Taiala o le Soifua Maloloina

Le tiga o le fatafata: O mafuaʻaga, faailoga, ma le taimi e tatau ai ona fesili i se fomaʻi

Dr. Dilek GörenDr. Dilek GörenMay 12, 2026
Le tiga o le fatafata: O mafuaʻaga, faailoga, ma le taimi e tatau ai ona fesili i se fomaʻi

Le tiga o le fatafata

O le tiga o le fatafata e mafai ona avea ma fa'ailoga o fa'afitauli eseese o le soifua maloloina ma i nisi taimi e mana'omia ai se fesoasoani fa'afuase'i fa'afoma'i. E taua le fa'aeteete i le tiga o le fatafata, aemaise lava ona e mafai ona tupu ona o ma'i ogaoga e feso'ota'i ma le fatu ma le mama. O se vaega taua o tagata e asiasi atu i le falema'i fa'afuase'i i le lalolagi atoa e mafua ona o tiga o le fatafata.

O a mafua'aga autū o le tiga o le fatafata?

E tele mafua'aga eseese e mafai ona tupu ai le tiga o le fatafata. O mafua'aga sili ona ogaoga e aofia ai ma'i o le fatu ma le mama, ae o lo'o i ai fo'i mafua'aga mama po'o ni mafua'aga fa'avaivai e mafai ona mafua ai le tiga.

Mafua'aga e feso'ota'i ma le fatu

  • Fa'alavelave fatu (myocardial infarction): E tupu ona o le poloka o alatoto e fafaga ai le fatu; e masani ona fa'aalia i le lagona o le mamafa, fa'amau, po'o le tiga ogaoga tele.

  • Angina: O le fa'aitiitia o le tafe o le toto i le fatu, aemaise lava i le taimi o taumafaiga, e fa'aalia i le lagona o le mamafa po'o le tumu i le fatafata.

  • Aortic dissection: O le saeia o le alatoto autū (aorta) e mafua ai le tiga fa'afuase'i ma le ogaoga i le fatafata.

  • Pericarditis ma myocarditis: E mafai ona tupu ona o le fula o le atigi fatu po'o le maso o le fatu; e masani ona fa'ateleina le tiga pe a manava loloto po'o pe a taoto.

Mafua'aga e mafua mai i le mama

  • Pulmonary embolism: O le poloka fa'afuase'i o le alatoto i le mama i le toto pipii, e fa'aalia i le manava tigaina ma le tiga ogaoga.

  • Pleurisy (fula o le atigi mama): E mafua ai le tiga ma'ai e fa'ateleina i le manava po'o le tale.

  • Pneumothorax: O le alu ese o le ea mai le mama e mafua ai le pa'u o le mama; e fa'aalia i le tiga fa'afuase'i ma le malosi fa'atasi ai ma le faigata o le manava.

  • Pneumonia: O le fula o le mama; e mafai ona fa'aalia i le fiva, tale ma le tiga o le fatafata.

  • Bronchitis, asthma ma COPD: O le fa'aitiitia po'o le fula o le ala manava e mafua ai le tiga o le fatafata ma le manava tigaina.

Mafua'aga e mafua mai i le faiga o le manava

  • Reflux (gastroesophageal reflux): O le toe alu aʻe o le sua o le manava i le ala taumafa e mafai ona fa'aalia i le tiga mu, ma i nisi taimi e lagona ai le sua oona po'o le sua o le sua i le gutu.

  • Fa'afitauli o le ala taumafa: O le faigata i le folo po'o le spasms o maso e mafai ona mafua ai le tiga o le fatafata.

  • Ma'i o le totoga o le pusa sua ma le pancreas: O maa i le pusa sua po'o le fula o le pancreas e mafai i nisi taimi ona mafua ai le tiga e fa'alogo i le fatafata.

Mafua'aga e mafua mai i le maso ma le ivi

  • Kostokondritis: O le fula o le ivi vaivai e feso'ota'i ai le ponaivi o le fatafata ma le ivi asoaso e masani ona mafua ai le tiga.

