Proljev: Uzroci, Simptomi i Sigurni Pristupi
Šta je proliv i kako nastaje?
Proliv je čest problem probavnog sistema koji se definiše kao učestalo, rijetko i vodenasto pražnjenje crijeva. Najčešće nastaje zbog ulaska infektivnih agenasa u crijeva, intolerancije na hranu ili određenih poremećaja probavnog sistema. Budući da može brzo dovesti do gubitka tečnosti i elektrolita u tijelu, posebno kod beba, male djece, starijih osoba i osoba sa oslabljenim imunološkim sistemom, zahtijeva pažljivo upravljanje.
Proliv kod djece je čest, ali ponekad može doći do ozbiljnog gubitka tečnosti (dehidracije). Posebno kod novorođenčadi, simptomi dehidracije mogu se pojaviti u kratkom vremenu nakon početka proliva; stoga je važno pažljivo ih pratiti. Smanjena količina urina, suha usta, plač bez suza, upale oči i razdražljivost kod beba i male djece mogu biti važni znaci gubitka tečnosti.
Kako prepoznati ozbiljan i opasan proliv?
Neke vrste proliva mogu brzo dovesti do ozbiljnog gubitka tečnosti i elektrolita u tijelu i predstavljati životnu opasnost. U ovakvim slučajevima, koji se obično razvijaju zbog bakterijskih toksina poput kolere (Vibrio cholerae), Clostridium difficile ili određenih virusnih i parazitarnih infekcija, crijeva ne mogu ponovo apsorbirati tečnost i tijelo brzo gubi vodu. Mogu se javiti ozbiljni simptomi poput jake žeđi, niskog krvnog pritiska, slabosti, grčeva u mišićima, poremećaja svijesti pa čak i šoka. U ovakvim situacijama, umjesto pokušaja kućnog liječenja, hitno treba potražiti medicinsku pomoć, što može biti spas za život, posebno kod djece, starijih i osoba sa hroničnim bolestima.
Koji su upozoravajući znaci opasnog proliva?
Sljedeći simptomi mogu ukazivati na to da se proliv razvio u ozbiljnije stanje:
Nadutost, bol i grčevi u stomaku
Nemogućnost kontrole crijevnih pokreta
Visoka temperatura
Krv ili sluz u stolici
Iznenadan i izražen gubitak težine
Povraćanje ili mučnina
Izražena žeđ, suha usta, smanjena količina urina i tamna mokraća
Razdražljivost, vrtoglavica, nizak krvni pritisak i promjene svijesti
Nemir kod beba, upala fontanele, suha usta, manje zaprljanih pelena nego inače mogu biti znakovi gubitka tečnosti. Posebno je važno da odrasli koji brinu o bebama i maloj djeci pažljivo prate ove simptome, jer djeca često ne mogu izraziti svoje tegobe.
Vrste proliva
Proliv se obično klasifikuje na sljedeći način:
Akutni proliv: Proliv koji naglo počinje, najčešće zbog infekcija, i obično traje kraće od sedam dana.
Hronični proliv: Traje duže od četiri sedmice i obično je povezan s hroničnim uzrocima kao što su sindrom iritabilnog crijeva, celijakija ili upalne bolesti crijeva.
Sekretorni proliv: Nastaje zbog prekomjernog lučenja tečnosti iz crijeva; mogu ga uzrokovati bakterijski toksini poput kolere.
Osmotski proliv: Nastaje kada tvari koje ostaju neapsorbirane u crijevima povlače vodu, kao kod intolerancije na laktozu.
Masni (steatoreični) proliv: Stolica je masna, sjajna i neugodnog mirisa zbog poremećaja apsorpcije masti.
Koji su uzroci proliva?
Najčešći uzroci proliva kod djece i odraslih širom svijeta su virusne i bakterijske infekcije. Osim toga:
Parazitarne infekcije
Nepoznatog porijekla, nedovoljno termički obrađena ili nehigijenska hrana i voda za piće
Promjene u crijevnoj flori uzrokovane nekim lijekovima, posebno antibioticima
Intolerancije na hranu (npr. osjetljivost na laktozu ili gluten)
Hronične bolesti crijeva (npr. Crohnova bolest, ulcerozni kolitis)
Stres i psihološki faktori također mogu utjecati na crijevne pokrete.
Koji su rizici proliva ako se ne liječi?
Ako se kod vašeg djeteta uz temperaturu, povraćanje i proliv ne postavi pravovremena dijagnoza i ne započne liječenje, mogu se razviti različiti rizici:
Slabost, gubitak apetita, značajno smanjenje kvaliteta života
Suha usta, smanjen izlučaj urina
Gubitak svijesti, u težim slučajevima koma i smrt
Ozbiljnost dehidracije kod male djece može rasti mnogo brže nego kod odraslih. Stoga se ne smije zanemariti.
