
ʻIlo ki he kakai kotoa, ʻi he feituʻu kotoa
ʻAtikele ʻuluaki, fakafekumi, pea naʻe ngaohi ʻe he tagata, ʻoku aʻu ki he kau faitau ʻi tuʻa ʻa e ngaahi lea, kalatua mo e ngaahi ngaahi tohitapu.
SiofiNgaahi ʻatikele fakamamafa
Vakai kotoa
Health GuideKo e Fakamamahi ʻi he Sino: Ko e Ngaahi ʻUhinga, Ngaahi Fakatātā mo e Founga Puleʻanga
Ko e hā ʻa e Fiemālie?
Ko e fiemālie, ʻoku fakafaitoʻo ʻiloa ko e "pruritus" pea ʻoku ne hoko ʻi ha konga pē ha kotoa ʻo e sino ko ha faingataʻa lahi ʻoku masani. Ko e lahi ʻo e taimi ʻoku fiekaia mo vave ke mole, ka ʻi ha ngaahi tuʻunga kehe ʻe lava ke hoko ko ha faingataʻa lahi mo tuʻuloa ʻoku lava ke fakalalahi ʻa e moʻui fakaʻaho. ʻOku masani ke fakahoko mo ha palopalema ʻi he kili, ka ʻoku ʻi ai foki ha ngaahi mahaki pe ngaahi tuʻunga kehekehe ʻe lava ke ne fakahaaʻi. Ko ia ai, ʻoku mahuʻinga ke mahino ʻa e ngaahi meʻa ʻoku hoko ʻi he fiemālie pea ke fokotuʻu ha palani pule lelei ʻaki ha tokoni mei he kau poto.
Ko e Hā ʻa e Fiemālie ʻOku Fiemālie ai? Pea Founga Fakamahino?
Ko e fiemālie, ʻoku ne fakatupu ha ongoʻi taʻeʻofa, vela pe tui ʻi he kili ʻo e tangata. ʻI he taimi kehe ʻe lava ke hoko ko ha faingataʻa lahi ʻo hange ko e mamahi pea ne fakasiʻisiʻi lahi ʻa e lelei ʻo e moʻui. Ko e fiemālie tuʻuloa ʻe lava ke fakatupu ha palopalema mohe, lavea ʻo e kili, kehe mei he kakai, mo e faingataʻa fakalaumālie. Ko e ngaahi fakaʻilonga hange ko e kili ʻoku fakamalohi, kulokula pe ʻi ai ha ngaahi tohi, ʻoku lava ke fakahaaʻi ha ngaahi fakamoʻoni ki he ngaahi tupuʻanga ʻoku lolotonga.
Ko e Hā ʻa e Ngaahi Tupuʻanga Fiemālie?
ʻOku lahi ʻa e ngaahi tupuʻanga ʻo e fiemālie. ʻI he ngaahi tuʻunga masani ʻoku kau ai ʻa e ngaahi mahaki kili, ngaahi tali fakaʻalalei, ngaahi mahaki parasite, ngaahi mahaki fungus, taʻeʻafí ʻo e hormone, ngaahi palopalema ʻo e kihi pe ate, ngaahi mahaki tiroit, fakamamahi mo e ngaahi meʻa fakalaumālie. Foki, ngaahi konga ʻo e ngaahi faitoʻo, taʻe toto, ngaahi mahaki system (hange ko e diabetes, ngaahi mahaki toto, ngaahi kanisá) mo e ngaahi meʻa mei he ʻatakai ʻe lava ke ne fakatupu foki.
Ko e Fetuʻutaki ʻo e Ngaahi Mahaki Kili mo e Fiemālie
ʻOku lahi taha ʻa e fiemālie ko ha fakaʻilonga ʻo e ngaahi mahaki kili. Ko e kili mamahi, eczema (dermatitis), urticaria (kuruteni), ngaahi mahaki fungus mo e ngaahi parasite (hange ko e scabies) ko e ngaahi tupuʻanga lahi ʻo e fiemālie lahi ʻi he kili.
Kili Mamahi (Kserozis): ʻOku hoko mo e kili ʻoku fakamalohi, māvae pea ʻoku lahi ʻi he nima, nima ʻi lalo mo e vae. Ko e mālū pe mamahi ʻo e ʻea, fufuu mo e vai mafana, mo e taʻe lava ʻo inu vai ʻoku ne fakalalahi ʻa e kili mamahi.
Eczema: Ko ha mahaki kili tuʻuloa ʻoku hoko mo e fiemālie, kulokula mo e ngaahi tohi ʻoku ʻi ai ha vai ʻi loto.
Scabies: Ko ha mahaki fakafepaki ʻoku fakatupu ʻe he mite ko Sarcoptes scabiei, ʻoku lahi ʻa e fiemālie ʻi he pō.
Urticaria: Ko ha tuʻunga ʻoku kamata vave ʻa e kili fakamalohi mo e kulokula, ʻoku vave ke mole ka ʻoku lahi ʻa e fiemālie.
Ko e Fetuʻutaki ʻo e Ngaahi Mahaki ʻi he Ngaahi Sino ʻi Loto mo e Fiemālie
ʻOku ʻikai ngata pe ʻa e fiemālie ʻi he kili; ʻoku lava ke hoko foki ʻi he ngaahi mahaki ʻo e kihi, ate, tiroit, toto mo e ngaahi sino ʻi loto kehe.
Palopalema ʻo e Kihi: ʻI he taʻe lelei ʻo e ngāue ʻo e kihi (lahi taha ʻi he chronic kidney failure) ʻoku lava ke hoko ha fiemālie lahi ʻi he kili.
Mahaki ʻo e Ate: Ko e jaundice, cirrhosis mo e ngaahi tapuni ʻo e bile duct, ʻoku lava ke ne fakatupu fiemālie mo e kulokula ʻi he kili mo e mata.
Fetuʻutaki ʻo e Tiroit: Ko e taʻe lelei ʻo e ngāue ʻo e tiroit (hypothyroidism) pe lahi ʻo e ngāue (hyperthyroidism) ʻoku lava ke ne fakatupu fiemālie. ʻI he tiroit, ʻoku lava ke ʻi ai foki ʻa e palpitations, liliu ʻo e mamafa mo e mole ʻo e fulufulu.
Diabetes mo e Ngaahi Mahaki Toto: ʻI he kakai diabetes mo e niʻihi ʻoku ʻi ai ha mahaki toto ʻoku lava ke hoko ha fiemālie lahi pe ʻi ha konga pē.
Ngaahi Fakaʻilonga ʻo e Fiemālie mo e Ngaahi Tuʻunga Fokotuʻutuʻu
Ko e lahi ʻo e fiemālie, hono fuoloa, taimi ʻoku hoko ai (hange ko e fiemālie lahi ʻi he pō) mo e ngaahi fakaʻilonga kehe ʻoku mahuʻinga ʻi he fakamaau. Ko e kulokula ʻi he mata, kili, pe kulokula, mole mamafa taʻe mahino, palpitations, vaivai, kili fakamalohi pe kulokula ʻoku lava ke fakahaaʻi ha mahaki ʻoku lolotonga.
