Što je srčani udar? Koji su njegovi simptomi i uzroci? Kako se liječi suvremenim pristupom?
Koji su simptomi i uzroci srčanog udara? Koji su suvremeni pristupi liječenju?
Sržani udar je stanje koje zahtijeva hitnu intervenciju, a nastaje kada srčani mišić ostane bez vitalnog kisika i hranjivih tvari. Medicinski naziv je infarkt miokarda, a najčešće nastaje zbog iznenadne blokade koronarnih arterija koje opskrbljuju srce. Ova blokada nastaje pucanjem plakova koji se sastoje od masnoća, kolesterola i drugih tvari nakupljenih na stijenkama krvnih žila ili stvaranjem krvnog ugruška koji djelomično ili potpuno zatvara žilu. Ranim prepoznavanjem i liječenjem moguće je minimalizirati štetu na srcu.
Definicija i osnovni uzroci srčanog udara
Sržani udar karakterizira oštećenje srčanog tkiva zbog nemogućnosti zadovoljenja potreba za kisikom srčanog mišića. Ovo stanje najčešće je posljedica suženja ili iznenadne blokade koronarnih arterija. Plakovi nakupljeni na stijenkama žila s vremenom mogu suziti žilu, a ako puknu, na njih se može nadovezati krvni ugrušak koji naglo prekida dotok krvi u srčani mišić. Ako se ova blokada ne ukloni brzo, srčani mišić može biti nepovratno oštećen, a snaga pumpanja srca smanjena, što dovodi do srčanog zatajenja. Srčani udar i dalje je jedan od vodećih uzroka smrti u svijetu. U mnogim zemljama srčani udar uzrokuje znatno više smrtnih slučajeva nego prometne nesreće.
Koji su najčešći simptomi srčanog udara?
Simptomi srčanog udara mogu varirati od osobe do osobe i mogu se pojaviti s nejasnim simptomima. Najčešći simptomi su:
Bol ili nelagoda u prsima: Osjećaj pritiska, stezanja, žarenja ili težine u sredini prsa; ponekad se može širiti u lijevu ruku, vrat, čeljust, leđa ili trbuh.
Kratkoća daha: Može se pojaviti zajedno s bolom u prsima ili samostalno.
Znojenje: Osobito je tipično hladno i obilno znojenje.
Slabost i umor: Može se javiti pojačan umor danima prije udara, osobito češće kod žena.
Vrtoglavica ili osjećaj omaglice
Mučnina, povraćanje ili probavne smetnje
Lupanje srca koje nije povezano s aktivnošću i ne prolazi
Ubrzan ili nepravilan rad srca
Bol u leđima, ramenu ili gornjem dijelu trbuha, osobito češće kod žena.
Neobjašnjiv kašalj ili otežano disanje
Otečenost nogu, stopala ili gležnjeva (češće u kasnijim fazama) Ovi simptomi mogu biti blagi ili vrlo izraženi. Osobito ako bol u prsima i kratkoća daha traju dulje od nekoliko minuta ili se ponavljaju, potrebno je odmah potražiti medicinsku pomoć.
Simptomi srčanog udara u različitim skupinama
Kod žena i mladih osoba srčani udar ponekad se može razviti i bez klasične boli u prsima. Kod žena su osobito izraženi slabost, bol u leđima, mučnina, poremećaji spavanja i tjeskoba kao atipični simptomi. Kod starijih osoba ili dijabetičara osjećaj boli može biti slabije izražen, a umjesto toga se kao prvi simptom može javiti iznenadna slabost ili kratkoća daha.
Nelagoda u prsima, lupanje srca, hladan znoj i naglo buđenje tijekom noći ili u snu također mogu biti znakovi srčanog udara povezanog sa snom.
Koji su osnovni čimbenici rizika za srčani udar?