  • Tiga o maso ma le fibromyalgia: E masani ona va'aia i le tiga o maso faifai pea po'o le tiga tumau.

  • Manua o ivi asoaso: O ivi asoaso ua gau po'o ua motu e mafai ona fa'ateleina le tiga pe a tago i ai po'o pe a gaoioi.

Mafua'aga fa'aleagaga ma isi mafua'aga

  • Panic attack: O le fatu tetele, afu, faliu ma le tiga ogaoga i le fatafata fa'atasi ai ma le popole.

  • Zona: O le toe soifua mai o le siama o le fiva vai e mafai ona mafua ai le fa'ama'i tiga i le fatafata ma le tino.

  • Isi: O le tale malosi, faigata umi i le manava ma nisi fa'afitauli o le manava e mafai fo'i ona mafua ai le tiga o le fatafata.

Fa'ailoga e mafai ona fa'atasi ma le tiga o le fatafata

O fa'ailoga nei e fa'atasi ma le tiga e mafai ona mana'omia ai se iloiloga fa'afuase'i:

  • Lagona o le mamafa, tumu po'o le mu i le fatafata,

  • Tiga e mafai ona sosolo i tua, ua, auvae po'o lima,

  • Tiga e umi, e le mou atu i le malologa, e fa'ateleina i le gaoioiga,

  • Manava tigaina,

  • Afu malulu,

  • Faliu po'o le lagona o le pa'u,

  • Fa'alogo i le manava leaga po'o le pua'i,

  • Vaivai lautele ma le fatu tetele.

O tulaga nei e mafai ona fa'ailoa mai mafua'aga e le o le fatu:

  • Tiga e tupu pe a uma ona 'ai,

  • Lagona o le sua oona po'o le sua o le sua i le gutu,

  • Fa'afitauli i le folo,

  • Tiga e suia i le tulaga o le tino po'o le manava loloto,

  • Fa'ama'i i le pa'u, fiva po'o le lulu,

  • Tale malosi.

E fa'apefea ona iloilo le tiga o le fatafata?

E amata le foma'i i le su'esu'ega auiliili o le tala'aga o le ma'i ma le su'esu'ega fa'aletino ina ia maua le mafua'aga o le tiga o le fatafata. O fesili masani e aofia ai:

  • O afea ma fa'apefea ona amata le tiga?

  • Pe tumau pea le tiga po'o e fa'avaivai?

  • Pe i ai ni a'afiaga o le gaoioiga, 'ai, po'o le a'afia i le popole?

  • Pe sosolo le tiga i se isi vaega o le tino?

  • Pe sa i ai se tulaga fa'apena i le taimi ua tuana'i?

O su'ega autū e masani ona faia pe a mana'omia:

  • Electrocardiogram (ECG): E iloilo ai le fatu ma le ono i ai o le fa'aleagaina o le maso o le fatu.

  • Su'ega o le toto: E su'esu'e ai fa'ailoga o le fa'aleagaina o le maso o le fatu (pei o le troponin).

  • X-ray o le mama: E siaki ai le tulaga lautele o le fatu ma le mama.

  • CT scan: E su'esu'e ai tulaga ogaoga e pei o le embolism o le mama po'o le dissection o le aorta.

Fa'amatalaga e uiga i le "fa'ama'i malulu" ma le fa'ama'i o le manava (flu o le manava) e ese mai i le tiga o le fatafata

O le fa'ama'i malulu ma le fa'ama'i o le manava e mafai ona fa'aalia i fa'ailoga e mafai ona fenumiai ma le tiga o le fatafata. E masani ona mafua uma i siama.

Fa'ailoga o le fa'ama'i malulu (nasopharyngitis)

  • Poloka po'o le tafe o le isu,

  • Tiga o le fa'au,

  • Tale,

  • Tiga o le tino atoa ma le ulu,

  • Fiva vaivai,

  • Fua ma le vaivai.

E mafai ona eseese fa'ailoga i tagata taitoatasi ma e masani ona mama. Pe a i ai le fiva ogaoga po'o le umi, manava tigaina, po'o le vaivai tele, e tatau ona su'esu'e fa'afoma'i.