Fiemālie Fakaʻatamai (Neurologic) mo e Fiemālie Fakaʻatamai Fakalaumālie
ʻI he ngaahi tuʻunga kehe, ʻoku lava ke hoko ʻa e tupuʻanga ʻo e fiemālie mei he ngaahi meʻa ʻo e sino. ʻI he ngaahi konga pē, ongoʻi vela pe fakatupu, ʻoku lahi ʻo fakalalahi ʻe he fakamamahi mo e manavahē, ʻoku fakamaau ko e fiemālie fakalaumālie pe neurologic. ʻOku lahi foki ʻa e palopalema mohe.
Founga Fakamahino ʻo e Fiemālie
Ke mahino ʻa e tupuʻanga ʻo e fiemālie, ko e laʻā ʻuluaki ko e fehuʻi fakalahi mo e sivi sino. Kapau ʻoku fiemaʻu, ʻe lava ke kole ʻa e ngaahi sivi ko ʻeni:
Fakakatoa ʻo e lau toto (ki he ngaahi mahaki toto)
ʻUluaki ʻo e ʻāini, ngaahi vitamin
Sivi ngāue ʻo e ate, kihi mo e tiroit
Sivi fakaʻalalei (kapau ʻoku ʻi ai ha fakaʻilonga fakaʻalalei)
X-ray ʻo e uma (kapau ʻoku ʻi ai ha fakamalohi ʻo e lymph node, fiemālie taʻe mahino)
Kehe ngaahi sivi fakalab mo e sivi fakatātā ʻoku fiemaʻu
ʻOku fautuʻu ke feʻiloaki mo ha toketā ʻa e kakai kotoa pē ʻoku ʻi ai ha fiemālie. Ko e fakamoʻoni ki he tupuʻanga ʻe lava ke uike, ko ia ai ʻoku lelei ke fakatoʻo loto mo muimui ki he ngaahi fakahinohino.
Founga Pule mo e Faitoʻo ʻo e Fiemālie
Ko e laʻā mahuʻinga taha ʻi he faitoʻo ʻo e fiemālie ko e mahino ʻo e tupuʻanga ʻoku ne fakatupu fiemālie. Ko e ikuna ʻo e faitoʻo ʻoku fakafou ʻi he mahino lelei ʻo e tupuʻanga mo hono toʻo. Ko e ngaahi founga lahi ko ʻeni:
Fiemālie Fakaʻalalei: Kapau ko e tupuʻanga ko e ʻalalei, ʻe lava ke ngaueʻaki ʻa e faitoʻo antihistamine ʻoku fakahinohino ʻe he toketā mo e ngaahi kremi (topical agents) ki he konga fiemālie.
Founga ki he Ngaahi Mahaki Kili: Ngaueʻaki tuʻuloa ʻa e ngaahi meʻa maluʻi mo e ngaahi meʻa fakamohe kili, fili soap mo e ngaahi meʻa fakaʻilonga totonu, mo e tauhi ʻa e ngaahi kofu lelei mo e fakaenatula.
Corticosteroid pe kehe ngaahi kremi faitoʻo/mahamā: Ngaueʻaki ʻi he ngaahi mahaki kili ʻi he fakahinohino ʻa e toketā; ke tokanga ki he ngaahi kovi.
Faitoʻo Systemic: ʻI he ngaahi tuʻunga kehe, ʻe lava ke ngaueʻaki ʻa e antidepressant pe kehe ngaahi faitoʻo systemic.
Phototherapy (Faitoʻo ʻi he mālamalama): ʻI he fiemālie tuʻuloa, ʻe lava ke fakahoko ʻe he dermatologist.
Fiemālie Fakalaumālie: Puleʻi ʻa e fakamamahi, tokoni fakalaumālie mo kapau ʻoku fiemaʻu faitoʻo psychiatric.
Ngaahi Founga Faingofua ʻi ʻApi
Fakakai mei he ngaahi meʻa ʻoku fakalalahi fiemālie mo e ngaahi kofu ʻoku fakapikopiko,
Ngaueʻaki ʻa e ngaahi meʻa fakamohe kili ʻoku taʻe manogi, taʻe ʻalalei,
Taʻe kaukau ʻi he vai mafana lahi, kaukau ʻi he vai mafana siʻi,
Taʻe fiemaʻu ke fiemālie lahi ʻa e kili, tauhi nounou ʻa e ngutuʻu mo kapau ʻoku fiemaʻu ngaueʻaki ʻa e totongi ʻi he pō,
Puleʻi ʻa e mālū ʻo e ʻatakai (ngaueʻaki ʻa e meʻa fakamā),
Fili ʻa e ngaahi kofu mālohi mo māfana siʻi,
Fakafou ʻi he puleʻi ʻa e fakamamahi hange ko e meditation, yoga, pe tokoni,
Tokanga ki he mohe lelei.
Ngaahi Ola Tuʻuloa mo e Ngaahi Palopalema ʻo e Fiemālie
Ko e fiemālie lahi pe fuoloa (lahi taha ʻi he uike hono ono pe lahi ange), ʻoku lava ke fakasiʻisiʻi lahi ʻa e lelei ʻo e moʻui. Ko e fiemālie tuʻuloa ʻoku lava ke fakatupu lavea ʻo e kili, mahaki, mo e ngaahi kovi (scar). Foki, ko e mohe motu mo e fakamamahi ʻoku ne fakalalahi ʻa e palopalema ʻi he moʻui fakaʻaho.
Ko e Mahuʻinga ʻo e Tokoni ʻa e Kau Poto
Ko e fiemālie, ʻoku lahi ʻoku ʻikai ke tokanga ki ai, ka ʻoku ʻi ai ha ngaahi mahaki lahi ʻoku kamata ai. Ko ia ai, ʻi he fiemālie fuoloa, lahi pe ʻoku ʻi ai mo ha ngaahi fakaʻilonga kehe, ʻoku mahuʻinga ke feʻiloaki mo ha toketā.
Ngaahi Fehuʻi ʻOku Lahi ʻOku Fai
1. Ko e hā e ngaahi meʻa ʻe lava ke fai ʻi ʻapi ki he fiemālie ʻi he sino?
Ke fakasiʻisiʻi ʻa e fiemālie ʻi ʻapi, tauhi mohe ʻa e kili, taʻe kaukau ʻi he vai mafana lahi, ngaueʻaki ʻa e ngaahi meʻa fakamohe kili taʻe manogi mo taʻe kemikale, puleʻi ʻa e fakamamahi mo e taʻe ngaueʻaki ʻa e ngaahi kofu fakalalahi. Ka ʻoku ʻikai ke mole ʻa e ngaahi fakaʻilonga, ʻoku fiemaʻu ke feʻiloaki mo ha toketā.
2. Ko e fiemālie ʻe lava ke fakaʻilonga ʻo e hā e ngaahi mahaki?
Ko e fiemālie; ngaahi mahaki kili, ngaahi tali fakaʻalalei, ngaahi palopalema ʻo e kihi mo e ate, ngaahi palopalema tiroit, diabetes, ngaahi mahaki toto, ngaahi tuʻunga kanisa kehekehe mo e lahi ange ʻo e ngaahi mahaki ʻoku lava ke ne fakaʻilonga.
