Vodič za zdravlje

Upala sluzokože želuca: Šta treba da znate o gastritisu

Dr. Su KurtDr. Su Kurt15. мај 2026.
Upala sluzokože želuca: Šta treba da znate o gastritisu

Želučana Kiselina i Zaštitni Mehanizmi

Želudac proizvodi snažnu kiselinsku tečnost koja ima važnu ulogu u procesu varenja. Ova kiselina se luči iz brojnih žlezda koje se nalaze na unutrašnjoj površini želuca. Da bi se sprečilo oštećenje sluzokože želuca (mukoze), ova unutrašnja površina je prekrivena tankim i zaštitnim slojem sluzi koji stvaraju posebne ćelije. Međutim, u nekim slučajevima može doći do oštećenja zaštitne barijere želuca ili do prekomerne proizvodnje želučane kiseline. Kao rezultat toga, sluzokoža želuca može da se upali i nastaje stanje poznato kao gastritis.

Šta je Gastritis?

Gastritis označava upalu sluzokože koja oblaže unutrašnjost želuca. Najčešće nastaje kao posledica povećanja želučane kiseline ili oštećenja zaštitnog sloja. U tom slučaju, želučana kiselina direktno dolazi u kontakt sa tkivom želuca i izaziva oštećenje ćelija. Gastritis se može javiti u dva glavna oblika: naglo nastajući (akutni) ili sporo razvijajući, dugotrajni (hronični).

Akutni gastritis se obično manifestuje izraženim i jakim bolom u stomaku, mučninom, povraćanjem i gubitkom apetita. Hronični gastritis najčešće ne daje simptome ili se javlja blaga nelagodnost, loše varenje, osećaj nadutosti i punoće nakon obroka.

Uzroci Gastritisa

Najčešći uzrok gastritisa su infekcije koje nastaju naseljavanjem bakterije Helicobacter pylori u želucu. Međutim, mnogi drugi faktori takođe mogu izazvati upalu sluzokože želuca:

  • Korišćenje duvana

  • Prekomerna konzumacija alkohola

  • Dugotrajna upotreba nesteroidnih antiinflamatornih lekova kao što su aspirin i ibuprofen

  • Ozbiljne bolesti, velike hirurške intervencije, teške povrede i ozbiljne opekotine kao fizički stresovi

  • Intenzivan psihosocijalni stres

  • Druge bakterijske, virusne ili gljivične infekcije

  • Alergije na hranu

  • Primena radioterapije

  • Starenje

  • Trovanje hranom

  • Stanja u kojima imuni sistem napada tkivo želuca (autoimuni gastritis ili gastritis tipa A)

Koji su Simptomi Gastritisa?

Simptomi gastritisa mogu se razlikovati kod svake osobe. Kod nekih osoba simptomi mogu potpuno izostati, dok drugi mogu imati izražene tegobe.

Simptomi Akutnog Gastritisa

  • Iznenadni bol, obično u srednjem i gornjem delu stomaka (posebno pojačan na pritisak)

  • Bol koji se širi u leđa

  • Mučnina i povraćanje

  • Gubitak apetita

  • Učestalo podrigivanje

  • Osećaj punoće i nadutosti u stomaku

  • Povraćanje krvi ili tamno braon sadržaja

  • Prisustvo krvi u stolici ili skoro crna stolica (melena)

  • Žarenje i peckanje u želucu

Simptomi Hroničnog Gastritisa

Hronični gastritis najčešće ne daje nikakve simptome. Mogući blagi simptomi su nadutost posle jela, učestalo podrigivanje i blaga dispepsija. Međutim, ukoliko se hronični gastritis ne leči na vreme, može povećati rizik od nastanka ozbiljnih zdravstvenih problema kao što su čir na želucu ili dvanaestopalačnom crevu i rak želuca.

Vrste Gastritisa: Klasifikacija Prema Lokalizaciji i Uzrocima

Gastritis se, u zavisnosti od zahvaćenog dela želuca, naziva različitim imenima:

  • Antralni gastritis: Tip gastritisa koji zahvata izlazni deo želuca (antrum), najčešći je oblik i često je povezan sa H. pylori.

  • Pangastritis: Zahvata široko područje sluzokože želuca.

  • Korpusni gastritis: Razvija se u telu (korpus) želuca.