Upravljanje prolivom kod djece i beba
Proliv kod djece najčešće je uzrokovan virusima i obično nije potrebno davati antibiotike. Istovremena pojava proliva i povraćanja povećava rizik od gubitka tečnosti. Ako se kod djeteta primijeti često povraćanje, nemogućnost hranjenja ili uzimanja tečnosti, obavezno se treba obratiti stručnjaku.
Kako osigurati unos tečnosti kod kuće?
Osnovni cilj kod blagih i umjerenih oblika proliva kod kuće je nadoknaditi izgubljenu tečnost i minerale. Oralne rehidratacione otopine koje se mogu nabaviti u apotekama i pripremaju s vodom mogu se sigurno koristiti u tu svrhu. Preporučuje se sljedeće prema dobi djeteta:
Ispod 2 godine: Po jedna mala čaša nakon svake vodenaste stolice
2 godine i više: Pola ili cijela čaša vode
Veća djeca: Koliko mogu popiti
Kada se povraćanje pojača, preporučuje se davati manje količine tečnosti, ali češće.
Kako treba biti ishrana?
Tokom proliva ishrana ne treba biti potpuno prekinuta; treba birati namirnice koje ne opterećuju želudac poput banane, jogurta, rižine kaše, kuhanog krompira, piletine, nemasnih povrtnih supa, jogurta i hljeba. Treba izbjegavati slatku, prženu, začinjenu ili kiselu hranu jer može pogoršati proliv.
Podrška crijevnoj flori
Neki ljekari mogu preporučiti probiotike ili proizvode koji sadrže cink za podršku crijevnoj flori. Upotreba ovih proizvoda uvijek treba biti prema preporuci zdravstvenog radnika.
Njega beba s prolivom
Najvažnija tačka u liječenju proliva kod beba je odgovarajuća nadoknada izgubljene tečnosti i minerala. Kod beba koje se hrane majčinim mlijekom, dojenje treba nastaviti češće. Oralne rehidratacione otopine mogu se koristiti prema preporuci ljekara. Ako je beba dovoljno stara, mogu se dodati rižina kaša, kuhani krompir, pire od banane ili jogurt. Ako proliv traje duže od tri dana, pojavi se temperatura ili krv u stolici, obavezno se treba obratiti ljekaru.
Faktori rizika kod bolesti proliva
Rizik od razvoja proliva povećavaju sljedeći faktori:
Nedojenje (posebno u prva 4 mjeseca)
Nehigijena bočica i duda
Neodgovarajući uslovi pripreme/skladištenja hrane i vode
Nedovoljna higijena okoline
Oslabljen imunitet ili hronične bolesti
Načini prenosa i prevencije proliva
Infekcije se najčešće prenose fekalno-oralnim putem, kao i putem nesigurne vode i nedovoljno termički obrađene hrane. Ne treba ponovo hladiti već zagrijanu hranu, treba izbjegavati bazene sa sumnjivom higijenom i gužvom, kao i nepasterizirano mlijeko i mliječne proizvode. Prilikom pripreme i serviranja hrane treba poštovati higijenska pravila, hranu dovoljno termički obraditi i konzumirati svježu.
Kada se obratiti ljekaru?
U sljedećim situacijama treba brzo potražiti medicinsku pomoć:
Učestalo i obilno vodenasto pražnjenje crijeva
Nemogućnost uzimanja vode ili izražena iscrpljenost
Temperatura iznad 38°C
Ponavljano ili pojačano povraćanje
Krv u stolici
Smanjeno izlučivanje urina, plač bez suza, suha i naborana koža
Posebno treba biti oprezan kod starijih, beba i osoba sa pridruženim bolestima.
Koje se metode koriste u dijagnostici?
U dijagnostici se procjenjuje trajanje tegoba, putovanja, nedavno korišteni lijekovi i prehrambene navike. Prema vrsti proliva mogu se koristiti analize stolice, laboratorijski testovi i po potrebi slikovne metode. Kod hroničnog proliva mogu biti potrebne dodatne pretrage radi otkrivanja osnovnog uzroka.
Terapijski pristupi
Cilj u akutnoj dijareji je nadoknaditi izgubljenu tečnost i minerale te očuvati opće stanje osobe. Terapija antibioticima je potrebna samo na preporuku ljekara i kod određenih uzročnika bolesti. Ishrana treba biti nastavljena, a simptomi gubitka tečnosti pažljivo praćeni. U težim slučajevima može se primijeniti intravenska terapija tečnosti. Ako je otkrivena hronična bolest, liječenje se prilagođava osnovnom uzroku.