3. Ko e hā e ngaahi tupuʻanga ʻo e fiemālie ʻoku hoko ʻi he pō?
Ko e fiemālie lahi ʻi he pō; scabies, eczema, ngaahi mahaki ate pe kihi, ngaahi tali fakaʻalalei mo e fakamamahi ʻoku lava ke ne fakatupu. Kapau ʻoku fuoloa mo lahi ʻa e fiemālie ʻi he pō, ʻoku fiemaʻu ke feʻiloaki mo ha toketā.
4. Founga faitoʻo ʻo e fiemālie fakaʻalalei?
ʻI he fiemālie fakaʻalalei, ʻoku mahuʻinga ke mahino ʻa e tupuʻanga. Ngaueʻaki ʻa e faitoʻo antihistamine mo e ngaahi kremi topical ʻi he fakahinohino ʻa e toketā. Kapau ʻoku fiemaʻu, liliu ʻa e founga moʻui.
5. Ko e hā e ngaahi tuʻunga ʻoku totonu ke ʻalu ki he faitoʻo ki he kaʻi?
Kapau ʻoku fuoloa ʻa e kaʻi (ʻikai ke mole ʻi he ngaahi uike siʻi), ʻoku lahi ange ʻi he pō, ʻoku ʻi ai ha ngaahi fakaʻilonga kehe (fiva, mole mamafa, kulokula, ngaahi holoholo, vaivai) pe ʻoku ne fakatupu ha palopalema lahi ʻi he moʻui fakasosiale, ʻoku totonu ke feʻiloaki mo ha faitoʻo poto.
6. ʻE lava nai ke kaʻi ʻi he fanau ʻi ai ha fakatamaki?
ʻI he fanau, ʻoku faingofua ke hoko ʻa e kaʻi mei he ngaahi mahaki kili, ngaahi alea pe ngaahi parasaiti. Kapau ʻoku lahi, mamafa pe ʻoku fakatupu ha ngaahi lavea ʻi he kili ʻa e kaʻi, ʻoku totonu ke feʻiloaki ki he faitoʻo fanau.
7. ʻOku fakatupu palopalema nai ʻe he kaʻi tuʻuloa ki he kili?
ʻIo, ʻoku lava ke fakahaohaoa ʻe he kaʻi tuʻuloa ʻa e kili, fakatupu ha ngaahi lavea; pea ʻoku ne fakalahi ai e faingamalie ke hoko ha infekisone mo e ngaahi ʻilonga (sika).
8. ʻOku ʻi ai ha fehokotaki ʻa e kaʻi mo e fakamamahi?
ʻOku lava ke hoko ʻa e fakamamahi ko ha konga ia ʻoku fakaʻolunga pe fakalahi ʻa e kaʻi. Ko ia ai, ko e puleʻi ʻo e fakamamahi ko ha konga mahuʻinga ia ʻo e faitoʻo ki he kaʻi tuʻuloa.
9. ʻOku mafola nai ʻa e pruritus?
ʻOku ʻikai mafola ʻa e kaʻi ia pē; ka ʻoku ʻi ai ha ngaahi tuʻunga (hange ko e uio) ʻoku mafola mei ha taha ki ha taha, hange ko e ngaahi infekisone parasaiti.
10. Ko e hā ʻoku totonu ke fai kapau ʻoku kaʻi e mata?
ʻOku faingofua ke hoko ʻa e kaʻi mata mei he alea pe infekisone. ʻOku mahuʻinga ke feʻiloaki ki he faitoʻo mata kae ʻoua naʻa ngaueʻaki ha vai mata pe faitoʻo ʻikai ke ʻiloʻi e tupuʻanga.
11. Ko e hā e ngaahi sivi ʻoku fakahaaʻi ai e tupuʻanga ʻo e kaʻi?
Ko e lau toto kakato, sivi ngāue ʻo e ate, kihi, mo e tiroit, ngaahi sivi alea pea mo e ngaahi founga fakatātā ʻi ha ngaahi tuʻunga, ʻe lava ke tokoni ki he faitoʻo. Kapau ʻoku mahino, fuoloa mo taʻe tali lelei ʻa e kaʻi, ʻe lava ke fakalahi e ngaahi sivi.
12. Ko e taimi fe ʻoku ngaueʻaki ai e faitoʻo topikolo pe sisitemiki ki he kaʻi?
Ko e ngaahi kiliimi, ngaahi meʻakai pe faitoʻo ʻoku inu, ʻoku fili ʻe he faitoʻo ʻi hono vakaiʻi e tupuʻanga mo e mamafa ʻo e kaʻi. ʻOua naʻa ngaueʻaki ha faitoʻo ʻi hoʻo loto pē.
13. ʻE anga fēfē hono ʻiloʻi ʻa e kaʻi neulojeniki (kaʻi mei he neva)?
Kapau ʻikai ke ʻi ai ha toe fakaʻilonga ʻi he kili, ʻoku vahevahe ʻa e kaʻi pea mo e vela pe fakahaohaoa, pe ʻoku fakaʻolunga ʻe he fakamamahi pe manavahē, ʻe lava ke feingaʻi ko e kaʻi neulojeniki. ʻI he tuʻunga ko ʻeni, ʻoku totonu ke feʻiloaki ki ha faitoʻo poto ʻi he vāhenga ko ia.
14. Kapau ʻoku ʻi ai ha ngaahi fakaʻilonga hange ko e fufuu pe holoholo fakataha mo e kaʻi, ko e hā ʻoku totonu ke fai?
ʻI he tuʻunga ko ʻeni, ko e founga lelei taha ko hono feʻiloaki ki ha faitoʻo poto ki he mahaki kili ke fakapapauʻi e faitoʻo mo e tupuʻanga.
15. Kapau ʻoku ʻikai mole ʻa e kaʻi ʻ despite ʻa e ngaahi faitoʻo ʻi ʻapi, ko e hā ʻoku totonu ke fai?
Kapau ʻoku ʻikai ke maʻu ha mapuleʻi mei he ngaahi founga ʻi ʻapi pe ʻoku ʻi ai ha ngaahi fakaʻilonga foʻou, ʻoku totonu ke kumi vave ha tokoni fakafaitoʻo poto.
Ngaahi Ngaahi Konga Fakatotolo
Kautaha Moʻui ʻa e Mamani (WHO), "Itch (Pruritus) – Ngaahi Meʻa Mahuʻinga mo e Vāhenga ʻi he Mamani"
Kautaha Puleʻi mo e Puipui Mahaki ʻAmelika (CDC), "Kaʻi Kili – Ngaahi Tupuʻanga mo e Puleʻi"
Akademi ʻEulope ki he Mahaki Kili mo e Veneroloji (EADV), "Ngaahi Fakatonutonu Fakaʻeneʻene ki he Kaʻi"
Akademi Mahaki Kili ʻAmelika (AAD), "Pruritus: Vakai ʻi Tuʻa ʻi he ʻAtakai"
Mayo Clinic, "Kaʻi Kili: Ngaahi Tupuʻanga, Fakatotolo, mo e Faitoʻo"
Health GuideKo e Meʻa ʻOku Ke Fiemaʻu ʻIlo Ki he Soka Varis: Ko e Ngaahi Taumuʻa, Founga Fakaʻaongaʻi mo e Ngaahi Lelei
Ko e Ngāue ʻa e Soka Varis ʻi he Polokalama Fakamafola Toto
Ko e soka varis, ko e ngaahi koloa fakafaitoʻo ia ʻoku nau maʻu ha meʻafaitoʻo fakapapā ʻoku fakapapā ʻi he ngaahi hā ʻoku fakahoko ki he tokoniʻi ʻo e fakamafola toto ʻi he ngaahi hā. ʻOku tokoni ʻa e ngaahi koloa ko ʻeni, ʻi heʻenau fakahoko ʻo e papā fakalakalaka, ke taʻe fakataha ʻa e toto ʻi he vaʻe pea mo e tokoni ki hono tauhi lelei ʻo e ngaahi hā. Ko ia ai, ʻoku tokoni ke toe mālohi mo malōlō ʻa e vaʻe, pea toe lelei ange mo fakalelei ʻa e ngāue ʻo e polokalama fakamafola toto.