U razvoju srčanog udara sudjeluje mnogo čimbenika rizika, a najčešće su prisutni istovremeno. Najčešći čimbenici rizika su:
Korištenje cigareta i duhanskih proizvoda
Povišeni kolesterol (osobito porast LDL kolesterola)
Povišen krvni tlak (hipertenzija)
Dijabetes (šećerna bolest)
Pretjerana tjelesna težina i tjelesna neaktivnost
Nezdrava prehrana (prehrana bogata zasićenim i trans mastima, siromašna vlaknima)
Obiteljska anamneza ranih srčanih bolesti
Stres i kronični psihički pritisak
Starenje (rizik raste s godinama)
Muški spol (ali nakon menopauze rizik raste i kod žena) Neki laboratorijski nalazi (poput C-reaktivnog proteina, homocisteina) također mogu ukazivati na povećani rizik. U suvremenoj medicini kod osoba s problemom pretilosti, neki kirurški i intervencijski zahvati uz promjenu životnog stila mogu pridonijeti smanjenju rizika.
Kako se postavlja dijagnoza srčanog udara?
Najvažniji korak u dijagnostici srčanog udara je promatranje tegoba i kliničke slike bolesnika. Zatim se provode sljedeće osnovne pretrage:
Elektrokardiografija (EKG): Tijekom udara pokazuje promjene u električnoj aktivnosti srca.
Krvne pretrage: Osobito porast enzima i proteina koji se oslobađaju iz srčanog mišića, poput troponina, podupire dijagnozu.
Ehocardiografija: Procjenjuje snagu kontrakcije i poremećaje pokretljivosti srčanog mišića.
Po potrebi se kao dodatne pretrage mogu koristiti rendgenska snimka pluća, kompjutorizirana tomografija ili magnetska rezonanca.
Koronarna angiografija: Provodi se radi točne dijagnoze i istodobnog liječenja suženja i začepljenja krvnih žila. Tijekom zahvata po potrebi se žila može otvoriti balonskom angioplastikom ili stentom.
Što prvo učiniti kod srčanog udara
Vrijeme je od presudne važnosti za osobu koja osjeti simptome srčanog udara. U tom slučaju treba slijediti ove osnovne korake:
Odmah nazvati hitnu medicinsku službu (pozvati hitnu pomoć ili ambulantu)
Osoba treba mirno sjesti i minimalno se kretati
Ako je sama, treba ostaviti vrata otključana ili zatražiti pomoć iz okoline
Ako je liječnik ranije preporučio, može uzeti lijekove poput zaštitnog nitroglicerina
Treba čekati dolazak medicinskog tima i izbjegavati nepotrebni napor i paniku Brza i odgovarajuća intervencija tijekom udara minimalizira oštećenje srčanog mišića i povećava šansu za preživljavanje.
Suvremeni pristupi u liječenju srčanog udara
U suvremenoj medicinskoj praksi liječenje srčanog udara planira se prema vrsti, težini i postojećim čimbenicima rizika. Liječenje obično uključuje sljedeće korake:
Odmah se započinje terapija lijekovima koji otvaraju krvne žile i lijekovima za razrjeđivanje krvi
U ranom razdoblju koronarni intervencijski zahvat (angioplastika, ugradnja stenta) najčešće je prvi izbor
Po potrebi se može izvesti operacija premosnice (by-pass) kojom se začepljene žile zamjenjuju zdravima
Nakon uklanjanja životne opasnosti provodi se promjena životnog stila, redovito uzimanje lijekova i upravljanje čimbenicima rizika radi potpore zdravlju srca
Prestanak pušenja, zdrava i uravnotežena prehrana, redovita tjelesna aktivnost, upravljanje stresom te kontrola dijabetesa i hipertenzije osnovne su mjere Tijekom liječenja iznimno je važno da pacijenti pomno slijede preporuke kardiologa i specijalista za vaskularnu kirurgiju te redovito odlaze na kontrolne preglede.
Što se može učiniti za prevenciju srčanog udara?
Rizik od srčanog udara u mnogim se slučajevima može znatno smanjiti promjenama životnog stila:
Potpuno izbjegavati cigarete i duhanske proizvode
Uspostaviti prehranu s niskim udjelom kolesterola, bogatu povrćem i vlaknima, s ograničenim unosom zasićenih masti i prerađene hrane
Redovito vježbati; preporučuje se najmanje 150 minuta umjerene tjelesne aktivnosti tjedno
Kontrolirati visoki krvni tlak i šećer u krvi; po potrebi kontinuirano uzimati lijekove
Ako imate prekomjernu tjelesnu težinu ili ste pretili, potražiti stručnu pomoć za postizanje zdrave tjelesne mase
Naučiti upravljati stresom i koristiti sustave psihološke podrške Pridržavanje ovih mjera pomaže smanjenju smrtnosti od srčanih bolesti diljem svijeta.
