Uzroci proljeva, preporučene mjere i prevencija opasnog proljeva
Osnovne informacije o dijareji
Dijareja (proliv) se definiše kao više od tri vodenaste stolice u roku od 24 sata ili, posebno kod beba, češće i vodenaste stolice nego inače. Dijareja, koja obično počinje iznenada i može dovesti do gubitka tečnosti, najčešće se javlja zbog infekcija, ali može biti i simptom različitih osnovnih poremećaja. Dijareja je čest problem širom svijeta, posebno kod djece, i važna je zbog rizika od dehidracije (ozbiljnog gubitka tečnosti).
Definicija i učestalost dijareje
Dijareja je poremećaj probavnog sistema karakteriziran izlučivanjem stolice koja je rjeđa, vodenastija i češća nego inače. Najčešći uzrok su infekcije, ali i intolerancija na hranu, neki lijekovi ili bolesti probavnog sistema mogu dovesti do dijareje. Kada se dijareja razvije, ravnoteža tečnosti i minerala u tijelu se narušava, pa je potrebno obratiti posebnu pažnju kod djece, starijih osoba i osoba sa oslabljenim imunitetom.
Koji su uzroci dijareje?
Najčešći uzroci dijareje su:
Infekcije crijeva uzrokovane bakterijama, virusima ili parazitima (npr. Salmonella, E. coli, rotavirus, norovirus)
Konzumacija pokvarene ili nehigijenske hrane (trovanje hranom)
Intolerancija ili alergija na hranu (intolerancija na laktozu ili gluten)
Nuspojave lijekova (posebno antibiotika)
Hronične bolesti crijeva (npr. Crohnova bolest, ulcerozni kolitis, sindrom iritabilnog crijeva)
Psihološki uzroci poput stresa ili anksioznosti
Kod beba i djece, nicanje zuba, nepravilna ishrana ili određene metaboličke bolesti također mogu uzrokovati dijareju.
Šta je opasna (toksična) dijareja i kada je treba shvatiti ozbiljno?
Neke vrste dijareje mogu dovesti do ozbiljnog gubitka tečnosti i elektrolita u tijelu. Posebno dijareja uzrokovana bakterijskim toksinima (npr. kolera, Clostridium difficile) može postati životno ugrožavajuća čak i u roku od nekoliko sati. U takvim slučajevima mogu se javiti jaka žeđ, upale očne jabučice, smanjenje količine urina, promjene svijesti, nagli gubitak težine, krvava ili sluzava stolica, visoka temperatura i ponavljano povraćanje. Kada se ovi simptomi pojave, posebno kod djece, starijih osoba i osoba sa oslabljenim imunitetom, potrebna je hitna medicinska procjena.
Koje su različite vrste dijareje?
Dijareja se obično dijeli u različite grupe prema toku i osnovnom uzroku:
Akutna dijareja: Najčešći tip, uglavnom uzrokovan infekcijama i traje kraće od 2 sedmice.
Hronična dijareja: Traje duže od 4 sedmice i obično je povezana s hroničnim bolestima ili poremećajima apsorpcije.
Sekretorna dijareja: Nastaje zbog prekomjernog lučenja tečnosti iz crijeva (npr. kolera).
Osmotska dijareja: Nastaje kada tvari koje nisu apsorbirane povlače vodu u crijeva (npr. intolerancija na laktozu).
Masna (steatoreična) dijareja: Javlja se kada je apsorpcija masti poremećena, pa stolica postaje masna i gusta.
Klinički simptomi i upozorenja na gubitak tečnosti
Pored dijareje, mogu se javiti povraćanje, bol u stomaku, temperatura. Najvažniji rizik je dehidracija. Kod beba i male djece, smanjena količina urina, suhoća u ustima, plač bez suza, upale očne jabučice i fontanele, razdražljivost ili sklonost spavanju su pokazatelji ozbiljnog gubitka tečnosti. Kod odraslih se mogu primijetiti slabost, vrtoglavica, suhoća u ustima, nizak krvni pritisak i tamnija boja urina. Ako se dehidracija ne liječi, može doći do životne opasnosti.
Kako se postavlja dijagnoza dijareje?
