Health Guide

Ko e Hā e Nabisi? Ko hono Uhinga ʻi he ʻetau Sino mo e ngaahi Fetuʻutaki Māʻolunga mo e Māʻulalo ʻOku Anga Māfana

TusitalaTusitala10 Mē 2026
Ko e Hā e Nabisi? Ko hono Uhinga ʻi he ʻetau Sino mo e ngaahi Fetuʻutaki Māʻolunga mo e Māʻulalo ʻOku Anga Māfana

Ko e hā e Nabisi? Ko hono Uhinga ʻi he ʻetau Sino mo e ngaahi Fetuʻutaki Fakaonoponi

Ko e nabisi, ko e ngaahi peau fakamalohi ʻoku ongo ʻi he ngaahi puipui toto ʻi he taimi kotoa pē ʻoku fakamalohi ai ʻe he loto ke fakafou ʻaki hono fakamalohiʻi ʻo e toto ki he ngaahi puipui. ʻOku faingofua ke ongoʻi ʻaki e nima ʻi he ngaahi feituʻu hange ko e nima, ʻolunga ʻo e ua, pe he vaʻe ʻoku ofi ki tuʻa ʻo e sino. ʻOku ʻikai ngata pē ʻi he fakahā ʻo e lahi ʻo e fakamalohi ʻo e loto ʻe he nabisi; ka ʻoku ne toe fakahā foki ʻa e tuʻunga ʻo e loto, e tuʻunga ʻo e ngaahi meʻa fakamafolafola toto pea mo e moʻui lahi ʻo e sino.

Ko e nofo ʻa e fakamalohi ʻo e loto ʻi he ngaahi fakangatangata totonu, ko e fakamoʻoni ia ʻo ha sino moʻui lelei. ʻOku kehekehe ʻa e nabisi ʻi he taimi nofo mālōlō ʻi he kakai takitaha. ʻOku tokoni ki hono fakamaau ʻo e nabisi ʻa e taʻu, fefine pe tangata, tuʻunga ʻo e ngāue fakasino, fakamāfana, mafana ʻo e sino, ngaahi meʻa fakafaitoʻo ʻoku fakaʻaongaʻi pea mo e tuʻunga moʻui. Ka ko e lao mahuʻinga, ʻoku fiemaʻu ke maau mo e fakatatau ʻa e nabisi.

Ko e hā e ngaahi Fakangatangata Nabisi Totonu?

ʻI he kakai matutua moʻui lelei, ʻoku totonu ke ʻi he vahaʻa ʻo e 60 ki he 100 ʻi he miniti ʻi he taimi nofo mālōlō. ʻI he kakai ʻoku ʻi ai haʻanau ngāue fakasino fakataimi lahi, ʻe lava ke hifo ange ʻa e fika ko ʻeni (fakaʻilonga ki he 45–60 ʻi he miniti). Ko e nofo mālōlō ʻo e nabisi siʻisiʻi, tautefito ki he kau sipoti, ʻoku fakahā ʻoku ngāue lelei ange ʻa e loto pea ko ha meʻa lelei ia.

Kapau ʻoku fakamalohi ho loto ʻi he vahaʻa ʻo e 50–70 ʻi he miniti, ʻoku lahi ʻaupito ia, 70–85 ʻoku totonu, pea kapau ʻoku lahi hake ʻi he 85 ʻoku lau ia ko e nabisi māolunga. ʻOku ʻikai ke ʻuhinga pē ki ha palopalema moʻui ʻa e nabisi māolunga pe siʻisiʻi; ko e lahi ʻo e taimi ʻoku hoko ia ko ha tali ki he ngaahi liliu fakafisioleisia ʻi he sino. Ka ʻoku ʻi ai ha ngaahi liliu tumau, pea mo e ngaahi fakaʻilonga hange ko e vaivai, liliu ʻi he ʻatamai pe mole ʻatamai, ʻoku totonu ke ʻave ki ha fakamahino fakafaitoʻo.

Ko e hā e ngaahi ʻUhinga ʻoku Liliu ai e Nabisi?

ʻOku liliu ʻa e nabisi ʻi he ngaahi meʻa fakavahaʻapuleʻanga mo e fakafisioleisia. Ko e mafana, tuʻunga ʻo e ngāue, fakamāfana, loto hohaʻa pe fakamamahi ʻatamai ʻe lava ke fakatupulaki fakataimi ʻa e nabisi. Ko e inu sigareti, ngaahi faitoʻo kehekehe pea mo e toto siʻisiʻi (anemia) ʻoku ne fakatupulaki foki ʻa e nabisi. ʻI he taimi kuo tuku ʻa e sigareti, ʻoku faingataʻa ke hifo ʻa e nabisi.

