Vodič za zdravlje

Uzroci dijareje, preporučene mere i prevencija opasne dijareje

AutorAutor10. мај 2026.
Uzroci dijareje, preporučene mere i prevencija opasne dijareje

Osnovne informacije o dijareji

Dijareja (proliv) se definiše kao više od tri vodenaste stolice u roku od 24 sata ili, posebno kod beba, češće i vodenaste stolice nego inače. Dijareja obično počinje iznenada i može dovesti do gubitka tečnosti, a najčešće se javlja zbog infekcija, ali može biti i simptom različitih osnovnih poremećaja. Dijareja je čest problem širom sveta, naročito kod dece, i važna je zbog rizika od dehidracije (ozbiljnog gubitka tečnosti).

Definicija i učestalost dijareje

Dijareja je poremećaj varenja karakterisan izbacivanjem stolice koja je ređa, vodenastija i češća nego obično. Najčešći uzrok su infekcije, ali i netolerancija na hranu, određeni lekovi ili bolesti sistema za varenje mogu dovesti do dijareje. Kada se dijareja razvije, dolazi do poremećaja ravnoteže tečnosti i minerala u telu, pa je posebno važno obratiti pažnju kod dece, starijih osoba i osoba sa oslabljenim imunitetom.

Koji su uzroci dijareje?

Najčešći uzroci dijareje su:

  • Crevne infekcije izazvane bakterijama, virusima ili parazitima (na primer Salmonella, E. coli, rotavirus, norovirus)

  • Konzumacija pokvarene ili nehigijenski pripremljene hrane (trovanje hranom)

  • Netolerancija ili alergija na hranu (netolerancija na laktozu ili gluten)

  • Neželjeni efekti lekova (posebno antibiotika)

  • Hronične bolesti creva (na primer Kronova bolest, ulcerozni kolitis, sindrom iritabilnog creva)

  • Psihološki uzroci kao što su stres ili anksioznost

Kod beba i dece, nicanje zuba, nepravilna ishrana ili određene metaboličke bolesti takođe mogu izazvati dijareju.

Šta je opasna (toksična) dijareja i kada treba biti ozbiljan?

Neke vrste dijareje mogu dovesti do ozbiljnog gubitka tečnosti i elektrolita u telu. Posebno dijareja izazvana bakterijskim toksinima (na primer kolera, Clostridium difficile) može postati životno ugrožavajuća čak i u roku od nekoliko sati. U takvim slučajevima mogu se javiti jaka žeđ, upale očne jabučice, smanjenje količine urina, promene svesti, nagli gubitak težine, krvava ili sluzava stolica, visoka temperatura i ponavljano povraćanje. Kada se ovi simptomi pojave, posebno kod dece, starijih i osoba sa oslabljenim imunitetom, neophodna je hitna medicinska procena.

Koje su različite vrste dijareje?

Dijareja se obično deli na različite grupe prema toku i osnovnom uzroku:

  • Akutna dijareja: Najčešća, uglavnom uzrokovana infekcijama i traje kraće od 2 nedelje.

  • Hronična dijareja: Traje duže od 4 nedelje i obično je povezana sa hroničnim bolestima ili poremećajima apsorpcije.

  • Sekretorna dijareja: Nastaje zbog prekomernog lučenja tečnosti iz creva (na primer kolera).

  • Osmotska dijareja: Nastaje kada materije koje nisu apsorbovane privlače vodu u creva (na primer netolerancija na laktozu).

  • Masna (steatoreična) dijareja: Javlja se kada je apsorpcija masti poremećena, pa stolica postaje masna i gusta.

Klinički simptomi i upozorenja na gubitak tečnosti

Pored dijareje, mogu se javiti povraćanje, bol u stomaku, temperatura. Najvažniji je rizik od dehidracije. Kod beba i male dece, smanjena količina urina, suvoća u ustima, plač bez suza, upale očne jabučice i fontanele, razdražljivost ili sklonost spavanju su znaci ozbiljnog gubitka tečnosti. Kod odraslih se mogu javiti slabost, vrtoglavica, suva usta, nizak krvni pritisak i tamna boja urina. Ako se dehidracija ne leči, može doći do životne opasnosti.

Kako se postavlja dijagnoza dijareje?

