Ko e Fakamamahi ʻi he Sino: Ko e Ngaahi ʻUhinga, Ngaahi Fakatātā mo e Founga Puleʻanga

Ko e hā ʻa e Fiemālie?
Ko e fiemālie, ʻoku fakafaitoʻo ʻiloa ko e "pruritus" pea ʻoku ne hoko ʻi ha konga pē ha kotoa ʻo e sino ko ha faingataʻa lahi ʻoku masani. Ko e lahi ʻo e taimi ʻoku fiekaia mo vave ke mole, ka ʻi ha ngaahi tuʻunga kehe ʻe lava ke hoko ko ha faingataʻa lahi mo tuʻuloa ʻoku lava ke fakalalahi ʻa e moʻui fakaʻaho. ʻOku masani ke fakahoko mo ha palopalema ʻi he kili, ka ʻoku ʻi ai foki ha ngaahi mahaki pe ngaahi tuʻunga kehekehe ʻe lava ke ne fakahaaʻi. Ko ia ai, ʻoku mahuʻinga ke mahino ʻa e ngaahi meʻa ʻoku hoko ʻi he fiemālie pea ke fokotuʻu ha palani pule lelei ʻaki ha tokoni mei he kau poto.
Ko e Hā ʻa e Fiemālie ʻOku Fiemālie ai? Pea Founga Fakamahino?
Ko e fiemālie, ʻoku ne fakatupu ha ongoʻi taʻeʻofa, vela pe tui ʻi he kili ʻo e tangata. ʻI he taimi kehe ʻe lava ke hoko ko ha faingataʻa lahi ʻo hange ko e mamahi pea ne fakasiʻisiʻi lahi ʻa e lelei ʻo e moʻui. Ko e fiemālie tuʻuloa ʻe lava ke fakatupu ha palopalema mohe, lavea ʻo e kili, kehe mei he kakai, mo e faingataʻa fakalaumālie. Ko e ngaahi fakaʻilonga hange ko e kili ʻoku fakamalohi, kulokula pe ʻi ai ha ngaahi tohi, ʻoku lava ke fakahaaʻi ha ngaahi fakamoʻoni ki he ngaahi tupuʻanga ʻoku lolotonga.
Ko e Hā ʻa e Ngaahi Tupuʻanga Fiemālie?
ʻOku lahi ʻa e ngaahi tupuʻanga ʻo e fiemālie. ʻI he ngaahi tuʻunga masani ʻoku kau ai ʻa e ngaahi mahaki kili, ngaahi tali fakaʻalalei, ngaahi mahaki parasite, ngaahi mahaki fungus, taʻeʻafí ʻo e hormone, ngaahi palopalema ʻo e kihi pe ate, ngaahi mahaki tiroit, fakamamahi mo e ngaahi meʻa fakalaumālie. Foki, ngaahi konga ʻo e ngaahi faitoʻo, taʻe toto, ngaahi mahaki system (hange ko e diabetes, ngaahi mahaki toto, ngaahi kanisá) mo e ngaahi meʻa mei he ʻatakai ʻe lava ke ne fakatupu foki.
Ko e Fetuʻutaki ʻo e Ngaahi Mahaki Kili mo e Fiemālie
ʻOku lahi taha ʻa e fiemālie ko ha fakaʻilonga ʻo e ngaahi mahaki kili. Ko e kili mamahi, eczema (dermatitis), urticaria (kuruteni), ngaahi mahaki fungus mo e ngaahi parasite (hange ko e scabies) ko e ngaahi tupuʻanga lahi ʻo e fiemālie lahi ʻi he kili.
Kili Mamahi (Kserozis): ʻOku hoko mo e kili ʻoku fakamalohi, māvae pea ʻoku lahi ʻi he nima, nima ʻi lalo mo e vae. Ko e mālū pe mamahi ʻo e ʻea, fufuu mo e vai mafana, mo e taʻe lava ʻo inu vai ʻoku ne fakalalahi ʻa e kili mamahi.
Eczema: Ko ha mahaki kili tuʻuloa ʻoku hoko mo e fiemālie, kulokula mo e ngaahi tohi ʻoku ʻi ai ha vai ʻi loto.