Hronični gastritis se prema uzroku deli na tri glavna podtipa:

1. Autoimuni gastritis (tip A): Nastaje kada imuni sistem organizma greškom reaguje protiv ćelija želuca. Najčešće je praćen nedostatkom vitamina B12.

2. Bakterijski gastritis (tip B): Povezan je sa bakterijskim infekcijama, posebno sa H. pylori.

3. Hemijski gastritis (tip C): Nastaje kao posledica dugotrajne upotrebe lekova (posebno NSAIL), prekomernog unosa alkohola ili, ređe, refluksa žuči.

Kako se Dijagnostikuje Gastritis?

U prvoj fazi dijagnoze uzima se detaljna anamneza pacijenta. Pored tegoba, procenjuju se i lekovi koje koristi, navike u ishrani, upotreba alkohola i duvana, kao i opšta zdravstvena istorija. Lekar određuje bolna mesta pregledom stomaka.

Po potrebi se mogu koristiti metode snimanja kao što je ultrazvuk stomaka. Rendgenski pregled se uglavnom koristi samo kada se sumnja na ozbiljna stanja kao što je perforacija želuca. Najpouzdanija metoda za potvrdu gastritisa i ispitivanje osnovnog uzroka je gornja gastrointestinalna endoskopija. Tokom endoskopije, po potrebi se može uzeti i biopsija tkiva želuca.

Dodatno, krvnim analizama mogu se ispitivati pokazatelji upale, infekcije i autoimunog odgovora. Kod sumnje na autoimuni gastritis ispituju se specifična antitela. Test stolice može otkriti prisustvo krvarenja u stolici.

Pristup u Lečenju Gastritisa

Kod mnogih osoba gastritis se može kontrolisati promenama životnog stila i pažnjom na ishranu. Međutim, po potrebi se primenjuje i terapija lekovima.

Preporučeni prvi koraci su:

  • Izbegavanje kafe, alkohola i duvana koji iritiraju želudac

  • Izbegavanje začinjene i kisele hrane

  • Ako su tegobe izražene, privremeno smanjiti unos hrane ili birati lagane, lako svarljive obroke

  • Primena tehnika za upravljanje stresom (npr. vežbe opuštanja, meditacija)

Najčešće korišćeni lekovi u medicinskoj terapiji su:

  • Antacidi, inhibitori protonske pumpe (PPI) i blokatori H2 receptora koji smanjuju želučanu kiselinu

  • Odgovarajući antibiotici kod infekcije H. pylori

  • Suplementacija vitaminom B12 kod autoimunog gastritisa

Najvažniji deo terapije je upravljanje osnovnim uzrokom (npr. infekcija H. pylori, dugotrajna upotreba lekova, autoimuni mehanizmi) pod nadzorom lekara. Redovno praćenje i kontrola su važni za prevenciju ozbiljnih komplikacija u budućnosti.

Preporuke za Ishranu Kod Osoba sa Gastritisom

Ishrana ima značajnu ulogu u lečenju gastritisa i ublažavanju simptoma. Posebno se preporučuje izbor namirnica koje su prijateljske za želudac, bogate vlaknima i imaju protivupalno dejstvo. Istraživanja su pokazala da domaći jogurt sa probioticima i kiseli kupus mogu imati zaštitnu ulogu protiv određenih vrsta bakterija. Takođe, povrće poput brokolija, đumbira, belog luka, šargarepe i biljni čajevi mogu pomoći u ublažavanju simptoma gastritisa.

Preporučene namirnice i napici:

  • Sveže povrće i voće (na primer jabuka, šargarepa, brokoli)

  • Integralne žitarice, ovsena kaša, pasulj i druge namirnice bogate vlaknima

  • Nemastno meso (piletina, ćuretina, riba)

  • Kokosovo ulje

  • Namirnice bogate probioticima (tarhana, jogurt, kiseli kupus)

Preporučuje se izbegavanje:

  • Čokolade, kafe, alkohola

  • Paradajza i previše kisele hrane

  • Prerađene hrane sa visokim sadržajem masti i šećera

  • Jako začinjene i pržene hrane

  • Gotove i zamrznute hrane

  • Veštačkih zaslađivača i aditiva

Važno je imati na umu da je osetljivost želuca različita kod svake osobe. Pre promene ishrane ili započinjanja terapije, preporučuje se konsultacija sa zdravstvenim radnikom.

