Što je rak debelog crijeva? Koji su simptomi? Koji su uzroci?
Karcinom debelog crijeva (Kolon): Simptomi, Uzroci, Dijagnostika i Terapijski Pristupi
Karcinom debelog crijeva je ozbiljna bolest koja se razvija u debelom crijevu i rektumu, zahvaćajući važan dio probavnog sustava. Obično nastaje kada se polipi na površini crijeva s vremenom pretvore u karcinom. Simptomi, uzroci i liječenje bolesti mogu varirati ovisno o stadiju karcinoma i općem zdravstvenom stanju pacijenta. Rana dijagnoza, kao i kod svih vrsta karcinoma, pruža značajnu prednost u borbi protiv karcinoma debelog crijeva.
Što je karcinom debelog crijeva?
Karcinom debelog crijeva javlja se u debelom crijevu i jedan je od najčešćih tipova karcinoma u svijetu. Ova bolest se najčešće javlja kod osoba starijih od 50 godina, ali se može pojaviti u bilo kojoj dobi. Struktura debelog crijeva sastoji se od dvije glavne sekcije: kolona i rektuma, ukupne dužine otprilike 1,5–2 metra. Rektum je završni dio debelog crijeva najbliži anusu i mjesto gdje se stolica pohranjuje prije izbacivanja iz tijela. Kolon označava širi dio crijeva prije rektuma. Nakon što hrana iz tankog crijeva dođe u kolon, ovdje se apsorbiraju voda i minerali, a otpad se pohranjuje u rektumu.
Karcinom debelog crijeva započinje u stanicama sluznice koja oblaže unutarnju površinu debelog crijeva.
Karcinom se najčešće javlja na sljedećim područjima:
Sigmoidni kolon (S-oblikovani završni dio) : To je dio debelog crijeva koji se spaja s rektumom. Najčešće zahvaćeno područje. Budući da stolica ovdje postaje čvršća, stanice su dulje izložene otpadnim tvarima, što povećava rizik.
Rektum : Najbliži dio kolona anusu. Karcinom koji se razvija na ovom području naziva se karcinom rektuma, ali se obično spominje pod zajedničkim nazivom “kolorektalni karcinom”.
Uzlazni (desni) kolon: Prvo područje koje prima tekući otpad iz tankog crijeva. Tumori na ovom području obično daju kasne simptome, jer je stolica još uvijek u tekućem obliku. Stoga se karcinomi desnog kolona često otkrivaju u kasnijoj fazi.
Poprečni (transverzalni) kolon : Vodoravni dio koji povezuje desni i lijevi kolon. Karcinom se može razviti i ovdje, ali rjeđe nego na drugim područjima.
Silazni (lijevi) kolon: Dio kroz koji otpad putuje prema anusu. Tumori na ovom području često se manifestiraju ranim simptomima poput zatvora, suženja promjera stolice, krvarenja.
Oko 40–50% slučajeva javlja se u sigmoidnom kolonu i rektumu, otprilike 20% u (uzlaznom, desnom) kolonu, a ostatak u poprečnom (transverzalnom) i silaznom (lijevom) dijelu kolona.
Što je kolorektalni karcinom?
Kolorektalni karcinom obuhvaća karcinome koji se razvijaju i u kolonu i u rektumu. Nastaje u donjem dijelu probavnog sustava, uslijed abnormalnog umnažanja stanica. Najčešće nastaje kada se benigni polipi s vremenom pretvore u karcinom. Ako se kolorektalni karcinom otkrije u ranoj fazi, šanse za izlječenje značajno rastu.
Koji su simptomi karcinoma debelog crijeva?
Karcinom debelog crijeva često ne uzrokuje izražene tegobe u ranoj fazi. Simptomi se obično pojavljuju kako tumor raste i mogu se sažeti na sljedeći način:
Bolovi ili grčevi u trbuhu
Dugotrajni proljev, zatvor ili promjene u obliku stolice
Krv u stolici ili tamna (katranasta) stolica
Neobjašnjiv gubitak tjelesne mase
Stalni umor i slabost
Nadutost ili osjećaj punoće u trbuhu
Ove tegobe mogu biti znak i drugih zdravstvenih problema. Stoga je važno konzultirati se sa zdravstvenim stručnjakom, osobito kod trajnih ili neobjašnjivih simptoma.
Uzroci i čimbenici rizika za karcinom debelog crijeva
Iako točan uzrok karcinoma debelog crijeva nije potpuno poznat, identificirani su različiti čimbenici rizika:
Dob: Rizik raste kod osoba starijih od 50 godina.
Obiteljska anamneza: Rizik je veći kod osoba čiji su bliski srodnici imali karcinom debelog crijeva; u tom slučaju preporučuje se ranije započeti s probirnim testovima.
Polipi: Polipi koji se razvijaju na stijenci crijeva mogu se s vremenom pretvoriti u karcinom, stoga je njihovo otkrivanje i liječenje važno.
Genetski poremećaji: Nasljedni sindromi, osobito Lynchov sindrom (HNPCC), mogu povećati rizik.