U fazi dijagnoze ispituje se učestalost, konzistencija, izgled stolice, prateća temperatura, povraćanje ili krv. Posebno kod akutnih slučajeva koji traju kraće od 2 sedmice, dodatne pretrage najčešće nisu potrebne. Međutim, ako dijareja traje dugo, ako ima krvi ili sluzi u stolici, ako je nedavno korišten antibiotik ili je imunitet oslabljen, mogu se uraditi analiza stolice, kultura, neki krvni testovi i ponekad endoskopska ispitivanja. Ovi testovi pomažu u razlikovanju bakterijskih/parazitskih infekcija i hroničnih osnovnih bolesti.
Upravljanje dijarejom i pravilan pristup
Najvažniji prvi korak je nadoknada izgubljene tečnosti i elektrolita. U blagim slučajevima dovoljni su voda, supa, voda od riže, blagi čaj ili oralne rehidratacione otopine. U težim slučajevima, posebno kod jakog povraćanja ili velikog gubitka tečnosti, može biti potrebna intravenska terapija tečnosti.
Plan liječenja varira ovisno o uzroku dijareje i dobi pacijenta:
Preporučuje se nastavak dojenja kod beba i male djece, ako je moguće.
Kod beba i djece koje su počele s ishranom, treba preferirati rižinu kašu, kuhani krompir, jogurt, pire od jabuke, bananu i hranu s niskim sadržajem vlakana.
Antibiotici se koriste samo uz odobrenje ljekara, kada je potvrđena bakterijska infekcija.
Probiotici mogu pomoći u podršci crijevne flore i kod djece i kod odraslih.
Na šta treba obratiti pažnju dok dijareja ne prođe
Ako djeca ili odrasli pokazuju znakove kao što su jaka žeđ, često povraćanje, krvava stolica, visoka temperatura, značajno smanjenje količine urina, upale oči, obavezno se treba obratiti zdravstvenoj ustanovi. Iako većina dijareja prođe za nekoliko dana, ako se simptomi produže ili pogoršaju, potrebna je medicinska procjena.
Mjere za prevenciju dijareje
Poštivanje higijenskih pravila, dobro pranje hrane, izbjegavanje sirove ili nedovoljno kuhane hrane, korištenje sigurne pitke vode i redovno pranje ruku su od ključne važnosti za prevenciju dijareje. Majčino mlijeko je veoma važno u ishrani male djece. Pokazano je da su programi vakcinacije protiv infekcija poput rotavirusa širom svijeta smanjili broj ozbiljnih slučajeva dijareje.
Hrana koja može pomoći kod dijareje kod kuće
Hrana koja se lako probavlja i ima vezujuća svojstva, poput riže, kuhanog krompira, banane, pire krompira i pire od jabuke
Jogurt i kefir koji sadrže probiotike
Bijeli hljeb s malo masnoće i tost
Izvori proteina s malo masnoće, poput kuhanog pilećeg mesa
Dosta tečnosti (voda, jogurt napitak, blagi čaj, oralne rehidratacione otopine)
Namirnice s niskim sadržajem vlakana i masti
Pažnja: Mlijeko i mliječni proizvodi mogu kod nekih osoba pogoršati dijareju; također je preporučljivo izbjegavati kofein, alkohol i hranu s visokim sadržajem vlakana.
Šta se može učiniti za brzo olakšanje kod dijareje?
Brzo rješenje za potpuno zaustavljanje dijareje nije uvijek moguće jer je ponekad to mehanizam tijela za izbacivanje infekcije. Preporučuje se odmor, unos dosta tečnosti, nastavak ishrane laganom hranom i konsultacija sa zdravstvenim radnikom ako se simptomi produže ili pogoršaju. Lijekovi za zaustavljanje dijareje nisu uvijek prikladni; posebno kod dijareje uzrokovane infekcijama, nepotrebna upotreba lijekova može pogoršati stanje.
Na šta treba obratiti pažnju tokom epidemija dijareje i u posebnim situacijama
U zajedničkim prostorima, tokom ljetnih mjeseci, na mjestima za odmor i u okruženjima gdje je teško održavati higijenske uslove, epidemije dijareje su češće. U takvim situacijama treba obratiti dodatnu pažnju na ličnu higijenu i izbjegavati sumnjivu hranu. Hronična dijareja se može razviti i zbog autoimunih bolesti ili poremećaja metabolizma; u takvim slučajevima potrebno je detaljno medicinsko ispitivanje i liječenje u skladu s planom.
