Što trebate znati o migreni: definicija, vrste, simptomi i upravljanje
Po čemu se migrena razlikuje od drugih glavobolja?
Migrena je tip glavobolje koja može započeti u bilo kojem razdoblju života, obično se ponavlja i ponekad traje satima, a ponekad i danima. Najviše pogađa osobe radne dobi i nalazi se među vodećim kroničnim bolestima koje uzrokuju gubitak funkcije na globalnoj razini. Posebno je češća kod žena nego kod muškaraca; prema različitim istraživanjima, migrena se javlja kod otprilike svake pete žene i svakog dvadesetog muškarca. Iako može započeti u djetinjstvu, najčešće počinje u adolescenciji, a učestalost može opadati s godinama, osobito nakon menopauze.
Koje su kliničke značajke migrene?
Migrena je neurološki sindrom koji može trajati cijeli život i karakteriziran je napadima glavobolje koji se javljaju u različitim razdobljima. Tipično, glavobolja koja se javlja tijekom napada može biti lokalizirana na jednu stranu, obično je umjerenog ili jakog intenziteta, pulsirajuće prirode. Bol je često praćena simptomima poput mučnine, povraćanja, osjetljivosti na svjetlo i zvuk. Ponekad pacijenti između napada mogu imati potpuno bezbolno razdoblje.
Genetska predispozicija igra važnu ulogu u razvoju migrene. Rizik od migrene povećava se kod osoba s obiteljskom anamnezom. Međutim, ne samo genetika, već i okolišni čimbenici utječu na nastanak ove bolesti. Važno je znati da migrena nije strogo nasljedna bolest, već su u njenom razvoju značajni i genetski i okolišni čimbenici.
Koje su glavne vrste migrene?
Migrena se u kliničkoj praksi dijeli u dvije glavne skupine:
Migrena bez aure: Najčešći oblik. Napad glavobolje obično traje 4-72 sata. Bol je najčešće jednostrana i može se pogoršati fizičkom aktivnošću. Napade može pratiti osjetljivost na svjetlo ili zvuk.
Migrena s aurom: Čini oko 10% bolesnika s migrenom. Kratko prije početka glavobolje – obično oko sat vremena ranije – javljaju se prolazni neurološki simptomi poput poremećaja vida (cik-cak linije, bljeskovi svjetla, praznine u vidnom polju), trnci, slabost, vrtoglavica ili poremećaji govora. Napadi s aurom i bez aure mogu biti sličnog intenziteta.
Osim ovih, iako rjeđe, definirani su i podtipovi poput kronične migrene (karakterizirane glavoboljom najmanje 15 dana mjesečno i 8 dana s migrenoznim napadima) te moguća migrena.
Zašto nastaje migrena? Koji su čimbenici okidači?
Iako nije moguće u potpunosti razjasniti uzroke migrene, smatra se da bolest nastaje zbog funkcionalnih promjena između krvnih žila i živaca u mozgu. Središnji živčani sustav osoba s migrenom osjetljiviji je na određene podražaje, a različiti unutarnji ili vanjski čimbenici mogu olakšati početak napada.
Genetski čimbenici igraju ulogu u nastanku migrene; osobito je rizik veći kod osoba s obiteljskom poviješću migrene u odnosu na opću populaciju. Osim toga, stres, poremećaji spavanja, hormonalne promjene, promjene vremena i godišnjih doba, određene namirnice i pića, izloženost okolišnim mirisima ili zvukovima mogu pojedinačno pokrenuti napad migrene.
Kako prepoznati simptome migrene?
Migrena se tipično manifestira kroz četiri glavne faze koje slijede jedna za drugom:
1. Prodromalna faza:
U satima ili dan prije napada mogu se pojaviti upozoravajući simptomi poput blage razdražljivosti, promjena raspoloženja, bezvoljnosti, promjena u snu i apetitu, osjećaja ukočenosti u zatiljku.
2. Faza aure:
Iako se ne javlja kod svakog bolesnika, kod nekih osoba prije glavobolje ili s njenim početkom mogu se pojaviti prolazni vizualni, osjetilni ili neurološki poremećaji (npr. bljeskovi svjetla, praznine u vidnom polju, utrnulost, trnci, pa čak i poteškoće s govorom). Simptomi aure obično traju kraće od jednog sata.
3. Faza boli (glavobolje):
Glavobolja je obično jednostrana, pulsirajuća i jaka; međutim, može zahvatiti cijelu glavu. Bol je često praćena mučninom, povraćanjem, osjetljivošću na svjetlo, zvuk, pa čak i mirise. Spavanje ili odmor u tamnoj, tihoj prostoriji najčešće donosi olakšanje. Ova faza može trajati satima ili nekoliko dana.
