Šta Trebate Znati o Migreni: Definicija, Vrste, Simptomi i Upravljanje

Po čemu se migrena razlikuje od drugih glavobolja?

Migrena je tip glavobolje koji može započeti u bilo kojem periodu života, najčešće se ponavlja i ponekad može trajati satima ili danima. Najviše pogađa osobe radne dobi i nalazi se među vodećim hroničnim bolestima koje uzrokuju gubitak funkcionalnosti širom svijeta. Posebno je češća kod žena nego kod muškaraca; prema različitim istraživanjima, migrena se javlja kod otprilike svake pete žene i kod jednog od dvadeset muškaraca. Iako može početi u djetinjstvu, migrena obično započinje u adolescenciji, a učestalost može opadati s godinama, naročito nakon menopauze.

Koje su kliničke karakteristike migrene?

Migrena je neurološki sindrom koji može trajati cijeli život i karakteriziran je napadima glavobolje koji se javljaju u različitim periodima. Tipično, glavobolja tokom napada može biti lokalizirana na jednu stranu, obično je umjerenog ili jakog intenziteta, pulsirajućeg karaktera. Bolu često prate mučnina, povraćanje, osjetljivost na svjetlo i zvuk. Ponekad pacijenti između napada mogu imati potpuno bezbolan period.

Genetska predispozicija igra važnu ulogu u razvoju migrene. Rizik od migrene je povećan kod osoba sa porodičnom anamnezom. Međutim, ne samo genetika, već i faktori okoline utiču na nastanak ove bolesti. Važno je znati da migrena nije isključivo nasljedna bolest, već su i genetski i okolinski faktori značajni.

Koje su glavne vrste migrene?

U kliničkoj praksi, migrena se dijeli u dvije glavne grupe:

Migrena bez aure: Najčešći oblik. Napad glavobolje obično traje 4-72 sata. Bol je najčešće jednostrana i može se pogoršati fizičkom aktivnošću. Napadima može prethoditi ili ih pratiti osjetljivost na svjetlo ili zvuk.

Migrena s aurom: Čini oko 10% pacijenata s migrenom. Kratko prije početka glavobolje – obično oko sat vremena ranije – javljaju se privremeni neurološki simptomi kao što su prolazni poremećaji vida (cik-cak linije, bljeskovi svjetlosti, praznine u vidnom polju), trnjenje, slabost, vrtoglavica ili poremećaji govora. Napadi s aurom i bez aure mogu biti sličnog intenziteta.

Pored ovih, iako rjeđe, postoje i podtipovi poput hronične migrene (karakterizirane glavoboljom najmanje 15 dana mjesečno i 8 dana s migrenoznim napadima), kao i moguća migrena.

Zašto nastaje migrena? Koji su faktori okidači?

Iako nije moguće u potpunosti razjasniti uzroke migrene, smatra se da bolest nastaje kao posljedica funkcionalnih promjena između krvnih sudova i nerava u mozgu. Centralni nervni sistem osoba s migrenom osjetljiviji je na određene podražaje, a različiti unutrašnji ili vanjski faktori mogu olakšati početak napada.

Genetski faktori igraju ulogu u nastanku migrene; posebno je rizik veći kod osoba koje imaju članove porodice s migrenom u odnosu na opću populaciju. Osim toga, stres, poremećaj sna, hormonske promjene, promjene vremena i godišnjih doba, određene namirnice i pića, izloženost okolinskim mirisima ili zvuku mogu pojedinačno pokrenuti napad migrene.

Kako prepoznati simptome migrene?

Migrena se tipično manifestuje kroz četiri glavne faze koje slijede jedna za drugom:

1. Prodromalna faza:

U satima ili dan prije napada mogu se javiti blaga razdražljivost, promjene raspoloženja, bezvoljnost, promjene u snu i apetitu, osjećaj ukočenosti u predjelu vrata.

2. Faza aure:

Iako se ne javlja kod svakog pacijenta, kod nekih osoba prije glavobolje ili s njenim početkom mogu se pojaviti privremeni vizuelni, senzorni ili neurološki poremećaji (npr. bljeskovi svjetlosti, praznine u vidnom polju, utrnulost, trnci, pa čak i poteškoće u govoru). Simptomi aure obično traju kraće od jednog sata.

3. Faza bola (faza glavobolje):

Glavobolja je obično jednostrana, pulsirajuća i jaka; međutim, može zahvatiti cijelu glavu. Bolu često prate mučnina, povraćanje, osjetljivost na svjetlo, zvuk, pa čak i mirise. Spavanje ili odmor u tamnoj i tihoj prostoriji najčešće donosi olakšanje. Ova faza može trajati satima ili nekoliko dana.