Upalne bolesti crijeva: Kronične bolesti poput Crohnove bolesti i ulceroznog kolitisa povećavaju rizik.
Životni stil: Prehrana s malo vlakana i puno masnoća, prekomjerna tjelesna masa (pretilost), tjelesna neaktivnost, pušenje i prekomjerna konzumacija alkohola povećavaju rizik.
Određena zdravstvena stanja: Dijabetes tipa 2 također povećava rizik od karcinoma debelog crijeva.
Kako se dijagnosticira karcinom debelog crijeva?
Danas su endoskopske metode u prvom planu u dijagnostici tumora kolona i rektuma. Standardna metoda je kolonoskopija, kojom se može izravno vizualizirati unutarnja površina crijeva i ukloniti sumnjivi polipi. Za konačnu dijagnozu radi se biopsija (uzimanje uzorka sumnjivog tkiva za patološku analizu). Za procjenu proširenosti tumora ili rizika od metastaza koriste se i slikovne metode poput kompjutorizirane tomografije (CT). Test na okultno krvarenje u stolici često se koristi kao probirni test.
Stadiji karcinoma debelog crijeva i simptomi prema stadijima
Stadij 0 (karcinom in situ): Karcinom je još uvijek ograničen na unutarnju površinu crijeva. Obično nema simptoma.
Stadij 1: Karcinom se nalazi u unutarnjim slojevima stijenke crijeva. Može se javiti blaga bol u trbuhu, promjena u navikama pražnjenja crijeva ili mala količina krvi u stolici.
Stadij 2: Tumor može prodrijeti izvan stijenke crijeva, ali se nije proširio na limfne čvorove. Mogući su bolovi u trbuhu, izražene promjene u crijevnim navikama, gubitak tjelesne mase i nadutost.
Stadij 3: Karcinom se proširio na obližnje limfne čvorove. Bolovi u trbuhu, slabost, gubitak apetita i krv u stolici su izraženiji.
Stadij 4: Karcinom se proširio na udaljene organe poput jetre ili pluća (metastaze). Mogu se javiti izražen umor, uporna bol u trbuhu, opstrukcija crijeva i nagli gubitak tjelesne mase.
Zašto nastaje karcinom debelog crijeva?
Razvoj karcinoma debelog crijeva obično je posljedica postupne transformacije benignih polipa u karcinom tijekom vremena. Genetske promjene u stanicama igraju ulogu, ali važni su i okolišni i životni čimbenici. Iako se ne može ukazati na jedan određeni uzrok, izbjegavanje čimbenika rizika i sudjelovanje u programima probira može biti zaštitno.
Koliko dugo traje razvoj karcinoma debelog crijeva?
Karcinom debelog crijeva obično se razvija sporo, tijekom godina. Pretvorba polipa u karcinom traje u prosjeku 10–15 godina. Stoga su redoviti probirni pregledi od vitalne važnosti, osobito za rizične skupine.
Vrste karcinoma debelog crijeva
Velika većina karcinoma debelog crijeva su adenokarcinomi; ti tumori potječu iz žljezdanih stanica koje oblažu unutarnju površinu crijeva. Rjeđe se mogu javiti i druge vrste poput limfoma, sarkoma, karcinoida ili gastrointestinalnog stromalnog tumora (GIST). Dijagnostički i terapijski pristupi razlikuju se ovisno o tipu tumora.
Metode liječenja karcinoma debelog crijeva
Liječenje se individualno planira prema stadiju bolesti, općem stanju pacijenta i karakteristikama tumora. U ranoj fazi kirurško liječenje najčešće je dovoljno; cilj je uklanjanje polipa i karcinomskog tkiva. Napredovu nekim slučajevima kemoterapija, ponekad radioterapija, a danas se kod određenih bolesnika mogu dodati i ciljana ili imunoterapija. Praćenje i liječenje treba voditi stručni tim.
Operacija raka debelog crijeva
Kirurški zahvat je temeljni pristup u liječenju raka debelog crijeva. Primijenjeni postupak ovisi o lokalizaciji i proširenosti tumora; u ranim stadijima može biti dovoljno uklanjanje samo polipa, dok se u uznapredovalim slučajevima izvodi parcijalna kolektomija (uklanjanje dijela debelog crijeva zajedno s obližnjim limfnim čvorovima). Opseg operacije i proces oporavka ovise o stadiju bolesti i individualnim čimbenicima.
Mogući rizici operacije raka debelog crijeva
Kao i kod svakog kirurškog zahvata, i operacije raka debelog crijeva nose određene rizike i komplikacije. Među njima su krvarenje, ozljeda organa (npr. mokraćnih puteva, mokraćnog mjehura, slezene, jetre, gušterače ili crijeva), dehiscencija crijevnih šavova, infekcija kirurškog područja i oštećenje živaca. Ovi se rizici nastoje svesti na minimum praćenjem bolesnika prije i nakon operacije.
