Šta je rak debelog creva (crijeva)? Koji su simptomi? Koji su uzroci?
Karcinom (Rak) debelog creva: Simptomi, Uzroci, Dijagnoza i Terapijski Pristupi
Karcinom debelog creva je ozbiljna bolest koja se razvija u debelom crevu i rektumu, utičući na važan deo digestivnog sistema. Najčešće nastaje transformacijom polipa na površini creva u karcinom tokom vremena. Simptomi, uzroci i lečenje bolesti mogu varirati u zavisnosti od stadijuma karcinoma i opšteg zdravstvenog stanja pacijenta. Rano otkrivanje, kao i kod svih vrsta karcinoma, predstavlja značajnu prednost u borbi protiv karcinoma debelog creva.
Šta je karcinom (rak) debelog creva?
Karcinom debelog creva javlja se u debelom crevu i jedan je od najčešćih tipova karcinoma u svetu. Ova bolest se uglavnom javlja kod osoba starijih od 50 godina, ali se može pojaviti u bilo kom uzrastu. Struktura debelog creva podrazumeva dužinu od oko 1,5–2 metra i sastoji se od dva glavna dela: kolon i rektum. Rektum je poslednji deo debelog creva, najbliži anusu, i mesto gde se stolica skladišti pre izbacivanja iz tela. Kolon označava širi deo debelog creva koji prethodi rektumu. Nakon što hrana iz tankog creva dospe u kolon, voda i minerali se apsorbuju, a otpad se skladišti u rektumu.
Karcinom debelog creva počinje u ćelijama sluzokožnog sloja koji oblaže unutrašnju površinu debelog creva.
Karcinom se najčešće javlja u sledećim regijama:
Sigmoidni kolon (S-oblikovani završni deo) : Deo debelog creva koji se spaja sa rektumom. Najčešće zahvaćena regija. Pošto stolica ovde postaje čvršća, ćelije su duže izložene otpadnim materijama, što povećava rizik.
Rektum : Deo kolona najbliži anusu. Karcinom koji se razvija u ovoj regiji naziva se karcinom rektuma, ali se obično svrstava pod zajednički naziv „kolorektalni karcinom“.
Uzlazni (desni) kolon: Prva regija u koju dospeva tečni otpad iz tankog creva. Tumori u ovoj regiji obično kasno daju simptome, jer je stolica još uvek u tečnom obliku. Zbog toga se karcinomi desnog kolona često otkrivaju u kasnijim stadijumima.
Poprečni (transverzalni) kolon : Horizontalni deo koji povezuje desni i levi kolon. Karcinom se može razviti i ovde, ali ređe nego u drugim regijama.
Silazni (levi) kolon: Deo kroz koji otpad putuje prema anusu. Tumori u ovoj regiji često se manifestuju zatvorom, suženjem prečnika stolice, krvarenjem kao ranim simptomima.
Oko 40–50% slučajeva javlja se u sigmoidnom kolonu i rektumu, oko 20% u uzlaznom (desnom) kolonu, a ostatak u poprečnom (transverzalnom) i silaznom (levom) delu kolona.
Šta je kolorektalni karcinom?
Kolorektalni karcinom obuhvata karcinome koji se razvijaju i u kolonu i u rektumu. Nastaje u donjem delu digestivnog sistema, usled abnormalnog razmnožavanja ćelija. Najčešće nastaje transformacijom benignih polipa u karcinom tokom vremena. Šanse za izlečenje značajno rastu ukoliko se kolorektalni karcinom otkrije u ranom stadijumu.
Koji su simptomi karcinoma debelog creva?
Karcinom debelog creva najčešće u ranoj fazi ne izaziva izražene tegobe. Simptomi se obično javljaju kako tumor raste i mogu se sumirati na sledeći način:
Bol ili grčevi u stomaku
Dugotrajna dijareja, zatvor ili promene u obliku stolice
Prisustvo krvi u stolici ili tamna (katranasta) stolica
Neobjašnjiv gubitak telesne mase
Stalni umor i slabost
Nadutost ili osećaj punoće u stomaku
Ove tegobe mogu biti znak i drugih zdravstvenih problema. Zbog toga je važno obratiti se zdravstvenom radniku, posebno kod upornog ili neobjašnjivog prisustva simptoma.
Uzroci i faktori rizika za karcinom debelog creva
Tačan uzrok karcinoma debelog creva nije u potpunosti poznat, ali su identifikovani brojni faktori rizika:
Starost: Rizik raste kod osoba starijih od 50 godina.
Porodična anamneza: Rizik je veći kod osoba čiji su bliski srodnici imali karcinom debelog creva; u tom slučaju preporučuje se ranije započinjanje skrininga.
Polipi: Polipi koji se formiraju na zidu creva mogu tokom vremena preći u karcinom, zbog čega je njihovo otkrivanje i lečenje važno.
Genetski poremećaji: Nasledni sindromi, posebno Lynch sindrom (HNPCC), mogu povećati rizik.