U fazi dijagnoze ispituje se učestalost, konzistencija i izgled stolice, kao i prateći simptomi poput temperature, povraćanja ili krvi. Kod akutnih slučajeva koji traju kraće od 2 nedelje, dodatne analize najčešće nisu potrebne. Međutim, ako dijareja traje duže, ima krvi ili sluzi u stolici, ako je nedavno korišćen antibiotik ili je imunitet oslabljen, mogu se uraditi analiza stolice, kultura, neki krvni testovi i ponekad endoskopska ispitivanja. Ovi testovi pomažu u razlikovanju bakterijskih/parazitskih infekcija i hroničnih osnovnih bolesti.

Upravljanje dijarejom i pravilan pristup

Najvažniji prvi korak je nadoknada izgubljene tečnosti i elektrolita. U blažim slučajevima dovoljni su voda, supa, voda od pirinča, blagi čaj ili oralne rehidratacione rastvore. U težim slučajevima, posebno kod jakog povraćanja ili velikog gubitka tečnosti, može biti potrebna intravenska terapija tečnostima.

Plan lečenja se razlikuje u zavisnosti od uzroka dijareje i uzrasta pacijenta:

  • Kod beba i male dece preporučuje se nastavak dojenja ako je moguće.

  • Kod beba i dece koja su počela sa ishranom, treba birati pirinčanu kašu, kuvani krompir, jogurt, pire od jabuke, bananu i namirnice sa malo vlakana.

  • Antibiotici se koriste samo uz odobrenje lekara i kada je potvrđena bakterijska infekcija.

  • Probiotici mogu pomoći u podršci crevne flore i kod dece i kod odraslih.

Na šta obratiti pažnju dok dijareja ne prođe

Ako deca ili odrasli pokazuju znake prekomerne žeđi, učestalog povraćanja, krvave stolice, visoke temperature, značajnog smanjenja količine urina, upalih očiju, obavezno se treba obratiti zdravstvenoj ustanovi. Većina dijareja prolazi za nekoliko dana, ali ako se simptomi produže ili pogoršaju, neophodna je medicinska procena.

Mere za prevenciju dijareje

Poštovanje higijenskih pravila, dobro pranje hrane, izbegavanje sirove ili nedovoljno kuvane hrane, korišćenje pouzdane pijaće vode i redovno pranje ruku su od ključnog značaja za prevenciju dijareje. Majčino mleko je veoma važno u ishrani male dece. Pokazano je da su vakcinacioni programi protiv infekcija poput rotavirusa širom sveta smanjili broj ozbiljnih slučajeva dijareje.

Namirnice koje mogu pomoći kod dijareje kod kuće

  • Pirinč, kuvani krompir, banana, pire od krompira i pire od jabuke – lako svarljive i vezujuće namirnice

  • Jogurt i kefir koji sadrže probiotike

  • Beli hleb sa malo masti i tost

  • Izvori proteina sa malo masti kao što je kuvana piletina

  • Dosta tečnosti (voda, jogurt, blagi čaj, oralni rehidratacioni napici)

  • Namirnice sa niskim sadržajem vlakana i masti

Pažnja: Mleko i mlečni proizvodi kod nekih osoba mogu pojačati dijareju; preporučuje se izbegavanje kofeina, alkohola i hrane sa puno vlakana.

Šta se može učiniti za brzo olakšanje kod dijareje?

Brzo rešenje za potpuno zaustavljanje dijareje nije uvek moguće jer je to ponekad mehanizam tela za izbacivanje infekcije. Preporučuje se odmor, unos dosta tečnosti, nastavak ishrane laganom hranom i konsultacija sa zdravstvenim radnikom ako se tegobe produže ili pogoršaju. Lekovi za zaustavljanje dijareje nisu uvek prikladni; posebno kod dijareje izazvane infekcijama, nepotrebna upotreba lekova može pogoršati stanje.

Na šta obratiti pažnju tokom epidemija dijareje i u posebnim situacijama

U kolektivnim prostorima, tokom letnjih meseci, na mestima za odmor i u uslovima gde je teško održavati higijenu, epidemije dijareje su češće. U takvim situacijama treba posebno voditi računa o ličnoj higijeni i izbegavati sumnjivu hranu. Hronična dijareja može nastati i zbog autoimunih bolesti ili poremećaja metabolizma; u tim slučajevima je potrebna detaljna medicinska procena i lečenje u skladu sa planom.

