Dijabetes (šećerna bolest): Simptomi, uzroci i upravljanje
Što je dijabetes?
Dijabetes, poznat i kao šećerna bolest, kronična je metabolička bolest koja se danas ubrzano povećava i predstavlja podlogu za brojne ozbiljne zdravstvene probleme. Zbog vrlo česte pojave u svijetu, smatra se važnim javnozdravstvenim problemom. Puni naziv dijabetesa, "Diabetes Mellitus", na grčkom znači "slatki urin"; ova se terminologija odnosi na pojavu šećera u urinu kod oboljelih, što inače nije prisutno kod zdravih osoba. Kod zdravih odraslih osoba razina šećera u krvi natašte obično je u rasponu od 70-100 mg/dL, a trajno povišene vrijednosti upućuju na dijagnozu dijabetesa.
Mehanizam razvoja dijabetesa
Dijabetes u osnovi nastaje zbog nedovoljne proizvodnje inzulina u tijelu ili nemogućnosti učinkovitog korištenja postojećeg inzulina. Inzulin je vitalni hormon koji izlučuje organ zvan gušterača i omogućuje prijenos šećera iz krvi u tkiva. Postoji više podtipova dijabetesa; najčešći oblik je dijabetes tipa 2. Dijabetes tipa 2 obično se javlja u odrasloj dobi, osobito nakon 40. godine. Kod ovog tipa, iako gušterača proizvodi inzulin, stanice razvijaju otpornost na inzulin i tijelo ne može zdravo provoditi metabolizam šećera. Posljedično, razina šećera u krvi raste i može uzrokovati razne zdravstvene probleme.
Koji su simptomi dijabetesa?
Dijabetes je bolest koja napreduje polako i mnogi ljudi u početku ne primjećuju tegobe. Međutim, kako razina šećera u krvi raste, pojavljuju se različiti simptomi:
Učestalo mokrenje
Povećana želja za jelom, iako nema osjećaja sitosti
Prekomjerna žeđ i suhoća usta
Iznenadan gubitak tjelesne mase
Umor i slabost
Zamagljen vid
Utrnulost ili trnci u stopalima ili rukama
Sporo zacjeljivanje rana
Suhoća i svrbež kože
Miris acetona u ustima
Nisu svi simptomi prisutni kod svake osobe. Kada se primijete tegobe, važno je obratiti se zdravstvenoj ustanovi i procijeniti razinu šećera u krvi.
Osnovni uzroci dijabetesa
U nastanku dijabetesa ulogu imaju i genetski i okolišni čimbenici povezani sa stilom života. Najčešća su dva tipa; dijabetes tipa 1 i tipa 2. Dijabetes tipa 1 najčešće započinje u djetinjstvu ili mladosti i karakterizira ga gotovo potpuni gubitak proizvodnje inzulina u gušterači. U ovom slučaju, genetska predispozicija, autoimune bolesti i neke virusne infekcije mogu oštetiti gušteraču.
Dijabetes tipa 2 češće se razvija kod odraslih osoba, pod utjecajem sljedećih čimbenika rizika:
Povećana tjelesna masa ili pretilost
Povijest dijabetesa u obitelji
Niska tjelesna aktivnost i sjedilački način života
Starija životna dob
Dugotrajni učinci stresa
Pojava gestacijskog dijabetesa tijekom trudnoće ili rađanje djeteta visoke porođajne težine
Koje su vrste dijabetesa?
Dijabetes se klasificira prema različitim tipovima:
Dijabetes tipa 1: Obično započinje u mlađoj dobi i tijelo gotovo uopće ne proizvodi inzulin. Injekcije inzulina su nužne za liječenje.
Dijabetes tipa 2: Čest u odrasloj dobi. Stanice postaju neosjetljive na inzulin.
Latentni autoimuni dijabetes odraslih (LADA): Dijabetes autoimunog podrijetla koji započinje u odrasloj dobi i obično zahtijeva inzulin u terapiji.
Dijabetes mladih s kasnim početkom (MODY): Genetski oblik dijabetesa koji započinje u mlađoj dobi.
Gestacijski dijabetes: Tip koji se razvija isključivo tijekom trudnoće i ponekad može prijeći u trajni dijabetes.
Uz to, važna je i faza Predijabetesa (skriveni šećer). U ovoj fazi razine šećera u krvi su iznad normale, ali nisu dovoljne za postavljanje dijagnoze dijabetesa. Predijabetes se može kontrolirati zdravom prehranom i promjenama životnog stila prije nego što prijeđe u pravi dijabetes.
