Vrtoglavica: Uzroci, Simptomi i Upravljanje
Što je vertigo i kako se definira?
Vertigo je poremećaj ravnoteže koji se javlja kada osoba ima osjećaj da se ona sama ili njezina okolina okreće. Prvi korak kod osobe sa sumnjom na vertigo je detaljan opis osjećaja vrtoglavice i nestabilnosti. Nakon ovog opisa, provode se različiti testovi usmjereni na funkcije središnjeg živčanog sustava i unutarnjeg uha kako bi se razumio izvor problema. Ako se posumnja da bi problem mogao biti u protoku krvi prema mozgu, mogu se koristiti napredne metode snimanja poput dopler ultrasonografije, kompjutorizirane tomografije (CT) angiografije, magnetske rezonancije (MR) angiografije ili sličnih metoda. Nakon što se dijagnoza potvrdi, liječenje se planira individualno prema osnovnom uzroku.
Koji su osnovni uzroci vertiga?
Vertigo najčešće proizlazi iz bolesti unutarnjeg uha i središnjeg živčanog sustava. Najčešći među njima je benigni paroksizmalni pozicijski vertigo (BPPV). Kod BPPV-a, napadi intenzivne vrtoglavice počinju iznenada s pokretom glave i obično traju kratko. Ti napadi obično traju od nekoliko sekundi do nekoliko minuta i mogu biti izazvani okretanjem u krevetu ili naglim pokretima glave. Češće se javlja u starijoj dobi i ima benigni tijek. Obično ne zahtijeva ozbiljno liječenje i ima tendenciju spontano nestati s vremenom.
Vertigo se može zamijeniti s nekim psihološkim stanjima (npr. depresija ili anksioznost). Međutim, psihološki čimbenici ne uzrokuju izravno vertigo; kod osoba koje se žale na vrtoglavicu, obično se traži fiziološki uzrok, a ne psihološki problemi.
Ostali uzroci vertiga su:
Labirintitis i vestibularni neuritis: Upala unutarnjeg uha, najčešće uzrokovana virusnim infekcijama. Različiti virusi poput gripe, ospica, zaušnjaka, herpesa i EBV-a mogu biti uzročnici. U tim slučajevima, vrtoglavicu često prati i gubitak sluha.
Meniereova bolest: Tipično se, uz vertigo, javlja zujanje u ušima i progresivni gubitak sluha. Bolest se javlja u napadima, a simptomi se povremeno poboljšavaju. Iako uzrok nije potpuno poznat, može biti povezan s genetskim čimbenicima, virusnim infekcijama, ozljedama glave i alergijama.
Akustični neurinom: Benigni tumor koji zahvaća živce unutarnjeg uha. Uz vrtoglavicu, može se razviti zujanje u ušima i gubitak sluha.
Cerebrovaskularni problemi: Začepljenje krvnih žila u mozgu (moždani udar) ili moždano krvarenje također mogu uzrokovati vertigo.
Multipla skleroza (MS): Bolest koja zahvaća središnji živčani sustav i može uzrokovati različite simptome.
Ostali uzroci: Ozljede glave, ozljede vrata, dijabetes, niska razina šećera u krvi, nuspojave nekih lijekova i, rjeđe, anksioznost mogu pridonijeti pojavi vertiga.
Koji su simptomi koji prate vertigo?
Osoba koja doživljava vertigo ima osjećaj da se ona sama ili svijet oko nje okreće. Vrtoglavicu često prate mučnina, povraćanje, znojenje, nestabilnost, abnormalni pokreti očiju, ponekad gubitak sluha i zujanje u ušima. Poremećaji vida, problemi pri hodanju ili promjene svijesti također se mogu pojaviti u nekim slučajevima. Ovi dodatni simptomi mogu varirati ovisno o osnovnoj bolesti i zahvaćenim sustavima.
U kojim se situacijama javlja vertigo?
Vertigo se može pojaviti kao posljedica mnogih različitih medicinskih stanja koja utječu na naš sustav ravnoteže. Bolesti unutarnjeg uha su među glavnim uzrocima. Na primjer:
Kod BPPV-a, vrtoglavica se pokreće pomicanjem kristala odgovornih za ravnotežu u unutarnjem uhu.
Meniereova bolest i vestibularni neuritis također su među vodećim uzrocima vertiga.
Bolesti krvnih žila mozga, vrtoglavice uzrokovane migrenom, nuspojave nekih lijekova i neurološki poremećaji također su među ostalim potencijalnim uzrocima vertiga.
Koje su metode upravljanja i liječenja vertiga?
Liječenje vertiga temelji se na točnoj identifikaciji uzroka. Primijenjene metode mogu se sažeti na sljedeći način:
Kod vertiga uzrokovanih unutarnjim uhom poput BPPV-a, često su učinkovite posebne manevre položaja glave (npr. Epleyjev manevar ili Brandt-Daroff vježbe).
Kod Meniereove bolesti može biti potrebno smanjenje unosa soli, diuretici, a ponekad i kirurški zahvati.
Kod vertiga uzrokovanog infekcijama (npr. labirintitis), mogu se primijeniti odgovarajući lijekovi za osnovnu infekciju (antibiotici ili antivirusni lijekovi).
Kod vertiga povezanog s migrenom preporučuju se lijekovi za migrenu i promjene životnog stila.
Fizikalna terapija i vježbe ravnoteže mogu pomoći u boljoj kontroli vertiga. Također se preporučuje izbjegavanje kofeina, alkohola i duhanskih proizvoda te osiguravanje dovoljnog unosa tekućine tijekom razdoblja vertiga.