Scabies: Ko ha mahaki fakafepaki ʻoku fakatupu ʻe he mite ko Sarcoptes scabiei, ʻoku lahi ʻa e fiemālie ʻi he pō.
Urticaria: Ko ha tuʻunga ʻoku kamata vave ʻa e kili fakamalohi mo e kulokula, ʻoku vave ke mole ka ʻoku lahi ʻa e fiemālie.
Ko e Fetuʻutaki ʻo e Ngaahi Mahaki ʻi he Ngaahi Sino ʻi Loto mo e Fiemālie
ʻOku ʻikai ngata pe ʻa e fiemālie ʻi he kili; ʻoku lava ke hoko foki ʻi he ngaahi mahaki ʻo e kihi, ate, tiroit, toto mo e ngaahi sino ʻi loto kehe.
Palopalema ʻo e Kihi: ʻI he taʻe lelei ʻo e ngāue ʻo e kihi (lahi taha ʻi he chronic kidney failure) ʻoku lava ke hoko ha fiemālie lahi ʻi he kili.
Mahaki ʻo e Ate: Ko e jaundice, cirrhosis mo e ngaahi tapuni ʻo e bile duct, ʻoku lava ke ne fakatupu fiemālie mo e kulokula ʻi he kili mo e mata.
Fetuʻutaki ʻo e Tiroit: Ko e taʻe lelei ʻo e ngāue ʻo e tiroit (hypothyroidism) pe lahi ʻo e ngāue (hyperthyroidism) ʻoku lava ke ne fakatupu fiemālie. ʻI he tiroit, ʻoku lava ke ʻi ai foki ʻa e palpitations, liliu ʻo e mamafa mo e mole ʻo e fulufulu.
Diabetes mo e Ngaahi Mahaki Toto: ʻI he kakai diabetes mo e niʻihi ʻoku ʻi ai ha mahaki toto ʻoku lava ke hoko ha fiemālie lahi pe ʻi ha konga pē.
Ngaahi Fakaʻilonga ʻo e Fiemālie mo e Ngaahi Tuʻunga Fokotuʻutuʻu
Ko e lahi ʻo e fiemālie, hono fuoloa, taimi ʻoku hoko ai (hange ko e fiemālie lahi ʻi he pō) mo e ngaahi fakaʻilonga kehe ʻoku mahuʻinga ʻi he fakamaau. Ko e kulokula ʻi he mata, kili, pe kulokula, mole mamafa taʻe mahino, palpitations, vaivai, kili fakamalohi pe kulokula ʻoku lava ke fakahaaʻi ha mahaki ʻoku lolotonga.
Fiemālie Fakaʻatamai (Neurologic) mo e Fiemālie Fakaʻatamai Fakalaumālie
ʻI he ngaahi tuʻunga kehe, ʻoku lava ke hoko ʻa e tupuʻanga ʻo e fiemālie mei he ngaahi meʻa ʻo e sino. ʻI he ngaahi konga pē, ongoʻi vela pe fakatupu, ʻoku lahi ʻo fakalalahi ʻe he fakamamahi mo e manavahē, ʻoku fakamaau ko e fiemālie fakalaumālie pe neurologic. ʻOku lahi foki ʻa e palopalema mohe.
Founga Fakamahino ʻo e Fiemālie
Ke mahino ʻa e tupuʻanga ʻo e fiemālie, ko e laʻā ʻuluaki ko e fehuʻi fakalahi mo e sivi sino. Kapau ʻoku fiemaʻu, ʻe lava ke kole ʻa e ngaahi sivi ko ʻeni:
Fakakatoa ʻo e lau toto (ki he ngaahi mahaki toto)
ʻUluaki ʻo e ʻāini, ngaahi vitamin
Sivi ngāue ʻo e ate, kihi mo e tiroit
Sivi fakaʻalalei (kapau ʻoku ʻi ai ha fakaʻilonga fakaʻalalei)
X-ray ʻo e uma (kapau ʻoku ʻi ai ha fakamalohi ʻo e lymph node, fiemālie taʻe mahino)
Kehe ngaahi sivi fakalab mo e sivi fakatātā ʻoku fiemaʻu
ʻOku fautuʻu ke feʻiloaki mo ha toketā ʻa e kakai kotoa pē ʻoku ʻi ai ha fiemālie. Ko e fakamoʻoni ki he tupuʻanga ʻe lava ke uike, ko ia ai ʻoku lelei ke fakatoʻo loto mo muimui ki he ngaahi fakahinohino.