ʻOku ʻi ai ha ngaahi fa'ahinga soka varis kehekehe pea mo e ngaahi māʻolunga papā kehekehe. ʻOku fakangofua ʻe he ngaahi kehekehe ko ʻeni ke fili lelei taha ʻoku fetongi mo e fiemaʻu fakafoʻituitui mo e fakahinohino ʻa e tokotaha faitoʻo. ʻOku faingofua ke ngāueʻaki lahi ʻi he moʻui fakaʻaho ke fakalahi ʻa e mālie pea mo e tauhi lelei ʻo e ngaahi hā. Ka ʻoku ʻikai ngata pē ʻa e lelei ʻo e soka ʻi he fili lelei ʻo e koloa; ʻoku mahuʻinga foki ke ngāueʻaki fakahokohoko pea mo e tauhi moʻui lelei.
Ko e Hā ʻa e Soka Varis pea ʻOku Fēfē Hono Ngāueʻaki?
Ko e soka varis ko ha tokoni fakafaitoʻo ia ʻoku fokotuʻu ke ta'ofi pe fakafolofola ʻa e ngaahi palopalema ʻi he ngaahi hā, pea ʻoku ngāueʻaki ʻi he fakahinohino ʻa e faitoʻo. ʻOku fakahoko ʻe he soka ni ha papā ʻoku kamata mei he hiku vaʻe pea fakasiʻisiʻi hake ki ʻolunga. Ko ia ai, ʻoku taʻe fakataha ʻa e toto ʻi he ngaahi konga lalo ʻo e vaʻe ʻi he mātuʻaki mālohi ʻo e māmani. Ko e ola, ʻoku faingofua ange ke foki hake ʻa e toto ki he loto, pea siʻisiʻi ʻa e faingataʻa ʻo e fakamālohi pea mo e fakapikopiko ʻo e ngaahi hā.
ʻOku tokoni ʻa e soka varis ke fakaleleiʻi ʻa e fakamafola toto, taʻe fakataha ʻa e fakamālohi pea mo e fakafolofola ʻo e varis, pea lava ke fakasiʻisiʻi ʻa e ngaahi palopalema ʻe lava ke hoko. ʻI he ngāueʻaki fakahokohoko pea mo e vakai ʻa e faitoʻo, ʻoku ʻi ai ha fatongia mahuʻinga ʻi he tauhi lelei ʻo e ngaahi hā, tautefito ki he kakai ʻoku ʻi he faingataʻa (fakapēpē, ngāue fakaloloa ʻi he tuʻu, ngāue ʻi he tēpile, pe ngaahi folau loloa). ʻOku lava foki ke fokotuʻu ki he kakai ʻoku ʻi ai ha hisitolia varis ʻi he famili pe ki he kakai ʻoku ʻikai toe maʻu ha palopalema hā, ke tauhi mo ta'ofi.
Ngaahi Fa'ahinga Soka Varis pea mo e Ngaahi Fakatokanga Fili
ʻOku ʻi ai ha ngaahi fa'ahinga soka varis kehekehe ʻoku fokotuʻu ki he ngaahi palopalema kehekehe pea mo e ngaahi fiemaʻu hā ʻi he ngaahi konga kehekehe ʻo e sino:
Soka Varis Lalo Sii: ʻOku fokotuʻu ki he kakai ʻoku lahi hono palopalema hā ʻi he hiku vaʻe mo e konga lalo ʻo e vaʻe. ʻOku faingofua ke ngāueʻaki ʻi he moʻui fakaʻaho.
Soka Varis ʻi ʻOlu Sii: ʻOku lelei ki he ngaahi palopalema hā ʻi he konga ʻi ʻolunga ʻo e vaʻe, uiliku mo e konga kakā. ʻOku fili ʻaupito ʻi he taimi ʻoku uesia ai ʻe he mahaki hā ʻa e ngaahi konga ʻi ʻolunga ʻo e vaʻe.
ʻOku ngāue ʻa e fa'ahinga ʻe ua ni ʻi he tuʻunga papā tatau, ka ʻoku kehekehe pe ʻa e ngaahi konga ʻoku nau uesia. ʻI he fili ʻo e fa'ahinga totonu, ʻoku totonu ke kole ki ha tokotaha poto. Kapau ʻoku ʻikai fetongi mo e fiemaʻu ʻa e soka, ʻe ʻikai ke fakahoko ʻa e ola totonu, pea ʻe lava ke fakatupu foki ha faingataʻa mo e palopalema fakamafola toto.
Fēfē Hono Ngāueʻaki ʻo e Soka Varis?
ʻOku mahuʻinga ke ngāueʻaki lelei ʻa e soka varis ke fakalahi ʻa e lelei pea mo e mālie. ʻOku totonu ke ngāueʻaki ʻa e soka ʻi he pongipongi, ki muʻa pea ʻoua naʻa kamata ʻa e fakamālohi ʻi he vaʻe. ʻI he taimi ʻoku ngāueʻaki ai, kamata mei he hiku vaʻe pea toloi hake ki ʻolunga ʻi he ngāue mālie. Ke taʻe fakahaohaoa ʻa e soka ʻe he ngutu vaʻe, ʻoku lava ke ngāueʻaki ha taukave pe meʻafaitoʻo fakapitoa.
ʻOku totonu ke nofo lelei ʻa e soka ʻi he vaʻe, ʻoua naʻa ʻi ai ha ngaahi konga ʻoku fakamālohi pe fakakikihi. Kapau ʻoku ʻi ai ha ngaahi konga ʻoku fakakikihi pe fakapikopiko, ʻe lava ke fakatupu ha palopalema ʻi he fakamafola toto. Tautefito ki he kakai ʻoku ngāueʻaki ʻi he taimi ʻuluaki, ʻoku lelei ke kole tokoni mei he kau ngaue moʻui.
ʻOku kehekehe ʻa e taimi ʻoku totonu ke ngāueʻaki ai ʻa e soka ʻi he ʻaho, fakafou ʻi he tuʻunga fakafoʻituitui pea mo e fakahinohino ʻa e faitoʻo. ʻI he ngaahi taimi, ʻoku totonu ke ngāueʻaki ʻi he ʻaho kotoa pe, pe ʻi he ngaahi houa pehe.
Ngaahi Lelei ʻo e Ngāueʻaki Soka Varis
ʻI he ngāueʻaki fakahokohoko pea mo e ʻilo lelei, ʻoku ʻi ai ha ngaahi lelei lahi ki he vaʻe mo e ngaahi hā:
Tokoni ki he Fakamafola Toto: ʻOku tokoni ʻa e papā ke taʻe fakataha ʻa e toto ʻi he vaʻe, pea faingofua ange ke foki hake ʻa e toto ki he loto pea siʻisiʻi ʻa e mamafa ʻi he ngaahi hā.