Često postavljana pitanja (Č.P.P.)

Šta ne treba jesti tokom dijareje?

Preporučuje se izbegavanje sirove, masne ili začinjene hrane, mleka i mlečnih proizvoda (kod nekih osoba), kofeinskih, alkoholnih i gaziranih pića tokom dijareje.

Da li je banana korisna kod dijareje?

Da, banana je lako svarljiva namirnica bogata kalijumom i preporučuje se tokom dijareje.

Koliko traje dijareja?

Većina akutnih slučajeva dijareje prolazi spontano za nekoliko dana. Međutim, ako dijareja traje duže od 1 nedelje ili se jave drugi ozbiljni simptomi, treba se obratiti zdravstvenom radniku.

Moje dete ima dijareju, u kojim slučajevima treba hitno da se obratim lekaru?

Ako postoji stalno povraćanje, krvava stolica, visoka temperatura, ozbiljna slabost, smanjenje urina ili plač bez suza, odmah se obratite lekaru.

Da li antibiotici mogu izazvati dijareju?

Da, upotreba antibiotika može narušiti crevnu floru i izazvati dijareju. U tom slučaju, ako je potrebno nastaviti sa upotrebom antibiotika, obavezno se konsultujte sa svojim lekarom.

Da li probiotici pomažu kod dijareje?

Naučne studije pokazuju da određene vrste probiotika mogu pomoći u smanjenju trajanja i težine akutne dijareje. Možete ih koristiti nakon konsultacije sa svojim lekarom.

Šta se može uraditi kod kuće za dijareju kod odraslih?

Preporučuje se unos velike količine vode, ishrana blagom i lako svarljivom hranom, izbegavanje veoma masne i vlaknaste hrane i, po potrebi, upotreba oralnog rehidratacionog rastvora.

Zašto nastaje krvava dijareja?

Krvava dijareja se obično razvija zbog infekcije, inflamatorne bolesti creva ili nekih parazita; potrebna je hitna medicinska procena.

Koliko često treba davati tečnost kod dijareje?

Tečnost treba davati često i u malim količinama, uzimajući u obzir boju i učestalost mokraće. Kod male dece i beba važno je često dojenje ili davanje tečnosti primerene uzrastu.

Da li Covid-19 izaziva dijareju?

Infekcija Covid-19 može kod nekih osoba izazvati dijareju i druge tegobe sa sistemom za varenje.

Zašto je dijareja češća leti?

Hrana se na visokim temperaturama brže kvari, higijenski uslovi su otežani i rizik od prenosa u zajedničkim prostorima raste; zato je dijareja češća tokom leta.

Da li su lekovi za zaustavljanje dijareje bezbedni?

Ovi lekovi se ne preporučuju uvek, naročito kod dijareje izazvane infekcijama; odluku o upotrebi treba prepustiti lekaru.

Šta raditi ako dijareja traje neprekidno?

Kod dugotrajne (hronične) dijareje treba istražiti osnovne uzroke i obratiti se stručnjacima.

Kako se leči dijareja kod beba?

Najvažniji pristup je sprečavanje gubitka tečnosti. Dojenje treba nastaviti, pratiti znake gubitka tečnosti i po potrebi dati oralni rehidratacioni rastvor koji preporuči lekar. U slučaju krvave dijareje, nemogućnosti hranjenja ili povraćanja, odmah se obratite lekaru.

Izvori

  • Svetska zdravstvena organizacija (WHO), “Diarrhoeal disease: Key facts,” 2023.

  • Centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), "Diarrhea: Common Illness, Global Killer," 2022.

  • Evropsko društvo za pedijatrijsku gastroenterologiju, hepatologiju i ishranu (ESPGHAN), "Management of Acute Gastroenteritis in Children," 2014.

  • Američka akademija za pedijatriju (AAP), "Acute Gastroenteritis," 2022.

  • Mayo klinika, “Diarrhea - Symptoms and causes,” 2024.

Da li vam se dopao ovaj članak?

Podelite sa prijateljima

Namirnice koje pomažu kod dijareje i brzi saveti za olakšan… | Celsus Hub