Često postavljana pitanja
U kojoj dobi se srčani udar najčešće javlja?
Rizik od srčanog udara raste s godinama. Međutim, zbog genetskih čimbenika, dijabetesa, pušenja i načina života može se javiti i kod mlađih odraslih osoba.
Je li moguće doživjeti srčani udar bez boli u prsima?
Da. Osobito kod žena, dijabetičara i starijih osoba srčani udar može nastati i bez boli u prsima. Treba obratiti pozornost na atipične simptome poput slabosti, kratkoće daha, mučnine ili bolova u leđima.
Može li se srčani udar dogoditi noću ili tijekom spavanja?
Da, srčani udari mogu se pojaviti tijekom sna ili u ranim jutarnjim satima. Osobe koje se iznenada probude zbog bolova u prsima, lupanja srca ili vrtoglavice trebaju se odmah obratiti liječniku radi medicinske procjene.
Jesu li simptomi srčanog udara kod žena različiti od onih kod muškaraca?
Kod žena se umjesto klasične boli u prsima mogu javiti slabost, bol u leđima i trbuhu, otežano disanje, mučnina i drugi nespecifični simptomi.
Koja su stanja koja se mogu zamijeniti sa srčanim udarom?
Želučane tegobe, panični napad, bolovi u mišićno-koštanom sustavu, refluks i upala pluća mogu imati slične simptome kao srčani udar. U slučaju sumnje svakako treba napraviti medicinsku procjenu.
Trebam li uzeti aspirin tijekom srčanog udara?
Ako vam je liječnik preporučio i nemate alergiju, žvakanje aspirina dok čekate hitnu pomoć može biti korisno u nekim slučajevima. Međutim, u svakom slučaju prioritet treba biti medicinska pomoć.
Je li moguće potpuno ozdraviti nakon srčanog udara?
Velik broj bolesnika koji dobiju ranu intervenciju može uz odgovarajuće liječenje i promjene životnog stila ponovno voditi zdrav život. Ipak, u nekim slučajevima može doći do trajnog gubitka srčane funkcije.
Koji su uzroci srčanog udara kod mladih?
Kod mladih osoba pušenje, visoki kolesterol, pretilost, tjelesna neaktivnost i neke urođene anomalije krvnih žila mogu dovesti do srčanog udara.
Na što treba obratiti pozornost u prehrani radi prevencije srčanog udara?
Treba birati povrće, voće, cjelovite žitarice, ribu i zdrave masnoće; unos zasićenih i transmasnih kiselina, soli i šećera treba ograničiti.
Kada se može započeti s vježbanjem nakon srčanog udara?
Program vježbanja nakon srčanog udara treba započeti isključivo pod nadzorom liječnika i nakon individualne procjene rizika.
Koliko dugo osoba ostaje u bolnici nakon srčanog udara?
Ovo razdoblje ovisi o težini udara i primijenjenim terapijama. Najčešće se u bolnici ostaje od nekoliko dana do tjedan dana.
Što učiniti ako u obitelji postoji srčana bolest?
Obiteljska anamneza važan je čimbenik rizika. Ne treba pušiti, treba se zdravo hraniti, redovito vježbati i po potrebi obavljati redovite kardiološke preglede.
Može li stres uzrokovati srčani udar?
Dugotrajni stres može neizravno povećati rizik od srčanog udara. Korisno je što više izbjegavati stres ili koristiti učinkovite metode suočavanja.
Izvori
Svjetska zdravstvena organizacija (World Health Organization, WHO): Cardiovascular diseases (CVDs) Fact Sheet.
Američko udruženje za srce (American Heart Association, AHA): Heart Attack Symptoms, Risk, and Recovery.
Europsko kardiološko društvo (European Society of Cardiology, ESC): Guidelines for the management of acute myocardial infarction.
Američki centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC): Heart Disease Facts.
New England Journal of Medicine, The Lancet, Circulation (recenzirani medicinski časopisi).