protiv pneumokoka preporučuje se osobama starijim od 65 godina, hroničnim bolesnicima srca i pluća, dijabetičarima, osobama kojima je odstranjena slezena, osobama sa određenim krvnim bolestima, hroničnim bubrežnim bolestima ili oslabljenim imunitetom. Također se može primijeniti kod osoba sa slabim imunitetom i odraslih sa AIDS-om. Vakcina se daje intramuskularno i obično se može ponoviti svakih 5 godina.

Vakcinacija se ne preporučuje tokom akutne virusne infekcije ili bolesti praćene visokom temperaturom. Također, vakcina protiv gripe se ne smije koristiti kod osoba alergičnih na jaja. Nuspojave obje vakcine su obično blage i prolazne; moguća je bol ili crvenilo na mjestu primjene, kratkotrajna slabost i blaga temperatura.

Kako se liječi upala pluća (pneumonija)?

Većina slučajeva pneumonije može se liječiti kod kuće, ali teži slučajevi ili rizične grupe zahtijevaju bolničko praćenje. Liječenje planira ljekar na osnovu uzroka pneumonije, općeg zdravstvenog stanja pacijenta i težine simptoma. Preporučeni lijekovi su obično antibiotici (kod bakterijske pneumonije), lijekovi za snižavanje temperature i unos dovoljne količine tečnosti. U teškim slučajevima, kada je potrebna respiratorna podrška ili intenzivna njega, neophodno je bolničko liječenje.

Rano započinjanje terapije značajno povećava šanse za uspjeh. Nasuprot tome, kod odgođenog ili teškog toka bolesti rizik od komplikacija i smrtnosti je visok. Zato pacijenti tokom oporavka moraju strogo slijediti preporuke ljekara.

Često postavljana pitanja

1. Da li je upala pluća (pneumonija) zarazna?

Neke vrste upale pluća uzrokovane virusima i bakterijama mogu se prenijeti s osobe na osobu. Posebno infekcije gornjih disajnih puteva (npr. gripa) su vrlo zarazne, ali nisu svi uzročnici pneumonije jednako zarazni.

2. U kojim starosnim grupama je upala pluća opasnija?

Pneumonija može imati teži i opasniji tok kod beba, male djece, odraslih starijih od 65 godina, osoba sa hroničnim bolestima i onih sa oslabljenim imunitetom.

3. Koji su prvi simptomi upale pluća?

Na početku se mogu javiti temperatura, drhtavica, osjećaj hladnoće, kašalj i sluz. Također se mogu pojaviti slabost, gubitak apetita i glavobolja.

4. Kako se dijagnosticira pneumonija?

Dijagnoza se postavlja na osnovu pregleda ljekara, rendgenskog snimka pluća i, po potrebi, analiza krvi ili ispljuvka.

5. U kojim slučajevima treba posjetiti ljekara?

Ako imate visoku temperaturu, jak kašalj, promjenu boje ispljuvka, otežano disanje ili se osjećate izrazito slabo, odmah se obratite ljekaru.

6. Da li je moguće liječiti upalu pluća kod kuće?

Kod blagih slučajeva moguće je ozdraviti uz lijekove i njegu koje preporuči ljekar. Međutim, ako su simptomi teški, pripadate rizičnoj grupi ili se stanje pogoršava, potrebno je obratiti se bolnici.

7. Kome se preporučuju vakcine protiv gripe i pneumokoka?

Prije svega osobama starijim od 65 godina, hroničnim bolesnicima, osobama sa oslabljenim imunitetom i svima koji su u rizičnoj grupi. O ličnim rizicima možete se informisati kod svog ljekara.

8. Kakav je proces oporavka nakon pneumonije?

Većina ljudi se potpuno oporavi u roku od nekoliko sedmica. Međutim, kod starijih, osoba sa pridruženim bolestima ili teškim slučajevima, oporavak može trajati duže. Preporučuje se adekvatan odmor i ljekarske kontrole.

9. Može li se upala pluća ponoviti?

Da, kod nekih osoba upala pluća se može javiti više puta. Prisutnost faktora rizika to može olakšati.

10. Da li su nuspojave vakcina ozbiljne?

Obično su blage i kratkotrajne; mogu se javiti bol na mjestu uboda, blaga temperatura, slabost. U rijetkim slučajevima, ako se razviju ozbiljne reakcije, treba potražiti medicinsku pomoć.

11. Da li pušenje i konzumacija alkohola povećavaju rizik od pneumonije?

Da, pušenje i prekomjerna konzumacija alkohola slabe odbrambene mehanizme pluća i povećavaju rizik od pneumonije.

12. Obolio/la sam od upale pluća, kako se mogu zaštititi?

Odmarajte se, unosite dovoljno tečnosti, redovno uzimajte lijekove koje je propisao ljekar; izbjegavajte naporne aktivnosti i što više se distancirajte od bliskog kontakta s drugim osobama.

13. Koji je najučinkovitiji način prevencije upale pluća?

Vakcinacija, pridržavanje higijenskih pravila, držanje faktora rizika pod kontrolom i redovni zdravstveni pregledi među najučinkovitijim su metodama prevencije pneumonije.

Izvori

• Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), Opći pregled bolesti pneumonije i globalni izvještaji o pneumoniji

• Centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), Pneumonija — Prevencija, simptomi i liječenje

• Evropsko respiratorno društvo (ERS), Pneumonija: Smjernice i preporuke

• Američko torakalno društvo (ATS), Smjernice za pneumoniju stečenu u zajednici

• The Lancet Respiratory Medicine, Globalni i regionalni teret hospitalizacija zbog pneumonije