Siʻisiʻi ʻo e Fakamālohi: ʻOku tokoni ke fakasiʻisiʻi ʻa e fakamālohi ʻoku hoko ʻi he fakaʻosi ʻo e ʻaho; ʻoku tokoni foki ʻi he taimi ʻo e fakatupu pēpē.
Siʻisiʻi ʻo e Mamahi mo e Fiemālie: ʻOku fakasiʻisiʻi ʻa e mamahi mo e mālohi ʻi he vaʻe ki he kakai ʻoku tuʻu loloa pe ngaue lahi, pea toe lelei ange ʻa e fiemālie ʻi he fakaʻosi ʻo e ʻaho.
Fakalelei ʻo e ʻUluaki ʻIlo: ʻOku taʻe fakahāhā ʻa e ngaahi hā ʻi he peau ʻo e kili, pea lava ke tokoni ki he kakai ʻoku ʻi ai ha hohaʻa fakamatakiloto.
Ta'ofi ʻo e Fakatupu Varis Fo'ou: ʻI he ngāueʻaki fakahokohoko, ʻoku tokoni ke tauhi lelei ʻa e ngaahi hā pea siʻisiʻi ʻa e faingataʻa ke hoko ha varis fo'ou.
Ke maʻu lelei ʻa e ngaahi lelei ko ʻeni, ʻoku mahuʻinga ke fili mo ngāueʻaki ʻa e soka ʻi he fakahinohino ʻa e faitoʻo.
Ko e Hā e ngaahi Tuʻunga ʻoku Ngāueʻaki ai ʻa e Soka Varis?
ʻOku fokotuʻu ʻa e soka varis ʻikai ngata pē ki he kakai ʻoku maʻu ha mahaki varis, ka ki he kakai ʻoku fie tauhi lelei ʻa e ngaahi hā pea mo e ngaahi tuʻunga fakapitoa:
ʻI he taimi ʻo e fakatupu pēpē
ʻI he ngāue tuʻu loloa pe ngāue ʻi he tēpile
ʻI he taimi ʻo e toe moʻui hili ʻo e faitoʻo hā
ʻI he ngaahi folau loloa (vakapuna, pasi mo e meʻa pehe) ke fakasiʻisiʻi ʻa e faingataʻa ʻo e pī toto
Ki he kakai ʻoku toe lahi ange ʻa e faingataʻa ʻo e ngaahi hā ʻi he taʻu
ʻOku totonu ke fakahoko ʻa e founga ngāueʻaki, taimi mo e fa'ahinga ʻi he fakahinohino ʻa e faitoʻo. ʻOku lava ke fakatupu palopalema fo'ou ʻa e ngāueʻaki hala pe taʻe ʻilo lelei.
Ngaahi Fakatokanga ʻi he Ngāueʻaki Soka Varis
ʻOku totonu ke tokanga ki he ngaahi meʻa ko ʻeni ʻi he ngāueʻaki soka varis:
Ke fili lelei ʻa e lahi totonu, ʻoku totonu ke fuofua ʻi he vaʻe. ʻOku lava ke fakatupu palopalema ʻa e lahi hala pea mo e papā taʻe tatau.
Ke tauhi lelei ʻa e soka, ʻoku totonu ke fufulu ʻi he vai mafana pea fakamohe ʻi ha feituʻu māfana, taʻe lahi ʻa e mālamalama ʻo e laʻā. Ko ia ai, ʻe toe lelei pea loloa ange hono moʻui.
ʻOku totonu ke nofo lelei ʻa e soka ʻi he vaʻe, ʻoua naʻa ʻi ai ha ngaahi konga ʻoku fakakikihi pe fakapikopiko, he ʻe lava ke fakatupu papā lahi pea mo e palopalema fakamafola toto.
ʻOku totonu ke tokanga ki he taimi mo e taimi ngāueʻaki ʻi he fakahinohino ʻa e faitoʻo; ʻoua naʻa liliu ʻe koe ʻi ho'o loto.
ʻI he ngāueʻaki fakahokohoko pea mo e tauhi lelei, ʻoku tokoni ʻa e soka varis ke fakasiʻisiʻi ʻa e faingataʻa ʻo e ngaahi palopalema hā pea mo e fakalahi ʻa e lelei ʻo e moʻui.
Ngaahi Fehuʻi ʻOku Fai Laumālie
1. ʻOku fakatupu mamahi ʻa e ngāueʻaki soka varis?
Kapu fili lelei ʻa e lahi mo e fa'ahinga, ʻoku ʻikai ke fakatupu mamahi ʻa e soka varis, ka ʻoku tokoni ke fakasiʻisiʻi ʻa e mamahi mo e mālohi ʻi he vaʻe. Ka ʻoku ngāueʻaki ha soka taʻe totonu, ʻe lava ke hoko ha fiemālie taʻe lelei. Kapau ʻoku ʻi ai ha palopalema, kole ki ho'o faitoʻo.
2. ʻE lava nai ke ngāueʻaki ʻa e soka ʻi he pō?
Ko e soka varis ʻoku ʻi ai ke ngāueʻaki ʻi he ʻaho, ʻi he taimi ʻoku tuʻu ai. ʻI he pō, ʻoku malōlō ʻa e vaʻe ʻi he tuʻunga tatau mo e loto, pea ʻikai fiemaʻu; ka ʻoku ʻi ai ha ngaahi tuʻunga fakapitoa ʻe lava ke fokotuʻu ʻe he faitoʻo ke ngāueʻaki ʻi he pō.
3. Ko hai ʻoku taʻe totonu ke ngāueʻaki soka varis?
ʻI he ngaahi mahaki hā mamafa, ngaahi mahaki hā ʻi he ngaahi hā ʻi tuʻa pe ngaahi mahaki kili, ʻoku ʻikai fokotuʻu ʻa e soka varis. Kole ki ho'o faitoʻo ke fakapapauʻi pe ʻe totonu ke ngāueʻaki.
4. Kapau ʻoku faingataʻa ke ngāueʻaki soka ʻi he tokotaha pe, ko e hā e meʻa ʻe fai?
ʻOku lava ke ngāueʻaki ha meʻafaitoʻo tokoni pe taukave fakafaitoʻo ke faingofua ange. Ki he kakai ʻoku ngāueʻaki ʻi he taimi ʻuluaki, ʻoku lelei ke kole tokoni mei he kau ngaue moʻui.
5. ʻOku fiemaʻu ke ngāueʻaki soka varis ʻi he ngaahi folau loloa?
ʻI he taimi ʻoku nofo loloa ai ʻikai ngaue, ʻoku lahi ʻa e faingataʻa ʻo e taʻe fakataha ʻo e toto pea mo e fakatupu pī, ko ia ai ʻoku fokotuʻu ke ngāueʻaki soka varis. Tautefito ki he kakai ʻoku ʻi he faingataʻa, ʻoku tokoni ʻa e founga ko ʻeni.
6. ʻOku malu ke ngāueʻaki soka varis ʻi he fakatupu pēpē?