Često postavljana pitanja (Č.P.P.)
Šta ne treba jesti kod dijareje?
Preporučuje se izbjegavati sirovu, masnu ili začinjenu hranu, mlijeko i mliječne proizvode (kod nekih osoba), kofeinska, alkoholna i gazirana pića tokom dijareje.
Da li je banana korisna kod dijareje?
Da, banana je lako probavljiva namirnica bogata kalijem i preporučuje se tokom dijareje.
Koliko traje dijareja?
Većina akutnih slučajeva dijareje prolazi spontano za nekoliko dana. Međutim, ako dijareja traje duže od 1 sedmice ili je praćena drugim ozbiljnim simptomima, treba se obratiti zdravstvenom radniku.
Moje dijete ima dijareju, u kojim slučajevima treba hitno posjetiti ljekara?
Ako postoji stalno povraćanje, krvava stolica, visoka temperatura, ozbiljna slabost, smanjenje urina ili plač bez suza, odmah se obratite ljekaru.
Mogu li antibiotici uzrokovati dijareju?
Da, upotreba antibiotika može poremetiti crijevnu floru i uzrokovati dijareju. U tom slučaju, ako je potrebno nastaviti s antibioticima, svakako se posavjetujte s ljekarom.
Da li probiotici pomažu kod dijareje?
Naučna istraživanja pokazuju da određene vrste probiotika mogu pomoći u smanjenju trajanja i težine akutne dijareje. Možete ih koristiti nakon konsultacije sa svojim ljekarom.
Šta se može učiniti kod proljeva kod odraslih kod kuće?
Preporučuje se piti puno vode, hraniti se mekanom i lako probavljivom hranom, izbjegavati veoma masnu i vlaknastu hranu te po potrebi koristiti oralnu rehidratacionu otopinu.
Zašto nastaje krvavi proljev?
Krvavi proljev se obično razvija zbog infekcije, upalne bolesti crijeva ili nekih parazita; potrebna je hitna medicinska procjena.
Koliko često treba davati tečnost kod proljeva?
Tečnost treba davati često i u malim količinama, uzimajući u obzir boju i učestalost urina. Kod male djece i beba važno je često dojenje ili davanje tečnosti prikladne za uzrast.
Da li Covid-19 uzrokuje proljev?
Covid-19 infekcija može kod nekih osoba dovesti do proljeva i drugih tegoba probavnog sistema.
Zašto je proljev češći ljeti?
Hrana se na visokim temperaturama brže kvari, higijenski uslovi su otežani i rizik od prenošenja u zajedničkim prostorima raste; zbog toga je proljev češći tokom ljeta.
Da li su lijekovi za zaustavljanje proljeva sigurni?
Ovi lijekovi se posebno kod proljeva uzrokovanih infekcijom ne preporučuju uvijek; odluku o upotrebi treba prepustiti ljekaru.
Šta učiniti ako je proljev stalan?
Kod dugotrajnog (kroničnog) proljeva treba istražiti osnovne uzroke i obratiti se stručnjacima.
Kako se liječi proljev kod beba?
Najvažniji pristup je prevencija gubitka tečnosti. Treba nastaviti s dojenjem, pratiti znakove gubitka tečnosti i po potrebi dati oralnu rehidratacionu otopinu koju preporuči ljekar. U slučaju krvavog proljeva, nemogućnosti hranjenja ili povraćanja, odmah se obratite ljekaru.
Izvori
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), “Diarrhoeal disease: Key facts,” 2023.
Centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), "Diarrhea: Common Illness, Global Killer," 2022.
Evropsko društvo za pedijatrijsku gastroenterologiju, hepatologiju i nutriciju (ESPGHAN), "Management of Acute Gastroenteritis in Children," 2014.
Američka akademija za pedijatriju (AAP), "Acute Gastroenteritis," 2022.
Mayo Clinic, “Diarrhea - Symptoms and causes,” 2024.