Cervikalna hernija diska: Uzroci, simptomi, dijagnostika i terapijski postupci

Što je hernija vratne kralježnice?

Hernija vratne kralježnice je zdravstveni problem koji nastaje kada se središnji dio diska (nucleus pulposus) smještenog između kralježaka pomakne iz svog mjesta i pritisne obližnje živčane strukture, što može utjecati na kvalitetu života. Često je povezana s podizanjem teških tereta, naglim naprezanjima, traumama ili dugotrajnim nedostatkom kretanja. Može se pojaviti i kod mladih odraslih osoba i u starijoj dobi, ali se najčešće javlja u dobi od 20 do 40 godina. U njenom razvoju, osim životnog stila i okolišnih čimbenika, mogu biti značajne i genetske predispozicije.

Kako nastaje hernija vratne kralježnice?

Kralježnica je jedna od osnovnih struktura koja omogućuje tijelu da stoji uspravno i kreće se. Između sedam vratnih kralježaka nalaze se elastična tkiva nazvana diskovi. Meki i želatinozni materijal koji čini unutrašnjost diska (nucleus pulposus) okružen je čvrstim prstenom (anulus fibrosus). Oštećenjem ove strukture, unutarnji materijal može izaći van i pritiskom na živce uzrokovati razne tegobe.

Koji su uzroci hernije vratne kralježnice?

U razvoju hernije vratne kralježnice najčešće sudjeluje više čimbenika istovremeno. Najčešći uzroci su:

• Nagli pokreti, traume ili udarci

• Dugotrajna neaktivnost i loše navike držanja

• Podizanje teških tereta ili pretjerana fizička opterećenja

• Gubitak vode i elastičnosti diskova uslijed starenja (degeneracija)

• Korištenje cigareta

• Dugotrajni rad za računalom ili pametnim telefonom

• Negativni učinci stresa na mišiće kralježnice

• Povijest sličnih bolesti u obitelji, odnosno genetska predispozicija

Osim ovih, u nekim profesionalnim skupinama (npr. oni koji dugo rade za stolom, intenzivno se bave kućanskim poslovima, vozači i sl.) češće se susreće hernija vratne kralježnice.

Promjene uzrokovane starenjem mogu ubrzati narušavanje prirodne strukture diska i pogodovati razvoju kronične hernije. Kod hernija koje nastaju naglo nakon traume, tegobe obično počinju brže i izraženije.

Koji su simptomi hernije vratne kralježnice?

Simptomi hernije vratne kralježnice mogu se manifestirati na različite načine, ovisno o jačini simptoma i o tome koji je korijen živca zahvaćen. Najčešći simptomi su:

• Bol u vratu, ramenima, leđima i rukama

• Utrnulost, trnci, smanjen osjet u rukama ili šakama

• Slabost mišića, osobito slabiji stisak u ruci ili prstima

• Gubitak refleksa ili smanjen refleksni odgovor

• Opće tegobe poput glavobolje, vrtoglavice

• U rijetkim slučajevima gubitak ravnoteže, šum u ušima ili stanjivanje ruku

Kod nekih osoba bol se može pojačati pri kašljanju, kihanju ili napinjanju. Razina zahvaćenosti živčanih korijena određuje na kojem će se području ruke i šake pojaviti gubitak osjeta ili pokreta.

Kod neliječenih i uznapredovalih slučajeva, zbog pritiska na živce može doći do ozbiljnog gubitka osjeta ili mišićne paralize, stoga je važno bez odlaganja potražiti liječničku pomoć čim se pojave simptomi.

Simptomi na živčanim korijenima povezani s hernijom vratne kralježnice

Ovisno o razini na kojoj hernija vrši pritisak, mogu se pojaviti različite tegobe na različitim živčanim korijenima:

• C2: Glavobolja, osjetljivost u oku i uhu

• C3, C4: Blaga bol i mišićni spazam u vratu, ramenu i leđima

• C5: Osim boli u vratu i ramenu, gubitak osjeta i smanjenje mišićne snage u gornjem dijelu ruke i ramenu

• C6: Gubitak osjeta i slabost na bočnoj strani ramena, ruke i šake, smanjenje refleksa u zapešću

• C7: Smanjen osjet u podlaktici i srednjem prstu, poremećaj triceps refleksa

• C8-T1: Gubitak osjeta u šakama i srednjem dijelu podlaktice, ograničenost pokreta prstiju

Kako se dijagnosticira hernija vratne kralježnice?