Fa'ailoga o le fa'ama'i o le manava (viral gastroenteritis)

  • Manava vaivai ma le sua,

  • Tiga o le manava ma le pupuni,

  • Fa'alogo i le manava leaga ma le pua'i,

  • Tiga o maso ma le ulu,

  • Fiva vaivai.

E masani ona mou atu i ni nai aso; peita'i, pe a i ai le fiva maualuga, leiloa tele o le vai, toto i le manava po'o le pua'i faifai pea, e tatau ona va'ai le foma'i.

Mafua'aga o le fa'ama'i malulu ma auala e puipuia ai

O le fa'ama'i malulu e masani ona mafua i siama rhinovirus, ae o le fa'ama'i o le manava e mafua i siama e pei o le norovirus ma le rotavirus. E mafai ona pipisi i le tale, fua, vavalalata po'o le fa'aogaina o mea fa'aleaga.

Ina ia puipuia:

  • Fufulu lima i le fasimoli i taimi uma,

  • Aloese mai tagata mama'i,

  • Fufulu lelei mea'ai ma tausisi i le tumama,

  • Aloese mai le fa'aogaina fa'atasi o mea totino.

Togafitiga ma auala e lagolago ai

O le fa'ama'i malulu ma le fa'ama'i o le manava e mafua i siama, o lea e le aoga ai vaila'au fasi-bacteria. E masani ona faia ni auala e fa'aitiitia ai fa'ailoga:

Mo le fa'ama'i malulu:

  • Inu vai tele,

  • Filifili meainu vevela e pei o le supo,

  • Malolo,

  • Fufulu le fa'au i le vai masima e fesoasoani i le tiga o le fa'au.

Mo le fa'ama'i o le manava:

  • Taofi le 'ai mo sina taimi, inu vai tele,

  • Filifili mea'ai faigofie ona mitiia,

  • Malolo tele,

  • Aua le fa'aogaina vaila'au mo le manava vaivai i tamaiti e aunoa ma le fautuaga a le foma'i.

O afea e tatau ai ona alu i le falema'i fa'afuase'i ona o le tiga o le fatafata?

I tulaga nei, e tatau ona e alu vave i le falema'i fa'afuase'i:

  • O le tiga o le fatafata e fa'afuase'i, ogaoga ma e le mou atu i le malologa,

  • O le tiga e fa'atasi ma le manava tigaina, fatu tetele, afu, fa'alogo i le manava leaga, faliu,

  • Tiga e sosolo i tua, ua po'o lima,

  • Afai o lo'o i ai sau ma'i o le fatu po'o le mama ma ua fa'ateleina ou fa'ailoga.

Fesili e masani ona fesiligia

1. Pe o le tiga o le fatafata o se fa'ailoga i taimi uma o le fa'alavelave fatu?

Leai, e mafai ona mafua le tiga o le fatafata i mafua'aga eseese. Peita'i, aemaise lava pe a fa'afuase'i, ogaoga po'o le umi o le tiga, e tatau ona aveese le ono i ai o le fa'alavelave fatu.

2. Pe mafai e le fa'ama'i malulu ona mafua ai le tiga o le fatafata?

Raravaina, e mafai ona lagona le tiga vaivai i le fatafata ona o le tale ma le tiga o maso e fa'atasi ma fa'ama'i o le ala manava i luga.

3. Pe mafai e le fa'ama'i o le manava ona mafua ai le tiga o le fatafata?

I nisi tagata, e mafai ona i ai le lagona le lelei i le fatafata ona o le pupuni ogaoga o le manava po'o le reflux.

4. O afea e tatau ai ona alu i le falema'i fa'afuase'i?

Pe a amata fa'afuase'i, e le mou atu i le malologa po'o pe a i ai le faigata i le manava, afu, tiga e sosolo i lima, e tatau ona alu i le falema'i fa'afuase'i.