Često Postavljana Pitanja

1. Da li gastritis može da prođe sam od sebe?

U nekim slučajevima, posebno ako se uzrok ukloni (na primer prestanak upotrebe lekova ili odvikavanje od alkohola i duvana), gastritis može da se povuče. Međutim, dugotrajni ili teški simptomi svakako zahtevaju procenu od strane lekara.

2. Kolika je verovatnoća da gastritis kasnije dovede do raka želuca?

Hronični gastritis, naročito ako traje godinama i ostane nelečen, može povećati rizik od raka želuca. Zbog toga su redovno praćenje i odgovarajuća terapija od velikog značaja.

3. Šta je Helicobacter pylori i kako utiče na gastritis?

Helicobacter pylori je vrsta bakterije koja može da živi u sluzokoži želuca. Može izazvati upalu želudačne sluzokože i dovesti do gastritisa. U lečenju se obično koriste antibiotici i lekovi koji smanjuju želudačnu kiselinu.

4. Kada osoba sa gastritisom treba da se obrati lekaru?

Kada se jave bol u stomaku, mučnina, povraćanje, krvavo ili crno povraćanje, krv u stolici, potrebno je bez odlaganja obratiti se lekaru. Dugotrajni blagi simptomi takođe zahtevaju medicinsku procenu.

5. Koji je najefikasniji metod lečenja gastritisa?

Lečenje se određuje prema osnovnom uzroku. Najefikasniji pristup je promena životnog stila, izbegavanje faktora koji oštećuju želudac i redovno korišćenje lekova koje preporuči lekar.

6. Da li gastritis može potpuno da se izleči?

Uz odgovarajuće lečenje i mere, gastritis se obično povlači. Međutim, ukoliko se uzrok ne otkloni, može se ponoviti. Kod hroničnih slučajeva korisne su redovne kontrole kod lekara.

7. Da li se lekovi za zaštitu želuca mogu bezbedno koristiti kod gastritisa?

Inhibitori protonske pumpe i antacidi mogu se bezbedno koristiti uz preporuku lekara. Samostalna i dugotrajna upotreba može povećati rizik od neželjenih efekata.

8. Koliko dugo treba primenjivati dijetu kod gastritisa?

Trajanje dijete može da varira u zavisnosti od osobe i tipa gastritisa. Uopšteno, preporučuje se dok se simptomi ne smanje, a ponekad i dugoročno održavanje zdravih prehrambenih navika.

9. Da li probiotička hrana poboljšava gastritis?

Namirnice koje sadrže probiotike, prema nekim istraživanjima, mogu podržati zdravlje organa za varenje i pomoći kod gastritisa, posebno kao podrška u lečenju H. pylori infekcije.

10. Kojih napitaka treba izbegavati kod gastritisa?

Kafa, alkohol, gazirani napici i voćni sokovi sa visokim sadržajem kiseline mogu iritirati želudac i ne preporučuju se.

11. Da li je gastritis opasan tokom trudnoće?

Simptomi gastritisa u trudnoći mogu biti neprijatni, ali najčešće ne dovode do ozbiljnih problema. U svakom slučaju treba se konsultovati sa odgovarajućim ginekologom.

12. Može li stres da izazove gastritis?

Da, intenzivan stres može povećati proizvodnju želudačne kiseline i pogoršati simptome gastritisa. Upravljanje stresom može biti korisno.

13. Da li je gastritis zarazan?

Infekcija Helicobacter pylori može se preneti sa osobe na osobu, ali nisu svi oblici gastritisa zarazni. Važne su mere lične higijene.

14. Da li deca mogu dobiti gastritis?

Da, gastritis se može razviti i kod dece. Može se ispoljiti sličnim simptomima i zahteva obaveznu procenu od strane lekara.

Izvori

  • Svetska zdravstvena organizacija (World Health Organization), Helicobacter pylori i Gastrični karcinom - Informativni listovi

  • Centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), Informacije o Helicobacter pylori

  • Američko gastroenterološko udruženje (AGA), Kliničke smernice za gastritis

  • Mayo Clinic, Pregled gastritisa

  • Evropsko udruženje za gastrointestinalnu endoskopiju (ESGE), Kliničke smernice za praksu kod gastritisa

Da li vam se dopao ovaj članak?

Podelite sa prijateljima