4. Postdromalna faza:
Nakon smirivanja boli mogu se javiti umor, omamljenost, blaga glavobolja i problemi s koncentracijom koji traju nekoliko sati ili dana.
Kako razlikovati migrenu i postaviti jasnu dijagnozu?
Dijagnoza migrene obično se postavlja klinički na temelju tipičnih simptoma. Posebno se ispituje dob početka napada, karakteristike simptoma i prateće tegobe. Obično nisu potrebni slikovni ili laboratorijski testovi; međutim, ako postoji sumnja na drugačiju dijagnozu ili osnovni uzrok, mogu se provesti dodatne pretrage. Preporučuje se potražiti pomoć neurologa pri postavljanju dijagnoze.
Koji su čimbenici okidači migrenoznih napada?
Okidači se mogu razlikovati za svaku osobu, ali najčešći su sljedeći:
Preskakanje obroka ili gladovanje
Nepravilno spavanje
Stres
Izloženost jakom svjetlu, glasnim zvukovima ili intenzivnim mirisima
Alkohol (osobito crno vino)
Određene namirnice poput čokolade, prerađenih mesnih proizvoda, fermentiranih sireva
Hormonalne promjene (npr. menstruacija)
Promjene vremena, zagađenje zraka
Pušenje i pasivno pušenje
Prepoznavanje i izbjegavanje ovih okidača, koliko je to moguće, važan je korak u smanjenju učestalosti napada.
Kakav je utjecaj prehrane na migrenu?
Poznata je povezanost između migrenoznih napada i određenih prehrambenih tvari. Prerađeni mesni proizvodi koji sadrže nitrate poput kobasica, salama, suhomesnatih proizvoda; čokolada; sirevi s visokim udjelom tiramina; neka aromatizirana pića ili hladna pića; pržena i masna hrana mogu potaknuti glavobolju. Također, količina kave, čaja ili alkohola može utjecati na rizik od napada. Stoga može biti korisno pratiti koje namirnice pojedinačno potiču bol i poduzeti potrebne mjere.
Koje se metode liječenja koriste u upravljanju migrenom?
Iako još uvijek ne postoji konačan i trajan lijek za migrenu, postoji mnogo učinkovitih metoda za smanjenje učestalosti i jačine napada te poboljšanje kvalitete života. Pristup liječenju individualizira se prema učestalosti javljanja, jačini napada i drugim popratnim zdravstvenim problemima.
Farmakološko liječenje
Lijekovi za liječenje migrene dijele se u dvije glavne skupine:
Liječenje akutnog napada: Koristi se za ublažavanje iznenadne glavobolje i pratećih simptoma. Jednostavni analgetici, nesteroidni protuupalni lijekovi, triptani i neki specifični lijekovi za migrenu mogu se započeti prema preporuci liječnika.
Preventivno (profilaktičko) liječenje: Primjenjuje se kod bolesnika s dva ili više migrenoznih napada mjesečno, dugotrajnim napadima ili kod onih kod kojih napadi značajno utječu na svakodnevni život. U ovu skupinu spadaju beta blokatori, antidepresivi, antiepileptici, blokatori kalcijevih kanala i botulinum toksin tipa A. Liječenje treba biti redovito i pod kontrolom.
U obje skupine, lijekove je nužno koristiti pod liječničkim nadzorom i u propisanim dozama. Također, ako su mučnina ili povraćanje izraženi, liječnik može preporučiti antiemetičke lijekove.
Nelijekovito upravljanje i promjene životnog stila
Promjene životnog stila kod osoba s migrenom igraju važnu ulogu u prevenciji napada:
Redovite i kvalitetne navike spavanja
Uravnotežena i zdrava prehrana
Upravljanje stresom, tehnike opuštanja i disanja
Redovita tjelesna aktivnost i vježbanje
Prepoznavanje čimbenika okidača i njihovo izbjegavanje koliko je moguće
Osim toga, postoje istraživanja koja sugeriraju da neki dodaci poput magnezija, vitamina B2, koenzima Q10 mogu biti korisni u kontroli migrene. Međutim, ovi proizvodi nisu učinkoviti za svakog pojedinca i trebaju se koristiti isključivo prema preporuci stručnjaka. Prilikom odabira biljnih proizvoda ili dodataka prehrani treba uzeti u obzir moguće nuspojave te voditi računa o zdravlju jetre i drugih organa.
Na što treba obratiti pozornost u prevenciji migrenoznih napada?