Upalne bolesti creva: Hronične bolesti kao što su Kronova bolest i ulcerozni kolitis povećavaju rizik.
Životni stil: Ishrana sa malo vlakana i mnogo masti, gojaznost, fizička neaktivnost, pušenje i prekomerna konzumacija alkohola povećavaju rizik.
Određena zdravstvena stanja: Tip 2 dijabetes takođe povećava rizik od karcinoma debelog creva.
Kako se dijagnostikuje karcinom debelog creva?
Danas su endoskopske metode u prvom planu za dijagnozu tumora kolona i rektuma. Standardna metoda je kolonoskopija, kojom se omogućava direktan pregled unutrašnje površine creva i uklanjanje sumnjivih polipa. Za definitivnu dijagnozu radi se biopsija (uzimanje uzorka sumnjivog tkiva za patološku analizu). Za procenu proširenosti tumora ili rizika od metastaza koriste se i slikovne metode poput kompjuterizovane tomografije (CT). Test na okultno krvarenje u stolici često se koristi u svrhu skrininga.
Stadijumi karcinoma debelog creva i simptomi po stadijumima
Stadijum 0 (karcinom in situ): Karcinom je još uvek ograničen na unutrašnju površinu creva. Obično nema simptoma.
Stadijum 1: Karcinom se nalazi u unutrašnjim slojevima zida creva. Mogući su blagi bolovi u stomaku, promene u navikama pražnjenja creva ili mala količina krvi u stolici.
Stadijum 2: Tumor može da pređe granice zida creva, ali se nije proširio na limfne čvorove. Mogući su bolovi u stomaku, izražene promene u navikama pražnjenja creva, gubitak telesne mase i nadutost.
Stadijum 3: Karcinom se proširio na obližnje limfne čvorove. Bolovi u stomaku, slabost, gubitak apetita i krv u stolici su izraženiji.
Stadijum 4: Karcinom se proširio na udaljene organe kao što su jetra ili pluća (metastaze). Mogu se javiti izražen umor, uporan bol u stomaku, opstrukcija creva i nagli gubitak telesne mase.
Zašto nastaje karcinom debelog creva?
Razvoj karcinoma debelog creva najčešće je posledica transformacije benignih polipa u karcinom tokom vremena. Genetske promene u ćelijama igraju ulogu, ali su važni i faktori sredine i načina života. Iako se ne može ukazati na jedan uzrok, izbegavanje faktora rizika i učešće u skrining programima mogu imati zaštitni efekat.
Koliko brzo se razvija karcinom debelog creva?
Karcinom debelog creva obično se razvija sporo, tokom više godina. Transformacija polipa u karcinom prosečno traje 10–15 godina. Zbog toga su redovni skriningi od vitalnog značaja, posebno za rizične grupe.
Vrste karcinoma debelog creva
Većina karcinoma debelog creva su adenokarcinomi; ovi tumori potiču iz žlezdanih ćelija koje oblažu unutrašnju površinu creva. Ređe se mogu javiti i druge vrste, kao što su limfom, sarkom, karcinoid ili gastrointestinalni stromalni tumor (GIST). Dijagnostički i terapijski pristupi mogu se razlikovati u zavisnosti od tipa tumora.
Metode lečenja karcinoma debelog creva
Lečenje se planira individualno, u zavisnosti od stadijuma bolesti, opšteg stanja pacijenta i karakteristika tumora. U ranoj fazi hirurško lečenje je najčešće dovoljno; cilj je uklanjanje polipa i kanceroznog tkiva. U uznapredovalim slučajevima mogu biti potrebni dodatni terapijski modaliteti.
u nekim slučajevima hemoterapija, ponekad radioterapija i danas kod pojedinih pacijenata mogu se dodati i opcije ciljane ili imunoterapije. Praćenje i lečenje treba da vodi stručni tim.Operacija raka debelog creva
Hirurgija je osnovni pristup u lečenju raka debelog creva. Primijenjena procedura zavisi od mesta i proširenosti tumora; u ranim stadijumima može biti dovoljno ukloniti samo polip, dok se u uznapredovalim slučajevima može izvesti parcijalna kolektomija (uklanjanje dela debelog creva zajedno sa obližnjim limfnim čvorovima). Obim operacije i proces oporavka zavise od stadijuma bolesti i individualnih faktora.
Mogući rizici operacije raka debelog creva
Kao i kod svake hirurške intervencije, i operacije raka debelog creva nose određene rizike i komplikacije. Među njima su krvarenje, povreda organa (na primer mokraćnih puteva, bešike, slezine, jetre, pankreasa ili creva), dehiscencija šava na crevima, infekcija na hirurškom mestu i oštećenje nerava. Ovi rizici se nastoje minimizirati praćenjem pacijenta pre i posle operacije.