Ka ʻoku toe ʻi ai foki ʻa e ngaahi mahaki loto, ngaahi liliu ʻi he thyroid, ngaahi mahaki fakainfectious, toto holo pe ngaahi palopalema endocrine ʻe lava ke fakatupu ha liliu tumau ʻi he nabisi. ʻOku mahuʻinga ke vakaiʻi fakataimi ki he nabisi, tautefito kapau ʻoku ʻi ai ha ngaahi fakaʻilonga foʻou, kehekehe pe mamafa pea ke feʻiloaki mo ha faitoʻo.

Fēfē ke Fakamālohiʻi e Nabisi?

ʻOku faingofua mo vave ʻa e fakamālohiʻi ʻo e nabisi. Ke fai ʻeni, ʻoku fiemaʻu ke nofo mālōlō mo mālie. ʻI he taimi ʻo e fakamālohiʻi, fakaʻaongaʻi ho nima ʻi he nima pe ua pe vaʻe ʻoku holo ai e toto, pea lomi mālie ke ongoʻi e fakamālohi. Hili ia, lau e lahi ʻo e fakamalohi ʻi he sekoni 60 ʻaki ha uati. Kapau ʻoku ʻikai ke lava, lau ʻi he sekoni 30 pea fakalahi ʻaki ʻe ua ke maʻu ha lau fakafuofua.

ʻOku fiemaʻu ke maau, kākā mo e fakatatau ʻa e nabisi. Kapau ʻoku ʻi ai ha liliu (aritmia), fakamalohi lahi pe siʻisiʻi, ʻoua ʻe fakangatangata ke feʻiloaki mo ha fale moʻui. Tautefito ki he kakai kuo maʻu ha mahaki liliu loto, ʻe lava ke fiemaʻu ke fanongo tuʻusaʻo ki he loto ʻaki ha fakahinohino fakafaitoʻo. ʻOku fakaʻaongaʻi lahi foki ʻa e ngaahi meʻalele fakamalohi loto fakatekinolosia ki hono fakamālohiʻi e nabisi.

Ko e ngaahi ʻUhinga Laʻhi ʻo e Nabisi Māolunga

Ko e māolunga ʻo e nabisi ʻoku ʻuhinga ʻoku fakamalohi lahi ange ʻa e loto ʻi he miniti kotoa. Ko e ngaahi meʻa ʻoku fakatupulaki fakataimi ʻa e nabisi; ngāue fakasino lahi, ngāue mamafa, fakamāfana lahi, loto hohaʻa, mataku mo e liliu vave ʻo e loto. ʻOku toe lava ke fakatupu ʻe he ngaahi mahaki mafana, ngāue lahi ʻo e thyroid pea mo e ngaahi mahaki loto-toto ke fakatupulaki ʻa e nabisi.

ʻI he ngaahi tuʻunga mamafa hange ko e toto holo, ʻoku fiemaʻu ke fakamalohi lahi ange ʻa e loto ke lava ʻo fakafiemālieʻi e fiemaʻu ʻo e sino ki he ʻokiseni. Ka ʻoku siʻisiʻi lahi e toto, ʻe hifo foki ʻa e nabisi pea ko ha tuʻunga faingataʻa ia ʻoku fiemaʻu ha tokoni vave. ʻI he kakai ʻoku māolunga tumau ʻa e nabisi, ʻoku totonu ke vakaiʻi ki he ngaahi mahaki loto pe ngaahi tuʻunga fakafaitoʻo ʻoku ʻi lalo. ʻOku ʻiloa ʻoku hifo ʻa e nabisi nofo mālōlō ʻi he kakai ʻoku fai ngāue fakasino fakataimi lahi.

Ko e hā e ngaahi ʻUhinga ʻo e Nabisi Siʻisiʻi?