Founga Pule mo e Faitoʻo ʻo e Fiemālie
Ko e laʻā mahuʻinga taha ʻi he faitoʻo ʻo e fiemālie ko e mahino ʻo e tupuʻanga ʻoku ne fakatupu fiemālie. Ko e ikuna ʻo e faitoʻo ʻoku fakafou ʻi he mahino lelei ʻo e tupuʻanga mo hono toʻo. Ko e ngaahi founga lahi ko ʻeni:
Fiemālie Fakaʻalalei: Kapau ko e tupuʻanga ko e ʻalalei, ʻe lava ke ngaueʻaki ʻa e faitoʻo antihistamine ʻoku fakahinohino ʻe he toketā mo e ngaahi kremi (topical agents) ki he konga fiemālie.
Founga ki he Ngaahi Mahaki Kili: Ngaueʻaki tuʻuloa ʻa e ngaahi meʻa maluʻi mo e ngaahi meʻa fakamohe kili, fili soap mo e ngaahi meʻa fakaʻilonga totonu, mo e tauhi ʻa e ngaahi kofu lelei mo e fakaenatula.
Corticosteroid pe kehe ngaahi kremi faitoʻo/mahamā: Ngaueʻaki ʻi he ngaahi mahaki kili ʻi he fakahinohino ʻa e toketā; ke tokanga ki he ngaahi kovi.
Faitoʻo Systemic: ʻI he ngaahi tuʻunga kehe, ʻe lava ke ngaueʻaki ʻa e antidepressant pe kehe ngaahi faitoʻo systemic.
Phototherapy (Faitoʻo ʻi he mālamalama): ʻI he fiemālie tuʻuloa, ʻe lava ke fakahoko ʻe he dermatologist.
Fiemālie Fakalaumālie: Puleʻi ʻa e fakamamahi, tokoni fakalaumālie mo kapau ʻoku fiemaʻu faitoʻo psychiatric.
Ngaahi Founga Faingofua ʻi ʻApi
Fakakai mei he ngaahi meʻa ʻoku fakalalahi fiemālie mo e ngaahi kofu ʻoku fakapikopiko,
Ngaueʻaki ʻa e ngaahi meʻa fakamohe kili ʻoku taʻe manogi, taʻe ʻalalei,
Taʻe kaukau ʻi he vai mafana lahi, kaukau ʻi he vai mafana siʻi,
Taʻe fiemaʻu ke fiemālie lahi ʻa e kili, tauhi nounou ʻa e ngutuʻu mo kapau ʻoku fiemaʻu ngaueʻaki ʻa e totongi ʻi he pō,
Puleʻi ʻa e mālū ʻo e ʻatakai (ngaueʻaki ʻa e meʻa fakamā),
Fili ʻa e ngaahi kofu mālohi mo māfana siʻi,
Fakafou ʻi he puleʻi ʻa e fakamamahi hange ko e meditation, yoga, pe tokoni,
Tokanga ki he mohe lelei.
Ngaahi Ola Tuʻuloa mo e Ngaahi Palopalema ʻo e Fiemālie
Ko e fiemālie lahi pe fuoloa (lahi taha ʻi he uike hono ono pe lahi ange), ʻoku lava ke fakasiʻisiʻi lahi ʻa e lelei ʻo e moʻui. Ko e fiemālie tuʻuloa ʻoku lava ke fakatupu lavea ʻo e kili, mahaki, mo e ngaahi kovi (scar). Foki, ko e mohe motu mo e fakamamahi ʻoku ne fakalalahi ʻa e palopalema ʻi he moʻui fakaʻaho.
Ko e Mahuʻinga ʻo e Tokoni ʻa e Kau Poto
Ko e fiemālie, ʻoku lahi ʻoku ʻikai ke tokanga ki ai, ka ʻoku ʻi ai ha ngaahi mahaki lahi ʻoku kamata ai. Ko ia ai, ʻi he fiemālie fuoloa, lahi pe ʻoku ʻi ai mo ha ngaahi fakaʻilonga kehe, ʻoku mahuʻinga ke feʻiloaki mo ha toketā.