Na što treba obratiti pozornost nakon operacije
U postoperativnom razdoblju mogu se javiti blagi do umjereni bolovi, povremeno infekcija ili krvarenje. Za bol se koriste lijekovi koje preporuči liječnik, a za smanjenje rizika od infekcije mogu se primijeniti antibiotici. Poticanje cirkulacije kretanjem (npr. rana mobilizacija i vježbe) te dovoljan unos tekućine važni su za prevenciju komplikacija. Treba se pridržavati preporuka liječnika i obratiti pozornost na prehrambene savjete tijekom oporavka.
Proces oporavka i duljina boravka u bolnici
Nakon operacije raka debelog crijeva prosječno je potrebno 5–10 dana bolničkog liječenja. Oporavak može potrajati još jedan do dva mjeseca nakon otpusta iz bolnice. U tom je razdoblju važno pridržavati se prehrambenih preporuka, redovito uzimati lijekove i ne propuštati kontrolne preglede kako bi proces tekao što zdravije.
Što se može učiniti za prevenciju raka debelog crijeva?
Prehrana bogata vlaknima i uravnotežena dijeta, dovoljan unos kalcija i vitamina D, održavanje zdrave tjelesne težine, redovita tjelesna aktivnost, izbjegavanje pušenja i prekomjerne konzumacije alkohola važni su zaštitni čimbenici. Posebno je važno nakon 50. godine redovito provoditi probirne testove, što omogućuje rano otkrivanje bolesti i poboljšava zdravstvene ishode.
Tko je u riziku od raka debelog crijeva?
Globalno gledano, rak debelog crijeva češće se dijagnosticira kod osoba starijih od 50 godina. Osobama s obiteljskom anamnezom kolorektalnog karcinoma preporučuje se redoviti probir od mlađe dobi. U raznim istraživanjima istaknuto je i da prehrana s malo vlakana i puno proteina, nedostatak vitamina D te zdravstveni problemi poput dijabetesa povećavaju rizik.
Gdje se najčešće osjeća bol kod raka debelog crijeva?
Može se osjetiti u donjim ili bočnim dijelovima trbuha, a ponekad i kao difuzna bol u trbuhu.
Je li pozitivan test stolice znak raka debelog crijeva?
Pozitivan test na okultno krvarenje u stolici može ukazivati na krvarenje u crijevima, uključujući i rak debelog crijeva. Za konačnu dijagnozu potrebna je daljnja obrada.
Može li se rak debelog crijeva otkriti ultrazvukom?
Ultrazvuk obično nije dovoljan za izravno otkrivanje karcinoma unutar crijeva. U dijagnostici su učinkovitije metode poput kolonoskopije i CT-a.
Je li operacija raka debelog crijeva rizična?
Kao i svaki kirurški zahvat, ima određene rizike, ali ih je moguće smanjiti uz iskusan tim i odgovarajuće praćenje.
Kojem se specijalistu treba obratiti kod raka debelog crijeva?
Odjeli opće kirurgije i/ili gastroenterologije su specijalnosti kojima se treba obratiti za dijagnozu i liječenje.
Koliko traje operacija raka debelog crijeva?
Ovisno o lokalizaciji i proširenosti karcinoma, prosječno traje između 2 i 3 sata.
Može li se rak debelog crijeva liječiti lijekovima?
U uznapredovalim stadijima mogu se primijeniti lijekovi poput kemoterapije. Međutim, u ranoj fazi osnovni način liječenja je kirurgija.
Je li rak debelog crijeva genetski?
Osobe s obiteljskom anamnezom raka debelog crijeva imaju veći rizik zbog genetske predispozicije, ali nisu svi slučajevi genetski uvjetovani.
Može li se rak debelog crijeva ponoviti?
Redovito praćenje nakon liječenja je važno. U nekim slučajevima bolest se može vratiti, stoga je nužno pridržavati se preporuka liječnika.
Jesu li rak debelog crijeva i rak rektuma isto?
Iako rak debelog crijeva i rektuma imaju slična obilježja, pristup i liječenje razlikuju se ovisno o lokalizaciji. Zajedno se nazivaju "kolorektalni karcinom"
Izvori
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) – Informativna stranica o kolorektalnom karcinomu
https://www.who.int/news-room/fact-sheets/detail/colorectal-cancer
Američko društvo za rak (American Cancer Society) – Smjernice za kolorektalni karcinom
Europsko društvo za medicinsku onkologiju (ESMO) – Smjernice za kliničku praksu kod kolorektalnog karcinoma
Američki centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) – Informacije o kolorektalnom karcinomu
The Lancet, New England Journal of Medicine – Najnovija istraživanja o kolorektalnom karcinomu
Došli smo do kraja našeg teksta. Možda ste vi ili vama draga osoba suočeni s ovom bolešću.
Univerzum, kao što u sebi nosi dobro i zlo; ljepotu i ružnoću; Lejlu i Mecnuna, tako u sebi nosi i bolest i ozdravljenje.
Neka ono što vas čeka bude stanica ozdravljenja na vašem putu.
Znanje je moć. Svaki korak koji poduzmete s informacijom u svakoj bolesti bit će najljepši put prema nadi.
Vama i vašim najmilijima želim zdrav i blagoslovljen život…