Koliko traje vertigo?
Trajanje vertiga ovisi o osnovnom uzroku i primijenjenom liječenju. Kod stanja poput BPPV-a, vrtoglavica obično traje kratko i može se brzo poboljšati ispravnim manevrima. Kod infekcija ili Meniereove bolesti simptomi mogu trajati dulje i ponekad se ponavljati. U slučajevima kroničnog vertiga, profesionalna pomoć je od vitalne važnosti.
Na što treba obratiti pozornost kod neurološkog vertiga
Kod vertiga uzrokovanog mozgom ili živčanim sustavom, uz vrtoglavicu se mogu pojaviti i izraženi neurološki simptomi poput nestabilnosti, povraćanja, poremećaja govora ili vida. U takvim slučajevima brza dijagnoza i liječenje igraju ključnu ulogu u prevenciji trajnih oštećenja.
U kojim situacijama je potrebno hitno se obratiti liječniku?
Osobe koje dožive vertigo trebaju se bez odgađanja obratiti zdravstvenoj ustanovi ako se pojavi neki od sljedećih simptoma:
Iznenadna ili jaka glavobolja
Dvostruki vid, gubitak vida
Poteškoće u govoru
Slabost ili utrnulost u rukama ili nogama
Promjene stanja svijesti
Iznenadni gubitak ravnoteže i pad
Preporuke za način života tijekom liječenja vertiga
Za suočavanje s vertigom;
Izbjegavajte nagle pokrete glave i rad na visini,
Budite oprezni pri upravljanju vozilima i teškim strojevima,
Unosite dovoljno tekućine i odvojite vrijeme za odmor,
Izbjegavajte konzumaciju kofeina, duhana i alkohola,
Krećite se polako i kontrolirano.
Kod nekih osoba mogu se preporučiti i individualizirani programi vježbi i fizikalne terapije, u skladu s tijekom bolesti.
Često postavljana pitanja
Može li se vertigo zamijeniti s drugim bolestima?
Da, stanja poput migrene, anksioznosti, nekih srčanih i vaskularnih bolesti također mogu uzrokovati vrtoglavicu. Važno je procijeniti vrtoglavicu karakterističnu za vertigo i popratne simptome.
Može li vertigo proći sam od sebe?
Ovisno o uzroku, neki tipovi poput BPPV-a mogu se povući spontano. Međutim, kod dugotrajne, ponavljajuće ili teške vrtoglavice potrebno je obratiti se liječniku.
Je li moguće potpuno izliječiti vertigo?
Kada se osnovni uzrok liječi ili drži pod kontrolom, simptomi vertiga mogu potpuno nestati. Međutim, kod nekih kroničnih bolesti može se povremeno ponavljati.
Što učiniti kod upale unutarnjeg uha?
Po preporuci liječnika započinje se odgovarajuća terapija lijekovima i pazi se na odmor. Ovisno o težini simptoma, može biti potrebno obratiti se bolnici.
Može li vertigo biti psihološki?
Stres i tjeskoba kod nekih osoba mogu potaknuti osjećaj vrtoglavice. Međutim, "pravi vertigo" obično proizlazi iz problema u organima koji kontroliraju ravnotežu ili u živčanom sustavu.
Javlja li se vertigo i kod djece?
Da, infekcije unutarnjeg uha i neki tipovi migrene mogu uzrokovati vertigo i kod djece.
Što učiniti ako se uz vertigo pojavi i gubitak sluha?
Ovo može biti znak problema u unutarnjem uhu ili slušnom živcu i svakako treba biti procijenjeno. Treba se bez odgađanja obratiti otorinolaringologu ili neurologu.
Koliko traje vertigo?
Trajanje tegoba ovisi o uzroku; može varirati od nekoliko sekundi do napada koji traju tjednima.
Postoje li vježbe koje mogu raditi kod kuće?
Da, neke jednostavne vježbe ravnoteže i položaja glave (manevari Epley i Brandt-Daroff itd.) mogu se primjenjivati kod kuće uz preporuku liječnika.
Koji su rizični simptomi na koje treba obratiti pažnju?
Iznenadna i jaka glavobolja, poremećaji govora ili vida, gubitak svijesti zahtijevaju hitnu procjenu.
Kada se pribjegava kirurškom liječenju u terapiji vrtoglavice?
Iako rijetko, kod nekih vrsta vrtoglavice koje ozbiljno utječu na kvalitetu života i ne reagiraju na lijekove i vježbe, može se razmotriti kirurško liječenje.
Na što bi trebali obratiti pažnju pacijenti s BPPV-om?
Trebali bi izbjegavati nagle pokrete glave i rizične aktivnosti, paziti na odmor i redovito izvoditi manevre koje preporuči liječnik.
Izvori
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) – Vestibularni poremećaji i vrtoglavica
Američka akademija za otorinolaringologiju i kirurgiju glave i vrata (AAO-HNS) – Smjernice za upravljanje vrtoglavicom
Američka akademija neurologije (AAN) – Dijagnoza i liječenje vrtoglavice
Mayo Clinic – Vrtoglavica: Simptomi i uzroci
The Lancet Neurology – Diferencijalna dijagnoza vrtoglavice i nestabilnosti
Ove informacije treba procijeniti uz vodstvo zdravstvenih djelatnika. U slučaju sumnjive ili dugotrajne vrtoglavice svakako se treba obratiti liječniku.