ʻIo, ʻi he fakatupu pēpē ʻoku lahi ʻa e homoni pea mo e mamafa ʻi he ngaahi hā, ko ia ai ʻoku fokotuʻu lahi ʻa e soka varis. Ka ʻoku totonu ke fili ʻa e fa'ahinga totonu ʻi he fakahinohino ʻa e faitoʻo.
7. Ko e hā e taimi mo e faingataʻa ngāueʻaki ʻo e soka varis?
ʻOku totonu ke fakahoko ʻa e taimi mo e faingataʻa ngāueʻaki ʻi he fakahinohino ʻa e faitoʻo. ʻOu te ke liliu ʻi ho'o loto.
8. ʻOku lava ke ta'ofi kakato ʻa e fakatupu varis ʻe he soka varis?
ʻOku tokoni ʻa e soka varis ke siʻisiʻi ʻa e faingataʻa pea mo e tauhi lelei ʻa e ngaahi hā. Ka ʻoku ʻikai ke malu kakato; ʻoku mahuʻinga foki ʻa e moʻui lelei pea mo e vakai fakafaitoʻo fakahokohoko.
9. Fēfē hono fili ʻo e māʻolunga papā ʻo e soka?
Ko e tuʻunga mālūlū (mmHg) ʻoku fakangofua ʻi he tuʻunga ʻo e mahaki mo e ngaahi fiemaʻu fakataautaha. Kuo pau ke ke fehuʻi ki hoʻo faitoʻo ki ha tuʻunga mālūlū totonu.
10. ʻOku totonu ke fufulu ʻaki ʻa e nima pē ʻa e kāusipepa?
Kau kāusipepa varis, ʻoku totonu ke fufulu ʻaki ha vai mafana mo e anga fakaʻapaʻapa ʻaki ʻa e nima pea ʻoua ʻe tuku ki ha feituʻu mafana. Ko e muimui ki he ngaahi fakahinohino fufulu ʻoku fakalahi ai hono moʻui ʻo e koloa.
11. Ko e hā e ngaahi meʻa ʻoku totonu ke tokanga ki ai ʻi he fili ʻi he vahevahe ʻo e ngaahi fa'ahinga?
Ko e feituʻu ʻoku fai ai, ko ho ngaahi faingataʻa mo ho ngaahi anga fakafonua ʻoku mahuʻinga ia ʻi he fili ʻo e fa'ahinga. Kuo pau ke ke kumi tokoni mei ha tangata poto ke ke fai ha fili totonu.
Ngaahi Konga Fakatotolo
Kautaha Moʻui ʻo Māmani (WHO) – "Peripheral Venous Disorders: Guidelines and Recommendations"
American College of Phlebology – "Compression Therapy Best Practices"
Society for Vascular Surgery, "Varicose Veins and Treatment Options"
Mayo Clinic – "Varicose veins: Diagnosis and management"
American Venous Forum, "Compression Therapy Guidelines"
Health GuideKanisā Meme: Ngaahi Fakamālohi Fakalata, Fakamoʻoni, Faitoʻo mo e Mālohi ʻo e Fakamoʻoni Vave
Kānisa o e susu, ko e taha ia ʻo e ngaahi kānisa ʻoku lahi taha ʻoku hoko ki he ngaahi fāfine ʻi māmani, pea ko ha palopalema mahuʻinga ia ki he moʻui fakakāinga. ʻOku kehekehe hono lahi ʻi he ngaahi fonua mo e ngaahi kautaha, ka ʻi he ngaahi fakatotolo fakaʻaho, ʻoku toe ʻi he taha ʻe fā ʻo e ngaahi kānisa ʻoku ʻiloʻi ʻi he ngaahi fāfine ʻoku hoko mei he kānisa o e susu. Ko ha konga lahi foki ʻo e ngaahi mate ʻoku hoko mei he kānisa ʻi he ngaahi fāfine ʻoku hoko mei he mahaki ko ʻeni. Ka, ʻi he ngaahi founga fakaonopooni ʻo e ʻiloʻi mo e faitoʻo, ʻoku maʻu ha ngaahi ola fakafiefia ʻi he tauʻi ʻo e kānisa o e susu. ʻAuaue, ʻi he ʻiloʻi vave, ʻoku lahi ange ai e faingamālie ʻo e faitoʻo mo e lelei ʻo e moʻui.
Ko e Hā ʻa e Kānisa o e Susu?
Ko e kānisa o e susu, ko ha mahaki ia ʻoku tupu mei he tupu lahi taʻe pule ʻo e ngaahi selo ʻi he toʻotoʻo ʻo e susu. Ko e tupu taʻe anga māʻoniʻoni ko ʻeni, ʻoku kamata lahi ʻi he ngaahi ala susu pe ngaahi konga ʻoku ngaohi ai e susu, pea ʻi he kuonga, ʻe lava ke hoko ai ha konga kihiʻi konga. Ko e ngaahi konga ko ʻeni ʻoku lahi hono ongoʻi ʻi he fakatotolo ʻaki e nima, pea ʻoku ne fakangofua ke ʻilo vave ange e kānisa o e susu ʻi he ngaahi kānisa kehe. ʻI he ʻiloʻi vave, ʻoku lahi ange e faingamālie ʻo e faitoʻo lelei ʻo e mahaki.
Ngaahi Fakatātaa Fakaʻata ʻo e Kānisa o e Susu
ʻOku malava ke ʻalu fuoloa ʻa e kānisa o e susu ʻikai ha fakaʻilonga. Ka, ʻe lava ke hā mai ʻa e ngaahi fakatātaa ko ʻeni ʻi he ngaahi tuʻunga kehekehe ʻo e mahaki:
Kihiʻi Konga ʻoku Ongoʻi ʻaki e Nima: Ko e ongoʻi ʻo ha kihiʻi konga mālohi, taʻe mamahi ʻi he susu pe ʻi lalo ʻo e taukave, ko e taha ia ʻo e ngaahi fakaʻilonga lahi taha.
Fakaʻilonga ʻi he Ulu ʻo e Susu: Ko ha huhuʻu ʻoku hoko pē ʻi ha taha, pea ʻoku lava ke ʻi ai ha toto, ʻoku totonu ke tokanga ki ai.
Liliu ʻo e Fua pe Fōtunga ʻo e Susu: Ko e hā mai ʻo ha kehekehe lahi ʻi he fua pe fōtunga ʻo e ongo susu ʻoku mahuʻinga.
Liliu ʻi he Kili: Ko e mālohi ʻo e kili ʻo e susu, fufuu, kulokula, hā mai ha manuʻa pe hā mai ha fōtunga "kili ʻo e moli".
Toʻo ʻi he Ulu ʻo e Susu pe Hā Mai ha Fakaʻilonga ʻi loto: ʻOku hoko ʻi he taimi ʻoku ofi ai e tumā ki he ulu ʻo e susu pe ʻoku ne uesia ha konga ʻo e toʻotoʻo.
Kapu ʻi ha fakaʻilonga ʻe taha mei he ngaahi fakaʻilonga ko ʻeni, ʻoku mahuʻinga ke fetuʻutaki ki ha taha ngaue moʻui ke ʻiloʻi vave ai e mahaki.