Ko e nabisi siʻisiʻi, ʻoku ui ko e bradikardia, ʻoku ʻuhinga ʻoku hifo ʻa e lahi ʻo e fakamalohi loto ʻi lalo he fakangatangata ʻoku ʻamanaki ki ai ʻi he taʻu mo e tuʻunga moʻui. ʻI he kakai ʻoku mālohi ʻenau loto ʻaki e ngāue fakasino, ʻoku totonu pē ʻa e nabisi siʻisiʻi pea ʻikai ke fiemaʻu ha hohaʻa. Ka ʻoku hifo ʻa e nabisi ʻi lalo he 40, tautefito kapau ʻoku ʻi ai mo e vaivai, liliu ʻi he ʻatamai pe mole ʻatamai, ʻoku fiemaʻu ha vakai vave fakafaitoʻo.

Ko e ngaahi ʻuhinga ʻo e nabisi siʻisiʻi ʻoku kau ai ʻa e motuʻa, ngaahi liliu loto, ngaahi mahaki loto tupu mei he fanau, toto holo ʻi he ulu, siʻisiʻi ʻo e hormone thyroid, mohe tapuni (sleep apnea), liliu ʻi he ngaahi meʻa ʻi he toto pe ngaahi ngaahi konga faitoʻo.

Ko e hā e Nabisi Totonu ʻi he ngaahi Taʻu Kehekehe?

ʻOku liliu ʻa e nabisi ʻi he taʻu mo e tuʻunga moʻui lahi ʻo e tangata. ʻI he fanau mo e pēpē, ʻoku māolunga ange ʻa e nabisi ʻi he kakai matutua; pea ʻoku hifo ange ʻi he hoko atu ʻo e taʻu. Ko e ngaahi fakangatangata nabisi ʻi māmani ʻoku hā ʻi he teepile ko ʻeni:

  • Fanau foʻou: 70–190 ʻi he miniti (fakaʻilonga ~125)

  • 1–11 māhina: 80–160 ʻi he miniti (fakaʻilonga ~120)

  • 1–2 taʻu: 80–130 ʻi he miniti (fakaʻilonga ~110)

  • 2–4 taʻu: 80–120 ʻi he miniti (fakaʻilonga ~100)

  • 4–6 taʻu: 75–115 ʻi he miniti (fakaʻilonga ~100)

  • 6–10 taʻu: 70–110 ʻi he miniti (fakaʻilonga ~90)

  • 10–18 taʻu: 55–105 ʻi he miniti (fakaʻilonga ~80–90)

  • Kakai matutua 18 taʻu mo ʻolunga: 60–100 ʻi he miniti (fakaʻilonga ~80)

Kapau ʻoku hifo pe māolunga lahi ange ʻa e fakamalohi loto ʻi he ngaahi fakangatangata ko ʻeni, tautefito kapau ʻoku ʻi ai mo e ngaahi fakaʻilonga, ʻoku totonu ke vakaiʻi ʻe ha faitoʻo.

Ko e hā e ngaahi Founga ke Tauhi ai e Nabisi ke Moʻui Lelei?

Ko e fai ngāue fakasino fakataimi, kai lelei, tauhi ke mamaʻo mei he fakamāfana, tuku e sigareti mo e ʻaloko ʻoku tokoni ke nofo totonu ʻa e nabisi. Ko e vakai fakataimi ki he toto, kolestolo mo e suka ʻi he toto ʻoku mahuʻinga ki hono tauhi ʻo e moʻui loto. Kapau ʻoku ke ongoʻi ha fakamalohi loto foʻou pe toe hoko, liliu ʻi he ʻatamai pe vaivai, ʻoua ʻe faingataʻa ke feʻiloaki mo ha fakamahino fakafaitoʻo.

Ngaahi Fehuʻi Fakaʻataʻata (N.F.F)

Ko e hā e nabisi totonu?

ʻI he kakai matutua moʻui lelei, ʻoku totonu ke nofo ʻa e nabisi ʻi he vahaʻa ʻo e 60–100 ʻi he miniti ʻi he taimi nofo mālōlō. ʻI he kau fai sipoti, ʻe lava ke hifo ange ʻa e fika ko ʻeni.

Fēfē ke ou fakamālohiʻi totonu ʻa e nabisi?

ʻI he nofo mālōlō, fakaʻaongaʻi ho nima ʻi he nima pe ua ʻi he puipui toto ʻi he nima pe ua, pea lomi mālie ke ongoʻi e nabisi. Ko e lau ʻo e lahi ʻo e fakamalohi ʻi he sekoni 60 ko e founga totonu taha.

Ko e māolunga ʻo e nabisi ʻoku faingataʻa?