Ngaahi Fehuʻi ʻOku Lahi ʻOku Fai
1. Ko e hā e ngaahi meʻa ʻe lava ke fai ʻi ʻapi ki he fiemālie ʻi he sino?
Ke fakasiʻisiʻi ʻa e fiemālie ʻi ʻapi, tauhi mohe ʻa e kili, taʻe kaukau ʻi he vai mafana lahi, ngaueʻaki ʻa e ngaahi meʻa fakamohe kili taʻe manogi mo taʻe kemikale, puleʻi ʻa e fakamamahi mo e taʻe ngaueʻaki ʻa e ngaahi kofu fakalalahi. Ka ʻoku ʻikai ke mole ʻa e ngaahi fakaʻilonga, ʻoku fiemaʻu ke feʻiloaki mo ha toketā.
2. Ko e fiemālie ʻe lava ke fakaʻilonga ʻo e hā e ngaahi mahaki?
Ko e fiemālie; ngaahi mahaki kili, ngaahi tali fakaʻalalei, ngaahi palopalema ʻo e kihi mo e ate, ngaahi palopalema tiroit, diabetes, ngaahi mahaki toto, ngaahi tuʻunga kanisa kehekehe mo e lahi ange ʻo e ngaahi mahaki ʻoku lava ke ne fakaʻilonga.
3. Ko e hā e ngaahi tupuʻanga ʻo e fiemālie ʻoku hoko ʻi he pō?
Ko e fiemālie lahi ʻi he pō; scabies, eczema, ngaahi mahaki ate pe kihi, ngaahi tali fakaʻalalei mo e fakamamahi ʻoku lava ke ne fakatupu. Kapau ʻoku fuoloa mo lahi ʻa e fiemālie ʻi he pō, ʻoku fiemaʻu ke feʻiloaki mo ha toketā.
4. Founga faitoʻo ʻo e fiemālie fakaʻalalei?
ʻI he fiemālie fakaʻalalei, ʻoku mahuʻinga ke mahino ʻa e tupuʻanga. Ngaueʻaki ʻa e faitoʻo antihistamine mo e ngaahi kremi topical ʻi he fakahinohino ʻa e toketā. Kapau ʻoku fiemaʻu, liliu ʻa e founga moʻui.
5. Ko e hā e ngaahi tuʻunga ʻoku totonu ke ʻalu ki he faitoʻo ki he kaʻi?
Kapau ʻoku fuoloa ʻa e kaʻi (ʻikai ke mole ʻi he ngaahi uike siʻi), ʻoku lahi ange ʻi he pō, ʻoku ʻi ai ha ngaahi fakaʻilonga kehe (fiva, mole mamafa, kulokula, ngaahi holoholo, vaivai) pe ʻoku ne fakatupu ha palopalema lahi ʻi he moʻui fakasosiale, ʻoku totonu ke feʻiloaki mo ha faitoʻo poto.
6. ʻE lava nai ke kaʻi ʻi he fanau ʻi ai ha fakatamaki?
ʻI he fanau, ʻoku faingofua ke hoko ʻa e kaʻi mei he ngaahi mahaki kili, ngaahi alea pe ngaahi parasaiti. Kapau ʻoku lahi, mamafa pe ʻoku fakatupu ha ngaahi lavea ʻi he kili ʻa e kaʻi, ʻoku totonu ke feʻiloaki ki he faitoʻo fanau.
7. ʻOku fakatupu palopalema nai ʻe he kaʻi tuʻuloa ki he kili?
ʻIo, ʻoku lava ke fakahaohaoa ʻe he kaʻi tuʻuloa ʻa e kili, fakatupu ha ngaahi lavea; pea ʻoku ne fakalahi ai e faingamalie ke hoko ha infekisone mo e ngaahi ʻilonga (sika).
8. ʻOku ʻi ai ha fehokotaki ʻa e kaʻi mo e fakamamahi?
ʻOku lava ke hoko ʻa e fakamamahi ko ha konga ia ʻoku fakaʻolunga pe fakalahi ʻa e kaʻi. Ko ia ai, ko e puleʻi ʻo e fakamamahi ko ha konga mahuʻinga ia ʻo e faitoʻo ki he kaʻi tuʻuloa.