Na šta treba obratiti pažnju nakon operacije
U postoperativnom periodu kod pacijenta se može javiti blag do umeren bol, povremeno infekcija ili krvarenje. Za bol se koriste lekovi koje preporuči lekar, a za prevenciju infekcija mogu se dati antibiotici. Podsticanje cirkulacije pokretom (na primer ranim ustajanjem i vežbama) i dovoljan unos tečnosti su važni za prevenciju komplikacija. Treba se pridržavati preporuka lekara i obratiti pažnju na savete o ishrani tokom oporavka.
Proces oporavka i dužina boravka u bolnici
Nakon operacije raka debelog creva prosečno je potrebno 5–10 dana bolničkog lečenja. Oporavak može trajati još jedan ili dva meseca nakon otpusta iz bolnice. U tom periodu je važno pridržavati se preporuka o ishrani, redovno uzimati lekove i ne propuštati kontrolne preglede radi zdravog toka oporavka.
Šta se može učiniti za prevenciju raka debelog creva?
Ishrana bogata vlaknima i uravnotežena dijeta, dovoljan unos kalcijuma i vitamina D, održavanje zdrave telesne mase, redovna fizička aktivnost, izbegavanje pušenja i prekomerne upotrebe alkohola predstavljaju važne zaštitne faktore. Posebno je važno nakon 50. godine redovno raditi skrining testove, što omogućava rano otkrivanje bolesti i poboljšava zdravstvene ishode.
Ko je u riziku od raka debelog creva?
Globalno, rak debelog creva se češće otkriva kod osoba starijih od 50 godina. Osobama sa porodičnom istorijom kolorektalnog karcinoma preporučuje se da počnu sa redovnim skriningom u mlađem uzrastu. U raznim studijama je navedeno da ishrana sa malo vlakana i puno proteina, nedostatak vitamina D i zdravstveni problemi poput dijabetesa takođe povećavaju rizik.
Gde se obično oseća bol kod raka debelog creva?
Bol se može osećati u donjim ili bočnim delovima stomaka, a ponekad i kao difuzan bol u stomaku.
Da li pozitivan test stolice ukazuje na rak debelog creva?
Pozitivan test na okultno krvarenje u stolici može ukazivati na krvarenje u crevima, uključujući i rak debelog creva. Za konačnu dijagnozu potrebna je dodatna dijagnostika.
Da li se rak debelog creva može otkriti ultrazvukom?
Ultrazvuk obično nije dovoljan za direktno otkrivanje karcinoma unutar creva. U dijagnostici su efikasnije metode kao što su kolonoskopija i CT.
Da li je operacija raka debelog creva rizična?
Kao i svaka hirurška intervencija, ima određene rizike, ali uz iskusan tim i adekvatno praćenje ti rizici se mogu smanjiti.
Kojem odeljenju se treba obratiti kod raka debelog creva?
Za dijagnozu i lečenje treba se obratiti odeljenju opšte hirurgije i/ili gastroenterologije.
Koliko traje operacija raka debelog creva?
U zavisnosti od mesta i proširenosti karcinoma, operacija obično traje između 2 i 3 sata.
Da li se rak debelog creva može lečiti lekovima?
U uznapredovalim stadijumima mogu se primeniti lekovi poput hemoterapije. Međutim, u ranoj fazi osnovni način lečenja je hirurgija.
Da li je rak debelog creva genetski?
Kod osoba sa porodičnom istorijom raka debelog creva rizik je veći zbog genetske predispozicije, ali nisu svi slučajevi genetski uslovljeni.
Da li se rak debelog creva može ponoviti?
Redovno praćenje nakon lečenja je važno. U nekim slučajevima bolest se može vratiti, pa je neophodno pridržavati se preporuka lekara.
Da li su rak debelog creva i rak rektuma isto?
Iako rak debelog creva i rektuma imaju slične karakteristike, pristup i lečenje se razlikuju u zavisnosti od lokalizacije. Zajedno se nazivaju "kolorektalni karcinom"
Izvori
Svetska zdravstvena organizacija (WHO) – Informativna stranica o kolorektalnom karcinomu
https://www.who.int/news-room/fact-sheets/detail/colorectal-cancer
Američko udruženje za borbu protiv raka (American Cancer Society) – Smernice za kolorektalni karcinom
Evropsko udruženje za medicinsku onkologiju (ESMO) – Smernice za kliničku praksu kod kolorektalnog karcinoma
Centri za kontrolu i prevenciju bolesti SAD (CDC) – Informacije o kolorektalnom karcinomu
The Lancet, New England Journal of Medicine – Najnovija istraživanja o kolorektalnom karcinomu
Došli smo do kraja našeg teksta. Možda ste vi ili vama draga osoba suočeni sa ovom bolešću.
Univerzum, kao što u sebi nosi dobro i zlo; lepo i ružno; Lejlu i Medžnuna, tako u sebi nosi i bolest i izlečenje.
Neka ono što vas čeka bude sledeća stanica na vašem putu – stanica ozdravljenja.
Znanje je moć. Svaki korak koji napravite sa znanjem u svakoj bolesti biće najlepši put ka nadi.
Vama i vašim najmilijima želim zdrav i dug život…