Ko e māolunga fakataimi ʻo e nabisi ʻoku ʻikai ke faingataʻa. Ka ʻoku māolunga tumau ʻa e nabisi ʻi he nofo mālōlō pea mo e ngaahi fakaʻilonga kehe, ʻoku totonu ke feʻiloaki mo ha faitoʻo.

Ko e ha taimi ʻoku mahuʻinga ai e nabisi siʻisiʻi?

Tautefito kapau ʻoku hifo ʻa e nabisi ʻi lalo he 40 pea mo e liliu ʻi he ʻatamai, vaivai, pe mole ʻatamai, ʻoku fiemaʻu ha vakai vave.

Ko e hā ʻoku māolunga ange ai e nabisi ʻi he fanau?

Ko e tuʻunga ʻo e metabolism mo e sino ʻo e fanau ʻoku ne fakatupu ke māolunga ange ʻa e fakamalohi loto. ʻI he hoko atu ʻo e taʻu, ʻoku hifo ʻa e nabisi.

ʻOku ne liliu e nabisi ʻa e fakamāfana?

ʻIo. ʻOku lava ke fakatupulaki fakataimi ʻa e nabisi ʻe he fakamāfana mo e liliu ʻi he loto.

ʻOku ne fakatupulaki e nabisi ʻa e sigareti?

ʻOku fakatupulaki fakataimi ʻa e nabisi ʻe he sigareti mo e ngaahi meʻa ʻi ai e nikotini. Hili hono tuku e sigareti, ʻoku hifo ʻa e nabisi.

Ko e hā ʻoku siʻisiʻi ange ai e nabisi ʻa e kau sipoti?

ʻOku tokoni ʻa e ngāue fakasino fakataimi ke ngāue lelei ange ʻa e loto; pea ʻoku lava ke fakapapauʻi ʻe he loto ke fakamalohi siʻisiʻi ange ka ʻoku ne fakafiemālieʻi e fiemaʻu ʻo e sino.

Ko e hā ʻoku māolunga ai e nabisi ʻi he mafana lahi?

ʻI he māfana lahi, ʻoku vave ange ʻa e metabolism pea fiemaʻu ke ngāue lahi ange ʻa e loto. Ko ia ʻoku māolunga ai e nabisi.

ʻOku ou ongoʻi ha liliu ʻi he fakamalohi loto, ko e hā ʻoku totonu ke u fai?

Kapau ʻoku ke ongoʻi ha liliu pe liliu ʻo e nabisi, ʻoku totonu ke feʻiloaki mo ha fakamahino loto.

ʻOku ne liliu e nabisi ʻa e mamafa lahi?

ʻOku fakatupu ha feinga lahi ki he loto ʻa e mamafa lahi pea lava ke fakatupu ha māolunga pe liliu ʻi he nabisi.

Ko e hā ʻoku totonu ke u fai kapau ʻoku māolunga fakavave ho nabisi?

Ko e māolunga fakataimi ʻo e nabisi ʻoku ʻikai ke faingataʻa. Ka ʻoku hoko fakataimi lahi pea mo e ngaahi fakaʻilonga kehe, feʻiloaki ki ha fale moʻui.

ʻOku totonu ke ou vakaiʻi e nabisi ʻi ʻapi?

Tautefito kapau ʻoku ʻi ai ha mahaki loto-toto pe ngaahi faingataʻa, ʻoku tokoni ʻa e vakai fakataimi ki he nabisi ki he vave ʻo e fakatokangaʻi mo e puleʻi.

Ngaahi Ngaahi Konga Fakaikiiki

  • Kautaha Mālōlō Fakaʻaho ʻo e Mamani (WHO): https://www.who.int

  • Kautaha FakaʻAmelika ki he Moʻui ʻo e Loto (AHA): https://www.heart.org

  • Kautaha ki he Puleʻi mo e Puipuiʻi ʻo e Mahaki (CDC): https://www.cdc.gov

  • Ngaahi Fakatonutonu ʻo e Kautaha FakaʻEulope ki he Faitoʻo Loto (ESC)

  • Mayo Clinic. "Pulse: Ko e hā e anga mātuʻaki totonu?" https://www.mayoclinic.org

  • UpToDate. "Fakamatala ki he tangata matua ʻoku maʻu ha palpitations"

Naʻá ke saiʻia ʻi he ʻatikele ni?

Vahevahe mo hoʻo kaungāmeʻa