Fakatotolo ʻi he Susu ʻe Koe mo e Mamografi ki he ʻIloʻi Vave
Ko e fakatotolo ʻi he susu ʻe koe, ko ha founga mahuʻinga ia ke tokoni ki he ngaahi fāfine ke ʻilo vave ai ha liliu ʻi he susu. ʻOku fakahā atu ke fai ʻi ha ʻaho totonu ʻo e mahina pe, ʻi he fāfine kuo ʻosi e mahina, ʻi he ʻaho tatau kotoa pē ʻo e māhina. ʻI he fakatotolo, ʻoku totonu ke sio ki he liliu ʻi he toʻotoʻo ʻo e susu, fufuu, toʻo mo e liliu ʻi he lanu.
Ko e mamografi, ko e founga fakatātā ʻoku fakahaaʻi ko e "standard" ʻi he fakatotolo ʻo e kānisa o e susu, ʻoku ngāueʻaki ai ha X-ray siʻisiʻi. ʻOku fakahā atu ʻe he kau ʻeiki ngaue moʻui ke fai ha mamografi ʻi he taʻu 40 ki ʻolunga, taʻu taha ʻi he taʻu, ki he fāfine ʻoku ʻikai ha faingamālie lahi. Ki he fāfine ʻoku ʻi he kulupu faingamālie, ʻe lava ke kamata vave ange pea fai lahi ange ʻi he fakahā atu ʻa e toketā.
Tuʻunga ʻo e Kānisa o e Susu mo e Holo ʻo e Mahaki
ʻOku vahevahe ʻa e kānisa o e susu ʻi he fua ʻo e tumā, hono holo ki he ngaahi konga toto mo e holo ki he ngaahi konga kehe ʻo e sino:
Tuʻunga Vave (Tuʻunga 1): ʻOku siʻisiʻi ange e tumā ʻi he 2 cm pea ʻikai ha holo ki he ngaahi konga toto.
Tuʻunga Lotoloto (Tuʻunga 2): ʻOku lahi ange e tumā ʻi he 2 cm, pea ʻe lava pe ʻikai ha holo ki he ngaahi konga toto.
Tuʻunga Lahi (Tuʻunga 3): ʻOku lahi ange e tumā ʻi he 5 cm pea ʻoku mahino e holo ki he ngaahi konga toto.
ʻI he ngaahi tuʻunga lahi ange, ʻe lava ke holo ʻa e kānisa ki he ngaahi konga kehe ʻo e sino.
ʻI he ngaahi mahaki ʻoku ʻiloʻi vave pea faitoʻo, ʻoku lahi ange e faingamālie ʻo e moʻui. Ko ia ai, ʻoku mahuʻinga lahi ʻa e fakatotolo mo e fakatokanga ki he moʻui.
Ngaahi Founga Faitoʻo mo e Faitoʻo Fakaʻosi ʻo e Kānisa o e Susu
ʻI he faitoʻo ʻo e kānisa o e susu, ko e ta ki he faitoʻo ko e founga lahi taha ʻoku ngāueʻaki. ʻOku kehekehe ʻa e ngaahi fili ta, ʻi he tuʻunga ʻo e mahaki, fua ʻo e tumā mo hono holo:
Ta Tauhi Susu: ʻOku toʻo ʻa e tumā mo e ngaahi toʻotoʻo ʻi he vahaʻa, pea tauhi ʻa e toʻotoʻo ʻo e susu. ʻOku fai lahi ʻi he ngaahi tuʻunga vave.
Mastektomi: Ko e toʻo kotoa ʻo e toʻotoʻo ʻo e susu. ʻOku fili ʻi he ngaahi tuʻunga lahi pe ʻi he ngaahi tumā lahi.
Ta Onkoplastik: ʻOku fakakau ʻa e toʻo ʻo e toʻotoʻo kānisa mo e tokanga ki he fōtunga lelei ʻo e susu.
Sentinel Lymph Node Biopsy: ʻOku ʻiloʻi mo toʻo ʻa e ngaahi konga toto ʻoku ʻuluaki holo ki ai ʻa e kānisa.
Fakamaʻa ʻo e Konga Toto ʻi lalo ʻo e Taukave: Kapau ʻoku holo ʻa e kānisa ki he ngaahi konga toto, ʻoku toʻo ʻaki ʻi he ta.
Kotoa ʻa e ngaahi ta, ʻoku fai ʻaki ha anesiti totonu ki he tokangaekina, pea ʻe lava ke ʻave ha houa 1.5–2. Ko e moʻui lelei ʻo e tokotaha, ʻoku ne uesia e lahi ʻo e ta mo e taimi ʻo e toe moʻui.
Ngaahi Faingataʻa ʻo e Ta mo e Ngaahi Palopalema ʻe Lava ke hoko
Ko e ta ki he kānisa o e susu, hangē ko e ngaahi ta kotoa pē, ʻoku ʻi ai ha ngaahi faingataʻa; ʻoku kau ai:
Hoko ha infekisone ʻi he feituʻu naʻe ta ai
Hoko ha toto mo ha hematoma
Hoko ha fufuu vai (seroma) ʻi he feituʻu naʻe ta ai
Liliu ʻi he fōtunga ʻi he taimi nounou pe fuoloa
Faingamālie ʻo e holo ʻo e mahaki ki he ngaahi konga kehe ʻo e sino ʻi he ngaahi ʻulungaanga ʻo e tumā
ʻOku kehekehe ʻa e ngaahi palopalema ʻi he moʻui ʻo e tokotaha, taʻu mo e ngaahi mahaki kehe ʻoku ʻi ai. Ko e tokangaekina mo e muimui ki he ngaahi fakahā atu ʻa e toketā, ʻoku tokoni ke fakasiʻisiʻi ʻa e faingataʻa.
Ngaahi Meʻa ke Tokanga ki ai Hili ʻa e Ta
ʻOku mahuʻinga ʻa e malōlō, tokanga ki he ngaahi paʻanga mo e fakatokanga ki he toketā hili ʻa e ta. Foki, ʻoku fakahā ke ʻaloʻi ʻa e fakamāmani mo e ʻaloko, mo ha meʻakai lelei mo e ngāue siʻisiʻi kotoa pē. Kapau ʻoku fiemaʻu, ʻoku lelei ke maʻu ha tokoni fakalaumālie, ke tokoni ki he toe moʻui lelei mo e lelei ʻo e moʻui ʻo e tokotaha.
ʻOku kehekehe ʻa e taimi ʻo e toe moʻui ʻi he moʻui ʻo e tokotaha, founga ta mo e ngaahi palopalema ʻoku hoko. ʻOku lahi ʻa e kau mahaki ʻoku nau toe moʻui ʻi he ngaahi ʻaho siʻisiʻi, ka ʻoku fiemaʻu ha uike siʻisiʻi ki he toe moʻui kakato.
Fakatokanga mo e Fakatotolo Fakaʻaho
Ko e fakatotolo fakaʻaho ʻi he susu ʻe koe mo e mamografi ʻi he taimi totonu, ko e koloa mahuʻinga ia ki he ʻiloʻi vave ʻo e kānisa o e susu. ʻIloʻi ange ʻi he famili ʻa e kānisa o e susu pe ʻi ai ha faingamālie, ʻoku totonu ke muimui ki he taimi ʻoku fakahā ʻe he toketā.