Kako se postavlja dijagnoza dijabetesa?
Najčešće korištene metode za dijagnosticiranje dijabetesa su:
Vrijednosti iznad 126 mg/dL u testu šećera u krvi natašte upućuju na dijabetes.
U oralnom testu tolerancije na glukozu (OGTT), vrijednost šećera izmjerena nakon 2 sata iznad 200 mg/dL ukazuje na dijabetes; vrijednosti između 140-199 mg/dL mogu ukazivati na predijabetes.
HbA1c test daje uvid u prosječnu razinu šećera u krvi u posljednja tri mjeseca, a vrijednosti iznad 6,5% podupiru dijagnozu dijabetesa.
Za dobivanje točnih rezultata u dijagnostičkim testovima važno je slijediti upute liječnika.
Važnost prehrane u upravljanju dijabetesom
Za učinkovitu kontrolu dijabetesa potreban je uravnotežen režim prehrane. Osobe s dijabetesom trebaju, u suradnji s nutricionistom i liječnikom, provoditi poseban dijetni program prilagođen osobnim potrebama. Osnovna načela su:
Cjelovite žitarice, svježe povrće i voće trebaju biti u prvom planu
Birati namirnice s niskim udjelom masti i kalorija, ali visoke nutritivne vrijednosti
Kontrola porcija i redoviti obroci
Izbjegavati rafinirani šećer i pretjerano prerađene namirnice
Redovita prehrana, osim što uravnotežuje razinu šećera u krvi, smanjuje i tjelesnu masu te kardiovaskularne čimbenike rizika. Kod dijabetesa tipa 2, gubitak tjelesne mase može imati značajno pozitivan učinak na kontrolu šećera u krvi i potrebu za lijekovima. Po potrebi, u borbi protiv pretilosti mogu se koristiti različite medicinske metode (npr. želučani balon, barijatrijska kirurgija itd.); o potrebi za ovim zahvatima mora odlučiti isključivo liječnik.
Zdrave namirnice koje mogu konzumirati osobe s dijabetesom
Masna riba: Losos, sardina, haringa, skuša i pastrva bogati su omega-3 masnim kiselinama; korisni su za zdravlje srca i krvnih žila, preporučuje se konzumacija najmanje dva puta tjedno.
Lisnato zeleno povrće: Povrće poput špinata, kelja, salate i brokule sadrži vitamine i minerale, ne utječe negativno na razinu šećera u krvi.
Avokado: Sadrži zdrave jednostruko nezasićene masne kiseline, bogat je vlaknima i treba ga konzumirati u kontroliranim količinama.
Jaja: Povećavaju osjećaj sitosti, bogata su proteinima.
Grah i mahunarke: Zbog vlakana i proteina poboljšavaju ravnotežu šećera u krvi.
Jogurt: Sadrži proteine i probiotike, podržava zdravlje crijeva i može pozitivno utjecati na glikemijski odgovor.
Orašasti plodovi: Namirnice poput oraha i lješnjaka izvor su zdravih masti i smanjuju rizik od srčanih bolesti.
Brokula: Povrće s malo kalorija, puno vlakana i minerala.
Maslinovo ulje: Zbog sadržaja jednostruko nezasićenih masti ima zaštitnu ulogu za zdravlje srca.
Sjemenke lana: Zahvaljujući omega-3 i vlaknima pomažu snižavanju kolesterola i kontroli razine šećera.
Što je skriveni šećer (predijabetes) i kako ga prepoznati?
Skriveni šećer, odnosno predijabetes, prijelazna je faza u kojoj su vrijednosti šećera u krvi iznad normale, ali nisu dovoljno visoke za dijagnozu dijabetesa. Ovo je razdoblje s visokim rizikom napredovanja u dijabetes tipa 2. Iako često ne uzrokuje izražene tegobe, mogu se pojaviti manji znakovi poput žudnje za slatkim, iznenadnog umora i pospanosti nakon jela. Otkriva se testovima šećera u krvi natašte i nakon obroka. U ovoj fazi promjenom životnog stila može se spriječiti napredovanje bolesti.
Koje se metode primjenjuju u liječenju dijabetesa?