5. O le a le mafua'aga o le tiga o maso i le fatafata?

O le faamalositino mamafa, le tulaga le lelei o le tino po o manu‘a i maso e masani ona mafua ai le tiga i le fatafata e mafua mai i maso; peita‘i, afai e matuā tiga, tumau pe o iai isi fa‘ailoga fa‘atasi ai, e tatau ona su‘esu‘e e le foma‘i.

6. E mafai ona mafua ai e le Covid-19 le tiga i le fatafata?

Ioe, aemaise lava i fa‘ama‘i matuia o le manava po o le a‘afia o le mama e mafai ona lagona ai le tiga i le fatafata. I se tulaga fa‘apena, e tatau ona vave sailia se fesoasoani fa‘afoma‘i.

7. E mafai ona iai se sootaga i le va o le tiga i le fatafata ma le faiga o le manava?

Ioe. Aemaise lava pe a alu le sua o le manava i le alavai o le manava (reflü) ma fa‘ama‘i o le alavai o le manava, e mafai ona mafua ai le tiga i le fatafata pe a uma ona ‘ai.

8. E matuia le tiga i le fatafata i fanau?

I le tele o mataupu i fanau e le matuia, peita‘i, afai e tumau pe matuā tiga, e tatau ona ave i le foma‘i.

9. O le ā e mafai ona fai i le fale mo tiga o maso i le fatafata?

O le malolo, faamalositino mama, fa‘aaogāina o le vevela ma, pe a mana‘omia, fuala‘au faigofie mo le tiga e mafai ona fesoasoani. Afai e masalomia se tulaga matuia, e tatau ona fesili i le foma‘i.

10. O le ā e tatau ona tausia se‘i vagana ua malōlō le manava?

Ia inu vai lelei, ‘ai i mea‘ai mama ma malolo. Afai e iai fa‘ailoga matuia, fa‘afeso‘ota‘i le foma‘i.

11. O ā fa‘ama‘i e tatau ona mafaufau i ai pe a fa‘atasi le tiga i le fatafata ma tua?

O fa‘ama‘i o le fatu ma alatoto, fa‘afitauli o le maso-ma-ivi, fa‘aletonu o le tuasivi po o le disk e mafai ona mafua ai le tiga fa‘atasi.

12. O le ā e fa‘ailoa mai ai le tiga i lalo o le fatafata taumatau?

E mafai ona mafua mai i le ate, le taga o le bila, le mama po o le maso-ma-ivi; afai e matuā tiga po o le tiga tumau, e tatau ona su‘esu‘e.

13. E tāua le tiga i le tumutumu o le fatafata?

I nisi tulaga e mafai ona feso‘ota‘i ma suiga o le hormone po o mafua‘aga faigofie, peita‘i, afai e tumau ma le mafai ona mou atu, e tatau ona siaki e le foma‘i.

14. E mafai ona iai mafua‘aga fa‘alemafaufau o le tiga i le fatafata?

Ioe. O fa‘aletonu o le popole ma osofa‘iga o le fefe e mafai ona mafua ai le tiga i le fatafata; e masani ona faia lenei fa‘ai‘uga pe a mae‘a ona aveese isi mafua‘aga fa‘aletino.

15. O le ā e mafai ona fai e puipuia ai le tiga i le fatafata?

O le puipuia o le soifua maloloina o le fatu ma le mama, faamalositino masani ma pulea lelei fa‘ama‘i tumau e fesoasoani e fa‘aitiitia ai le lamatiaga o le tiga i le fatafata.

Punaoa

  • Faalapotopotoga o le Soifua Maloloina i le Lalolagi (WHO), Chest pain: assessment and management

  • Faalapotopotoga o le Fatu i Amerika (AHA), Warning Signs of a Heart Attack

  • Faalapotopotoga o le Mama i Amerika (ALA), Classification and Causes of Chest Pain

  • Matagaluega o le Soifua Maloloina i Amerika (CDC), Common Colds and Acute Respiratory Tract Infections

  • Mayo Clinic, Chest pain: First aid

  • European Society of Cardiology (ESC), Cardiac causes of chest pain

  • UpToDate, Initial evaluation of the adult patient with chest pain in the emergency department

E te fiafia i lenei tusitusiga?

Fa'asoa i au uo