Metode prevencije dijareje
Razvijati navike higijene i pranja ruku
Konzumirati sigurnu, čistu vodu i dobro termički obrađenu hranu
Birati pasterizirano mlijeko i mliječne proizvode
Posebno ljeti obratiti pažnju na hranu konzumiranu na otvorenom
Često postavljana pitanja
1. Šta je dijareja i kada postaje opasna?
Dijareja je stanje kada stolica postaje vodenasta, mekana i učestala. Ako se pojave visoka temperatura, jaka žeđ, krvava stolica ili nagli gubitak težine, ili ako dijete/beba ne može uzimati tečnost zbog povraćanja, potrebna je hitna intervencija.
2. Šta treba raditi kod dijareje kod beba?
Važno je nadoknaditi izgubljenu tečnost i minerale, češće dojiti i po preporuci ljekara dati oralnu rehidratacionu otopinu. Kod ozbiljnih simptoma obavezno se obratiti ljekaru.
3. Zašto dolazi do dijareje kod djece?
Najčešći uzrok kod djece su virusi (npr. rotavirus, norovirus). Također, prljava voda, nehigijenska hrana, neki antibiotici i intolerancije na hranu mogu izazvati dijareju.
4. Kako spriječiti dijareju?
Preporučuje se često pranje ruku, konzumacija sigurne vode i dobro kuhane hrane, te izbjegavanje nepasteriziranih mliječnih proizvoda.
5. Kako liječiti dijareju kod kuće?
Kod blage i umjerene dijareje treba davati puno tečnosti i birati lako probavljivu hranu. Probiotici ili suplementi cinka mogu se koristiti po preporuci ljekara.
6. Koji su simptomi dehidracije?
Suhoća usta i kože, smanjeno mokrenje, tamna mokraća, smanjenje suza, slabost i kod djece razdražljivost/promijenjeno stanje svijesti su osnovni pokazatelji gubitka tečnosti.
7. Koja hrana je korisna kod dijareje?
Preporučuju se banana, riža, kuhani krompir, jogurt, surutka i hljeb, kao izvori jednostavnih ugljikohidrata i proteina. Važno je povećati unos tečnosti kod djece i odraslih.
8. Mogu li antibiotici izazvati dijareju?
Da, neki antibiotici mogu narušiti crijevnu floru i izazvati dijareju. Ne treba koristiti antibiotike bez preporuke ljekara.
9. Kada se treba obratiti ljekaru?
Kod teške dijareje, povraćanja, visoke temperature, krvave stolice, nemogućnosti uzimanja tečnosti i simptoma dehidracije obavezno se treba javiti zdravstvenoj ustanovi.
10. Šta je hronična dijareja i kod kojih bolesti se javlja?
Dijareja koja traje duže od četiri sedmice smatra se "hroničnom" i najčešće je povezana sa sindromom iritabilnog crijeva, celijakijom ili upalnim bolestima crijeva.
11. Da li probiotici pomažu kod dijareje?
Prema nekim studijama, probiotici mogu pomoći u skraćivanju trajanja akutne dijareje i podržati crijevnu floru; međutim, njihovu upotrebu treba dogovoriti sa stručnjakom.
12. Kako prepoznati da li je dijareja zarazna?
Mnoge dijareje uzrokovane infekcijama (npr. rota ili norovirus) su zarazne. Važno je održavati higijenu ruku i ne dijeliti lične predmete.
13. Koji lijekovi mogu izazvati dijareju?
Najčešće antibiotici, neki lijekovi za želudac i lijekovi za hemoterapiju mogu izazvati dijareju; uvijek se posavjetujte sa ljekarom prije prekida terapije.
14. Koliko vode treba piti kod gubitka tečnosti?
Gubitak treba nadoknaditi vodom i pripremljenim oralnim rehidratacionim otopinama. Odgovarajuću količinu po satu ili stolici može odrediti vaš pedijatar.
15. Kada treba prekinuti ishranu kod dijareje?
Općenito, ne preporučuje se prekidanje ishrane. U slučaju ozbiljnog povraćanja i nemogućnosti uzimanja tečnosti, režim ishrane treba prilagoditi pod nadzorom ljekara.
Izvori
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO): Diarrhoeal Disease Fact Sheet
Centri za kontrolu i prevenciju bolesti SAD (CDC): Diarrhea – Overview
Evropsko udruženje za pedijatrijsku gastroenterologiju, hepatologiju i ishranu (ESPGHAN) Smjernice
The New England Journal of Medicine: Upravljanje akutnim gastroenteritisom kod djece
Američka akademija za pedijatriju (AAP): Oralna rehidrataciona terapija kod dojenčadi i djece
Sve informacije u ovom članku zasnovane su na aktuelnim kliničkim smjernicama i pouzdanim izvorima. U dijagnostici i liječenju obavezno se posavjetujte sa zdravstvenim radnikom.