U dijagnostici hernije vratne kralježnice najprije se provodi detaljan fizikalni pregled i pažljivo procjenjuje tijek simptoma. Posebno su liječniku važni širenje boli, vrijeme početka, jačina i popratni neurološki nalazi. Laboratorijski testovi rijetko pomažu, dok se prava dijagnoza potvrđuje radiološkim pretragama:

• Rendgen (X-ray): Prikazuje koštanu strukturu kralježnice i moguće degenerativne promjene.

• Kompjuterizirana tomografija (CT): Koristi se za procjenu koštanih detalja i kalcifikacija u diskovima.

• Magnetska rezonancija (MRI): Omogućuje najdetaljniji uvid u meka tkiva, hernijaciju diskova i stupanj zahvaćenosti živčanih korijena; najosjetljivija je metoda za dijagnozu hernije vratne kralježnice.

• Elektromiografija (EMG) i ispitivanja provođenja živaca: Mogu pokazati probleme s električnim provođenjem živaca, osobito su korisni za otkrivanje zahvaćenosti određenog živčanog korijena.

Liječnik može zatražiti i dodatne pretrage kako bi isključio reumatske bolesti, tumore ili infekcije kao uzrok simptoma.

Pristupi u liječenju hernije vratne kralježnice

Cilj liječenja hernije vratne kralježnice je ublažiti tegobe pacijenta, smanjiti pritisak na živce i poboljšati kvalitetu života. Liječenje se planira individualno, ovisno o težini i tijeku bolesti. Prvi izbor su najčešće nekirurške metode:

• Edukacija i preporuke za životni stil: Važno je održavati pravilno držanje i ergonomiju radnog mjesta, izbjegavati podizanje teških tereta i pokrete koji opterećuju vrat.

• Fizikalna terapija i programi vježbi: Vježbe za jačanje mišića oko vrata pomažu povećanju fleksibilnosti i cirkulacije. Ove vježbe moraju se provoditi pod nadzorom stručnjaka.

• Lokalna primjena topline ili hladnoće: Može se koristiti za ublažavanje boli i mišićnog spazma.

• Analgetici i mišićni relaksansi: Koriste se u propisanim dozama i trajanju.

• Spinalne injekcije: U slučajevima jake boli, prema procjeni liječnika, može se primijeniti injekcija kortizona u područje živčanog korijena ili epiduralni prostor; to može smanjiti edem i upalni odgovor oko živca.

• Korištenje ovratnika: U akutnoj fazi može kratkotrajno olakšati tegobe, ali se dugotrajna upotreba ne preporučuje.

Kirurški zahvat razmatra se samo kod uznapredovalog pritiska na živce, slabosti mišića ili u slučajevima kada druge metode ne daju rezultate. Tijekom operacije najčešće se uklanja dio diska koji pritišće živac. U posebnim slučajevima mogu se primijeniti protetski diskovi ili druge kirurške procedure za otklanjanje suženja u tom području.

U kojim je slučajevima potrebna operacija hernije vratne kralježnice?

Kirurško liječenje nije potrebno kod svih bolesnika s hernijom vratne kralježnice. Međutim, operacija se može preporučiti u sljedećim slučajevima:

• Postupno povećanje mišićne slabosti i progresivni gubitak osjeta

• Bol koja ne reagira na druge oblike liječenja i ozbiljno ograničava svakodnevni život

• Teški pritisak na živčani korijen i/ili rizik od paralize

• Poremećaj kontrole mokraćnog mjehura ili crijeva

Stanje svakog pacijenta procjenjuje se pojedinačno i određuje se najprikladnija terapijska opcija.

Koje su preporučene metode za ublažavanje hernije vratne kralježnice?