4. Postdromalna faza:

Nakon smirivanja bola, mogu se javiti umor, omamljenost, blaga glavobolja i problemi s koncentracijom koji traju nekoliko sati ili dana.

Kako razlikovati migrenu i postaviti jasnu dijagnozu?

Dijagnoza migrene se najčešće postavlja klinički na osnovu tipičnih simptoma. Posebno se ispituje dob početka napada, karakteristike simptoma i prateće tegobe. Obično nisu potrebni slikovni ili laboratorijski testovi; međutim, ako postoji sumnja na drugo oboljenje ili potreba za diferencijalnom dijagnozom, mogu se provesti dodatne pretrage. Preporučuje se konsultacija s neurologom radi postavljanja dijagnoze.

Koji su faktori okidači migrenoznih napada?

Okidači se mogu razlikovati od osobe do osobe, ali najčešći su:

• Preskakanje obroka ili gladovanje

• Neredovan san

• Stres

• Izloženost jakom svjetlu, buci ili intenzivnim mirisima

• Alkohol (posebno crno vino)

• Određene namirnice poput čokolade, prerađenih mesnih proizvoda, fermentiranih sireva

• Hormonske promjene (npr. menstrualni ciklus)

• Promjene vremena, zagađenje zraka

• Pušenje i pasivno pušenje

Prepoznavanje i izbjegavanje ovih okidača važan je korak u smanjenju učestalosti napada.

Kakav je uticaj ishrane na migrenu?

Poznata je povezanost između migrenoznih napada i određenih namirnica. Prerađeni mesni proizvodi koji sadrže nitrate poput kobasica, salame, suhomesnatih proizvoda; čokolada; sirevi s visokim sadržajem tiramina; neka aromatizirana ili hladna pića; pržena i masna hrana mogu potaknuti glavobolju. Također, količina kafe, čaja ili alkohola može uticati na rizik od napada. Stoga je korisno pratiti koje namirnice individualno izazivaju bol i poduzeti potrebne mjere.

Koje metode liječenja se koriste u upravljanju migrenom?

Iako još uvijek ne postoji konačan i trajni lijek za migrenu, postoje brojne učinkovite metode za smanjenje učestalosti i jačine napada te poboljšanje kvaliteta života. Pristup liječenju se individualizira prema učestalosti javljanja, jačini napada i pratećim zdravstvenim problemima.

Farmakološko liječenje

Lijekovi za liječenje migrene dijele se u dvije glavne grupe:

Liječenje akutnog napada: Koristi se za ublažavanje iznenadne glavobolje i pratećih simptoma. Jednostavni analgetici, nesteroidni antiinflamatorni lijekovi, triptani i određene specifične terapije za migrenu mogu se započeti prema preporuci ljekara.

Preventivno (profilaktičko) liječenje: Primjenjuje se kod pacijenata koji imaju dva ili više migrenoznih napada mjesečno, napadi su dugotrajni ili značajno utiču na svakodnevni život. Beta blokatori, antidepresivi, antiepileptici, blokatori kalcijumskih kanala i botulinum toksin tipa A su lijekovi koji se koriste u ovoj grupi. Liječenje treba biti redovno i pod kontrolom.

U obje grupe, lijekove je potrebno koristiti isključivo pod nadzorom ljekara i u propisanoj dozi. Ako su mučnina ili povraćanje izraženi, ljekar može preporučiti i antiemetičke lijekove.

Nefarmakološko upravljanje i promjene životnog stila

Promjene životnog stila kod pacijenata s migrenom igraju važnu ulogu u prevenciji napada:

• Redovne i kvalitetne navike spavanja

• Uravnotežena i zdrava ishrana

• Upravljanje stresom, tehnike opuštanja i disanja

• Redovna fizička aktivnost i vježbanje

• Identifikacija i izbjegavanje okidača koliko god je moguće

Postoje i studije koje sugerišu da suplementi poput magnezija, vitamina B2, koenzima Q10 mogu biti korisni u kontroli migrene. Međutim, ovi proizvodi nisu učinkoviti za svakog pojedinca i trebaju se koristiti isključivo prema preporuci stručnjaka. Prilikom odabira biljnih proizvoda ili dodataka, treba uzeti u obzir moguće nuspojave i voditi računa o zdravlju jetre i drugih organa.

Na šta treba obratiti pažnju u prevenciji migrenoznih napada?

Za smanjenje napada možete obratiti pažnju na sljedeće preporuke:

• Izbjegavajte dugotrajno gladovanje i trudite se ne preskakati obroke.