Za smanjenje napada možete obratiti pozornost na sljedeće preporuke:
Izbjegavajte dugotrajno gladovanje i nastojte ne preskakati obroke.
Održavajte redovitost sna, izbjegavajte previše ili premalo sna.
Za izbjegavanje stresa odvojite vrijeme za opuštanje, jogu ili vježbe disanja.
Promjene zraka, južni vjetar, mirisi koji uzrokuju iritaciju ili jaka svjetlost su okolišni okidači kojih se, ako je moguće, treba kloniti.
Vodeći evidenciju o sumnjivim namirnicama, izradite vlastiti popis okidača.
Ograničite konzumaciju alkohola i cigareta te nastojte izbjegavati duhanski dim.
Suočavanje s migrenom i važnost stručne pomoći
Ne smije se zaboraviti da neliječena ili nepravilno upravljana migrena može dovesti do ozbiljnog smanjenja kvalitete života. Kada se simptomi učestalo javljaju ili otežavaju svakodnevni život, najprikladniji pristup je konzultirati neurologa. Stručnom procjenom možete imati koristi od personaliziranog liječenja i preporuka specifičnih za migrenu.
Često postavljana pitanja
1. Može li se migrena liječiti?
Iako migrena nije bolest koja se može potpuno ukloniti, odgovarajućim liječenjem i prilagodbom životnog stila učestalost i jačina napada mogu se značajno smanjiti. Značajan dio bolesnika može osjetiti olakšanje uz preporuke stručnjaka.
2. Ima li migrena veze s tumorom mozga?
Ne, glavobolje uzrokovane migrenom obično nisu povezane s tumorima mozga. Međutim, ako dođe do naglih promjena u glavobolji, pojave se jaki bolovi, neurološki simptomi ili drugačije tegobe, svakako se treba obratiti liječniku.
3. Je li migrena s aurom opasnija?
Migrena s aurom obično nije opasnija od migrene bez aure. Ipak, tijekom aure mogu se, iako rijetko, javiti privremeni gubitak vida ili poremećaji govora. Praćenje od strane liječnika je važno.
4. Može li se migrena javiti i kod djece?
Da, migrena može započeti i u djetinjstvu. Međutim, simptomi ponekad mogu biti drugačiji i dijagnosticiranje kod djece može biti teže. Ako se sumnja na migrenu kod djece, nužna je procjena stručnjaka.
5. Što izaziva napade migrene?
Stres, poremećaji sna, preskakanje obroka, određene namirnice i pića, hormonalne promjene, pretjerano jaka svjetlost, okolišni mirisi i zvukovi, promjene vremena su najpoznatiji okidači.
6. Koje namirnice treba izbjegavati kod migrene?
Preporučuje se izbjegavati prerađene mesne proizvode, fermentirane sireve, čokoladu, određene vrste alkohola, masnu i prženu hranu te namirnice s visokim udjelom nitrata ili tiramina.
7. Ima li migrena trajne posljedice?
Migrena ne uzrokuje dugotrajno ozbiljno oštećenje organa; međutim, ako se ne liječi, može značajno smanjiti kvalitetu života.
8. Trebam li stalno koristiti lijekove?
Lijekove koje vam je propisao liječnik treba koristiti u određenoj dozi i trajanju. Izbjegavajte nagle promjene i svakako se posavjetujte s liječnikom prije prekida terapije.
9. Jesu li dodaci prehrani korisni kod migrene?
Postoje podaci da neki dodaci poput magnezija, vitamina B2 i koenzima Q10 mogu biti korisni, ali ih treba koristiti isključivo uz savjetovanje s liječnikom.
10. Kada se treba obratiti liječniku?
Ako se uz glavobolju pojave nagle i jake promjene, gubitak svijesti, povraćanje, dvostruki vid, poteškoće u hodanju ili poremećaj ravnoteže, treba se javiti zdravstvenoj ustanovi.
11. Je li tjelovježba korisna za migrenu?
Redovita lagana tjelovježba može biti korisna za opće zdravlje kao i za kontrolu migrene. Međutim, intenzivna tjelovježba ponekad može izazvati napade, stoga plan vježbanja izradite u dogovoru s liječnikom.
Izvori
World Health Organization (WHO) — Headache disorders: https://www.who.int/news-room/fact-sheets/detail/headache-disorders
International Headache Society (IHS) — The International Classification of Headache Disorders
American Migraine Foundation — Migraine Overview
American Academy of Neurology — Migraine Guidelines
Silberstein SD, et al. "Migraine prevention." The Lancet, 2017.
The Global Burden of Disease Study, The Lancet, 2017.