U liječenju hernije vratne kralježnice moguće je koristiti različite metode:

• Fizikalna terapija i individualizirane vježbe pod nadzorom stručnjaka

• Mišićni relaksansi, analgetici i po potrebi protuupalni lijekovi

• Primjena hladnih ili toplih obloga

• Masaža ili kiropraktičke metode prema preporuci liječnika

• Odabir odgovarajućeg jastuka i ergonomija života za podršku položaju vrata

Najvažnije je ne zaboraviti da se prije početka bilo kakvog liječenja ili programa vježbi svakako treba konzultirati sa zdravstvenim stručnjakom. Nestručne primjene mogu pogoršati simptome, stoga je potrebno potražiti mišljenje stručnjaka.

Često postavljana pitanja

1. Kod koga se češće javlja hernija vratne kralježnice?

Hernija vratne kralježnice može se pojaviti i kod mladih odraslih i kod starijih osoba. Posebno je češća kod onih koji rade za računalom, podižu teške terete i kod osoba koje dugo ostaju nepokretne.

2. Koji simptomi mogu ukazivati na herniju vratne kralježnice?

Bol koja se širi u vrat, ramena ili ruke, utrnulost, trnci, slabost u rukama, smanjenje refleksa i rijetko vrtoglavica mogu biti znakovi hernije vratne kralježnice.

3. Koja je najučinkovitija metoda u dijagnostici?

Magnetska rezonancija (MRI) je najosjetljivija i najdetaljnija metoda za dijagnosticiranje hernije diska vratne kralježnice.

4. Jesu li vježbe sigurne za svakog pacijenta?

Svaki program vježbanja nije prikladan za sve pacijente. Osobe s hernijom diska vratne kralježnice trebaju vježbati prema programu koji je preporučio liječnik i pripremio fizioterapeut pod nadzorom.

5. Pomaže li masaža kod hernije diska vratne kralježnice?

Pravilnim tehnikama može pomoći u smanjenju mišićnog spazma i boli. Međutim, u nekim slučajevima masaža se ne preporučuje; za prikladnost se trebate posavjetovati s liječnikom.

6. Može li hernija diska vratne kralježnice proći sama od sebe?

U blagim i ranim slučajevima, tegobe se mogu povući uz odmor i vježbe. U uznapredovalim slučajevima s neurološkim simptomima može biti potrebna medicinska intervencija.

7. Je li operacija nužna?

Većina pacijenata s hernijom diska vratne kralježnice može se oporaviti bez operacije. Operacija se preporučuje samo u određenim uznapredovalim slučajevima i kada druge metode ne daju rezultate.

8. Je li štetno dugotrajno korištenje ovratnika?

Da, dugotrajna upotreba može dovesti do slabosti mišića. Ovratnik se smije koristiti samo kratkotrajno i pod liječničkim nadzorom.

9. Potiče li korištenje računala i telefona herniju diska vratne kralježnice?

Pogrešan položaj i dugotrajni poremećaji držanja mogu uzrokovati naprezanje mišića i diskova vrata te povećati rizik od hernije.

10. Može li se hernija diska vratne kralježnice ponoviti?

Da, osobito ako se ne pazi na rizične čimbenike i ne promijeni način života, može se ponoviti.

11. Koji se lijekovi koriste u liječenju hernije diska vratne kralježnice?

Obično se propisuju analgetici, mišićni relaksansi i protuupalni lijekovi. Korištenje lijekova mora biti pod liječničkim nadzorom.

12. U kojim slučajevima treba posjetiti liječnika?

Ako imate bol, utrnulost ili slabost, ili ako se postojeće tegobe pogoršavaju, trebate se bez odgađanja obratiti zdravstvenom stručnjaku.

Izvori

• Svjetska zdravstvena organizacija (WHO): “Musculoskeletal Conditions”

• Američka akademija neurologije (AAN): Smjernice za cervikalnu radikulopatiju

• Europsko društvo za kralježnicu (EuroSpine): Preporuke za herniju diska vratne kralježnice

• Američka akademija ortopedskih kirurga (AAOS): Bol u vratu i bolest cervikalnog diska

• Mayo Clinic: “Herniated Disk”

• New England Journal of Medicine: “Cervical Radiculopathy”