• Održavajte redovan san i izbjegavajte previše ili premalo sna.

• Za smanjenje stresa odvojite vrijeme za opuštanje, jogu ili vježbe disanja.

• Izbjegavajte, ako je moguće, promjene vremena, južni vjetar, mirise koji izazivaju iritaciju ili intenzivno svjetlo kao okolišne okidače.

• Vodeći evidenciju o namirnicama za koje sumnjate da su okidači, napravite vlastitu listu okidača.

• Ograničite konzumaciju alkohola i cigareta te nastojte izbjegavati duhanski dim.

Suočavanje s migrenom i važnost stručne podrške

Ne smije se zaboraviti da, ukoliko se migrena ne liječi ili se ne upravlja na odgovarajući način, može doći do ozbiljnog smanjenja kvaliteta života. Kada se simptomi učestale ili otežavaju svakodnevni život, najprikladnije je obratiti se neurologu. Stručnom procjenom možete imati koristi od personaliziranih tretmana i preporuka specifičnih za migrenu.

Često postavljana pitanja

1. Može li se migrena liječiti?

Iako migrena nije bolest koja se može potpuno eliminirati, odgovarajućim liječenjem i prilagodbama životnog stila učestalost i jačina napada mogu se značajno smanjiti. Većina pacijenata može osjetiti olakšanje uz preporuke stručnjaka.

2. Ima li migrena veze s tumorom mozga?

Ne, glavobolje uzrokovane migrenom obično nisu povezane s tumorima mozga. Međutim, ako dođe do naglih promjena u glavobolji, pojave se novi jaki bolovi, neurološki simptomi ili drugačije tegobe, svakako se treba obratiti ljekaru.

3. Da li je migrena s aurom opasnija?

Migrena s aurom obično nije opasnija od migrene bez aure. Ipak, tokom aure, iako rijetko, mogu se javiti privremeni gubitak vida ili poremećaji govora. Praćenje od strane ljekara je važno.

4. Može li se migrena javiti i kod djece?

Da, migrena može početi i u djetinjstvu. Međutim, simptomi ponekad mogu biti drugačiji i dijagnoza kod djece može biti teža. Ako se sumnja na migrenu kod djece, neophodna je procjena stručnjaka.

5. Šta izaziva napade migrene?

Stres, poremećaj sna, preskakanje obroka, određene namirnice i pića, hormonalne promjene, prekomjerno jako svjetlo, mirisi i zvukovi iz okoline, promjene vremena su najpoznatiji okidači.

6. Koje namirnice treba izbjegavati kod migrene?

Preporučuje se izbjegavanje prerađenih mesnih proizvoda, fermentiranih sireva, čokolade, određenih vrsta alkohola, masne i pržene hrane, te namirnica s visokim sadržajem nitrata ili tiramina.

7. Da li migrena uzrokuje trajnu štetu?

Migrena ne uzrokuje ozbiljna oštećenja organa na duže staze; međutim, ako se ne liječi, može značajno smanjiti kvalitet života.

8. Da li trebam stalno koristiti lijekove?

Lijekove koje vam je propisao ljekar treba koristiti u preporučenoj dozi i trajanju. Izbjegavajte nagle promjene i uvijek se posavjetujte s ljekarom prije prekida terapije.

9. Da li suplementi pomažu kod migrene?

Postoje podaci da neki suplementi poput magnezija, vitamina B2 i koenzima Q10 mogu biti korisni, ali ih treba koristiti isključivo uz konsultaciju s ljekarom.

10. Kada se treba obratiti ljekaru?

Ako se pojave nagle i jake promjene u glavobolji, gubitak svijesti, povraćanje, dvostruki vid, poteškoće u hodu ili poremećaj ravnoteže, potrebno je obratiti se zdravstvenoj ustanovi.

11. Da li vježbanje pomaže kod migrene?

Redovno lagano vježbanje može biti korisno za opće zdravlje, kao i za kontrolu migrene. Ipak, intenzivno vježbanje ponekad može izazvati napade, pa plan vježbanja treba napraviti u dogovoru s ljekarom.

Izvori

• World Health Organization (WHO) — Headache disorders: https://www.who.int/news-room/fact-sheets/detail/headache-disorders

• International Headache Society (IHS) — The International Classification of Headache Disorders

• American Migraine Foundation — Migraine Overview

• American Academy of Neurology — Migraine Guidelines

• Silberstein SD, et al. "Migraine prevention." The Lancet, 2017.

• The Global Burden of Disease Study, The Lancet, 2017.