Proces liječenja dijabetesa razlikuje se ovisno o vrsti bolesti. Kod dijabetesa tipa 1 potrebna je doživotna terapija inzulinom. Uz ovu terapiju, uz pomoć stručnog dijetetičara provodi se individualni plan prehrane, a kod nekih osoba doza inzulina može se fleksibilno prilagoditi metodom brojanja ugljikohidrata.
Kod dijabetesa tipa 2, u početnoj fazi obično se preporučuju promjene životnog stila, dijeta i tjelesna aktivnost. Po potrebi se mogu koristiti oralni antidijabetici, lijekovi koji povećavaju osjetljivost stanica na inzulin ili potiču izlučivanje inzulina. Kod nekih osoba može biti potrebna i terapija inzulinom.
Tijekom liječenja, dugotrajno povišene razine šećera u krvi mogu uzrokovati trajna oštećenja živaca, bubrega i očiju, stoga su redoviti liječnički pregledi i praćenje od iznimne važnosti.
Često postavljana pitanja
1. Kako mogu smanjiti rizik od dijabetesa?
Uravnotežena i redovita prehrana, kontrola tjelesne mase, redovita tjelesna aktivnost, izbjegavanje pušenja i prekomjerne konzumacije alkohola pomažu u smanjenju rizika.
2. Je li moguće spriječiti prijelaz iz predijabetesa u dijabetes?
Da, gubitak tjelesne mase, zdrava prehrana i tjelovježba mogu spriječiti ili odgoditi razvoj dijabetesa iz predijabetesa.
3. Kojim se testovima dijagnosticira dijabetes?
Za dijagnozu se koriste laboratorijski testovi poput glukoze natašte, oralnog testa tolerancije na glukozu (OGTT), HbA1c.
4. Postoji li trajno liječenje dijabetesa?
Dijabetes je kronična bolest. Iako ga nije moguće potpuno ukloniti, učinkovitim liječenjem razina šećera u krvi može se držati pod kontrolom i spriječiti komplikacije.
5. Koje su osnovne razlike između tipa 1 i tipa 2 dijabetesa?
Tip 1 dijabetes obično počinje u djetinjstvu i tijelo uopće ne proizvodi inzulin. Tip 2 dijabetes se najčešće javlja u starijoj dobi, a stanice su otporne na inzulin.
6. Jesu li nefarmakološke metode učinkovite u liječenju dijabetesa?
Prehrana, tjelovježba i promjena životnog stila posebno su učinkoviti u ranoj fazi tipa 2 dijabetesa, ali u nekim slučajevima može biti potrebna i terapija lijekovima.
7. Može li se dijabetes javiti kod trudnica?
Da, postoji gestacijski dijabetes koji se javlja tijekom trudnoće i zahtijeva praćenje i liječenje radi zdravlja majke i djeteta.
8. Koji su rani znakovi komplikacija dijabetesa?
Utrnulost u stopalima, gubitak vida, poremećaji bubrežne funkcije i kardiovaskularne bolesti mogu ukazivati na komplikacije.
9. Koje namirnice bi osobe s dijabetesom trebale ograničiti?
Preporučuje se ograničiti rafinirani šećer, proizvode od bijelog brašna, prženu i premasnu hranu, alkoholna pića i sol.
10. Kako tjelovježba utječe na liječenje dijabetesa?
Redovita tjelovježba povećava osjetljivost na inzulin, snižava razinu šećera u krvi i pomaže u kontroli tjelesne mase.
11. Kako možemo poboljšati kvalitetu života osoba s dijabetesom?
Redoviti medicinski nadzor, zdrava prehrana, upravljanje stresom i odgovarajuća tjelesna aktivnost mogu poboljšati kvalitetu života.
12. Koliko često je potrebno ići na liječničke kontrole kod dijabetesa?
Ovisno o individualnim okolnostima, obično se preporučuje kontrola svakih 3-6 mjeseci. Ako je rizik od komplikacija visok, potrebne su češće kontrole.
Izvori
Svjetska zdravstvena organizacija (World Health Organization - WHO), Diabetes Mellitus Guidelines
Međunarodna dijabetička federacija (International Diabetes Federation - IDF), Diabetes Atlas
Američko dijabetičko društvo (American Diabetes Association - ADA), Standards of Medical Care in Diabetes
Centers for Disease Control and Prevention (CDC), Diabetes Publications
New England Journal of Medicine, Diabetes-Related Research
European Association for the Study of Diabetes (EASD) Guidelines