ʻOku totonu ke manatuʻi, ʻoku ʻikai ha kihiʻi konga pe liliu kotoa pē ʻi he toʻotoʻo ʻo e susu ʻoku kānisa, ka ʻi he ongoʻi ha liliu, ʻoku totonu ke fai ha vakai fakafaitoʻo. Ko e founga ko ʻeni ʻe lava ke kamata vave ai e faitoʻo kapau ʻoku fiemaʻu.
Ngaahi Fehuʻi Fakaʻata
1. Ko e hā ʻa e ngaahi fakaʻilonga lahi taha ʻo e kānisa o e susu?
Ko e ongoʻi ʻo ha kihiʻi konga taʻe mamahi ʻi he susu pe lalo ʻo e taukave, huhuʻu ʻi he ulu ʻo e susu, mālohi pe liliu ʻo e kili, toʻo ʻi he ulu ʻo e susu mo e liliu ʻo e fua ʻo e susu, ko e ngaahi fakaʻilonga lahi taha ia.
2. Ko e hā e taimi totonu ke fai ai e fakatotolo ʻi he susu ʻe koe?
Ko e founga totonu, ko e fai kotoa pē ʻo e māhina ʻi ha ʻaho totonu ʻo e mahina, pe kapau kuo ʻosi e mahina, ʻi he ʻaho tatau kotoa pē ʻo e māhina.
3. Ko e hā e taʻu totonu ke kamata ai e mamografi?
Ko e taʻu 40 mei lalo, ki he fāfine ʻoku ʻikai ha faingamālie, ʻoku fakahā ke fai taʻu taha. Ki he fāfine ʻoku ʻi ai ha hisitolia ʻo e kānisa o e susu ʻi he famili pe ʻi ai ha faingamālie, ʻe lava ke kamata vave ange ʻi he fakahā atu ʻa e toketā.
4. Ko e hā e taimi ʻe toe moʻui ai hili ʻa e ta?
Ko e tokolahi ʻo e kau mahaki ʻoku nau toe moʻui ʻi he ngaahi ʻaho siʻisiʻi, ka ʻoku fiemaʻu ha uike siʻisiʻi ki he toe moʻui kakato. ʻOku kehekehe ʻa e taimi ʻo e toe moʻui ʻi he lahi ʻo e ta naʻe fai.
5. ʻOku ʻi ai ha faingamālie ke toe hoko ʻa e kānisa hili ʻa e faitoʻo?
ʻOku ʻi ai ha faingamālie ki he niʻihi ke toe hoko; ko ia ai ʻoku totonu ke muimui ki he fakatokanga ʻa e toketā mo e ngaahi polokalama fakatotolo.
6. ʻOku matuʻaki faingataʻa ʻa e ngaahi ta ki he kānisa o e susu?
Hangē ko e ngaahi ta kotoa pē, ʻoku ʻi ai ha faingataʻa (infekisone, toto, mo ha toe meʻa pehe); ka ʻi he kau ngaue poto mo e tokanga lelei, ʻe lava ke fakasiʻisiʻi ʻa e faingataʻa ko ʻeni.
7. Ko e hā ha ngaahi founga fakatātā kehe ki he mamografi?
ʻOku ngāueʻaki ʻa e ultrasound mo e MR ʻi he ngaahi taimi ʻoku ʻikai lava ke maʻu ha fakatātā lelei ʻi he mamografi. Ko e founga totonu ʻe fili ʻe he toketā.
8. ʻOku lava ke toe moʻui kakato ʻa e kānisa o e susu ʻi he ʻiloʻi vave?
Ko e ngaahi mahaki kuo vave ke fakahā mo fakahoko lelei 'a e faito'o, 'oku ma'olunga 'aupito 'a e faingamālie ke toe mo'ui lelei. Ka 'i he vaha'a kimui, 'e malava ke faingata'a ange 'a e faito'o, ka 'e lava ke fakalahi 'a e taimi mo'ui mo e lelei 'o e mo'ui 'aki e founga fo'ou.
9. 'Oku ne fakatupulaki 'a e faingamālie ke ma'u 'a e kanesa 'o e susu 'a e me'akai mo e founga mo'ui?
Ko e kai totonu, ngaue fakafiefia, mo e fakangatangata 'o e sigareti mo e 'aloko 'e lava ke tokoni ke fakasi'isi'i 'a e faingamālie, ka 'oku 'ikai ke fakapapau'i ai 'a e malu'i.
10. 'Oku 'i he kakai fefine pē 'a e kanesa 'o e susu?
'Oku malava ke 'i ai 'a e kanesa 'o e susu 'i he kakai tangata, ka 'oku si'i. Kapau 'e ma'u ha tangata ha konga pe liliu 'i he susu, 'oku totonu ke 'alu ki he tokotaha faito'o.
11. Ko e huhu mei he tumu'aki 'o e susu 'oku ha'u ai 'a e kanesa?
'Oku 'ikai ke ha'u 'a e huhu kotoa mei he tumu'aki 'o e susu mei he kanesa; 'e lava ke hoko mei he ngaahi tu'unga hormonal pe ngaahi mahaki fakainfectious. Ka ko e huhu 'oku 'i ai ha toto pe 'i he taha pē, 'oku totonu ke vakai'i lelei.
12. 'Oku malava ke fai ha ngaue fakalelei ki he susu hili ha faito'o kanesa?
Kapu 'oku fiema'u, 'e lava ke vakai'i 'a e onkoplastikii pe rekonstruksioni (fakatupu fo'ou 'o e susu).
13. Ko e hā 'a e kolloidal lenf nodu biopsy pea ko e hā 'a hono 'uhinga?
Koe'uhi ko e ngaue ko 'eni, 'oku fakama'ala'ala ai 'a e ngaahi lenf nodu 'oku 'uluaki ke fakafalala ki ai 'a e kanesa pea kapau 'oku fiema'u, 'oku to'o. 'Oku fakahā ai 'a e holo 'o e mahaki pea fakahoko ai 'a e palani faito'o.
14. Kapau 'oku tomui 'a e ola 'o e patoloji, 'oku totonu ke hoha'a?
'Oku malava ke 'ave ha taimi ke ma'u 'a e ngaahi ola patoloji. Kapau 'e ma'u 'a e ngaahi ola, 'e fakamatala'i lelei atu 'e ho'o tokotaha faito'o kiate koe fekau'aki mo e founga.
15. 'Oku fiema'u ha tokoni fakalaumalie hili ha fakamo'oni kanesa 'o e susu?
'Oku malava ke hoko ha ngaahi palopalema fakalaumalie hili ha fakamo'oni. Ko e ma'u tokoni mei he kau 'e 'ilo, 'e lava ke faingofua'i 'a e founga mo'ui lelei mo e fetu'utaki.
Ngaahi Konga Fakamafola
Kautaha Mo'ui 'a Mamani (WHO): Fakamatala fekau'aki mo e kanesa 'o e susu
Kautaha Kanesa 'a 'Amelika (American Cancer Society): Fakamatala lahi fekau'aki mo e Kanesa 'o e Susu
Koleji Radioloji 'a 'Amelika (ACR): Ngaahi Tu'utu'uni ki he Mammography
Kautaha Onkoloji Faito'o 'a Yuropi (ESMO): Ngaahi Tu'utu'uni Faito'o ki he Kanesa 'o e Susu
CDC (Centres for Disease Control and Prevention): Fakamatala fekau'aki mo e Kanesa 'o e Susu