9. ʻOku mafola nai ʻa e pruritus?
ʻOku ʻikai mafola ʻa e kaʻi ia pē; ka ʻoku ʻi ai ha ngaahi tuʻunga (hange ko e uio) ʻoku mafola mei ha taha ki ha taha, hange ko e ngaahi infekisone parasaiti.
10. Ko e hā ʻoku totonu ke fai kapau ʻoku kaʻi e mata?
ʻOku faingofua ke hoko ʻa e kaʻi mata mei he alea pe infekisone. ʻOku mahuʻinga ke feʻiloaki ki he faitoʻo mata kae ʻoua naʻa ngaueʻaki ha vai mata pe faitoʻo ʻikai ke ʻiloʻi e tupuʻanga.
11. Ko e hā e ngaahi sivi ʻoku fakahaaʻi ai e tupuʻanga ʻo e kaʻi?
Ko e lau toto kakato, sivi ngāue ʻo e ate, kihi, mo e tiroit, ngaahi sivi alea pea mo e ngaahi founga fakatātā ʻi ha ngaahi tuʻunga, ʻe lava ke tokoni ki he faitoʻo. Kapau ʻoku mahino, fuoloa mo taʻe tali lelei ʻa e kaʻi, ʻe lava ke fakalahi e ngaahi sivi.
12. Ko e taimi fe ʻoku ngaueʻaki ai e faitoʻo topikolo pe sisitemiki ki he kaʻi?
Ko e ngaahi kiliimi, ngaahi meʻakai pe faitoʻo ʻoku inu, ʻoku fili ʻe he faitoʻo ʻi hono vakaiʻi e tupuʻanga mo e mamafa ʻo e kaʻi. ʻOua naʻa ngaueʻaki ha faitoʻo ʻi hoʻo loto pē.
13. ʻE anga fēfē hono ʻiloʻi ʻa e kaʻi neulojeniki (kaʻi mei he neva)?
Kapau ʻikai ke ʻi ai ha toe fakaʻilonga ʻi he kili, ʻoku vahevahe ʻa e kaʻi pea mo e vela pe fakahaohaoa, pe ʻoku fakaʻolunga ʻe he fakamamahi pe manavahē, ʻe lava ke feingaʻi ko e kaʻi neulojeniki. ʻI he tuʻunga ko ʻeni, ʻoku totonu ke feʻiloaki ki ha faitoʻo poto ʻi he vāhenga ko ia.
14. Kapau ʻoku ʻi ai ha ngaahi fakaʻilonga hange ko e fufuu pe holoholo fakataha mo e kaʻi, ko e hā ʻoku totonu ke fai?
ʻI he tuʻunga ko ʻeni, ko e founga lelei taha ko hono feʻiloaki ki ha faitoʻo poto ki he mahaki kili ke fakapapauʻi e faitoʻo mo e tupuʻanga.
15. Kapau ʻoku ʻikai mole ʻa e kaʻi ʻ despite ʻa e ngaahi faitoʻo ʻi ʻapi, ko e hā ʻoku totonu ke fai?
Kapau ʻoku ʻikai ke maʻu ha mapuleʻi mei he ngaahi founga ʻi ʻapi pe ʻoku ʻi ai ha ngaahi fakaʻilonga foʻou, ʻoku totonu ke kumi vave ha tokoni fakafaitoʻo poto.
Ngaahi Ngaahi Konga Fakatotolo
Kautaha Moʻui ʻa e Mamani (WHO), "Itch (Pruritus) – Ngaahi Meʻa Mahuʻinga mo e Vāhenga ʻi he Mamani"
Kautaha Puleʻi mo e Puipui Mahaki ʻAmelika (CDC), "Kaʻi Kili – Ngaahi Tupuʻanga mo e Puleʻi"
Akademi ʻEulope ki he Mahaki Kili mo e Veneroloji (EADV), "Ngaahi Fakatonutonu Fakaʻeneʻene ki he Kaʻi"
Akademi Mahaki Kili ʻAmelika (AAD), "Pruritus: Vakai ʻi Tuʻa ʻi he ʻAtakai"
Mayo Clinic, "Kaʻi Kili: Ngaahi Tupuʻanga, Fakatotolo, mo e Faitoʻo"