Nepravedna raspodjela resursa, glad

Poštovani čitatelju,

Dok čitaš ovaj tekst, na svijetu svake 4 sekunde jedna osoba umire od gladi ili uzroka povezanih s glađu. Ovim tekstom, ti i ja zajedno ćemo skrenuti pažnju na ove gubitke, naučit ćemo da prilikom trošenja resursa moramo biti svjesni štednje i dijeljenja.

Formula smrti od gladi je jednostavna: Na svijetu ima dovoljno resursa i postoje ljudi kojima su ti resursi potrebni. Ako postoji volja, postoji i ljudska i radna snaga koja može stvoriti te resurse zajedničkim naporom. Međutim, ne postoji potreban kumulativni napor za rješavanje ovog problema. Postoje prepreke koje sprječavaju da resursi dođu do ljudi; zbog toga resurs ne može doći do čovjeka i čovjek umire.

Veliki dio smrtnih slučajeva od gladi ne proizlazi iz nedostatka proizvodnje, već iz problema distribucije, pristupa i sistema. Glad sa sobom donosi korupciju, haos i društvenu degradaciju.

Ratove, političke krize, politiku, status quo koji ne želi da se ovaj uspostavljeni poredak naruši, nadljudsku religiju i politiku, sebičnost, oholost čovjeka koji hoda bez spoticanja i ne može razumjeti onoga koji pada, možemo navesti kao glavne uzroke ovih problema.

Međutim, svi ljudi koji žive u svemiru su jednaki. Pravo na život svakog čovjeka je sveto.

Smrt od gladi je društveno ubistvo. Svaki član društva jednako je odgovoran za ove smrti.

Na svijetu postoji 197 zemalja. U savremenom svijetu, proizvodnja osnovnih potreba i njihova raspodjela ljudima u potrebi bez diskriminacije naša je ljudska odgovornost, a istovremeno je moguće ostvariti to uz ljude koji imaju volju.

Šta možemo učiniti?

Možemo li našu svijest pretvoriti u ponašanje na našim ulicama, u našim gradovima, selima, regijama? To je problem koji pojedinac ne može lako riješiti sam, ali koji se može lako riješiti uz doprinos svakog pojedinca.

Šta možemo učiniti kao pojedinci;

1- Smanjiti rasipanje

Svaki zalogaj koji uzmemo na tanjir, svaka kap vode koju nepotrebno potrošimo, predstavlja nedostajući zalogaj ili kap vode na nekom drugom mjestu. Konzumirati koliko nam je potrebno ostavit će veći utjecaj nego što mislimo.

2- Steći svjesne potrošačke navike,

Umjesto neplanirane kupovine, trebamo kupovati prema potrebama. Ova potrošačka navika će dovesti do proizvodnje orijentirane na potrebe.

3- Povećati dijeljenje hrane,

Pripremati obroke tako da ne ostaje višak ili dijeliti pripremljenu hranu, iako se čini kao mala razlika, razvijat će kulturu solidarnosti i omogućiti efikasnije korištenje resursa.

4- Podržavati pouzdane nevladine organizacije,

Podržavanje pouzdanih humanitarnih organizacija može direktno doprinijeti pristupu resursima za mnoge ljude.

Stvaranje svijesti:
Dijeliti ovaj tekst, razgovarati o njemu, objašnjavati... Ponekad najveća promjena počinje širenjem jedne ideje.

Šta možemo učiniti na društvenom i globalnom nivou?

Poboljšanje sistema distribucije hrane

Veliki dio hrane proizvedene u svijetu završi u otpadu, dok milioni ljudi gladuju.

Smanjenje ratova i kriza:
Glad najčešće raste u sjeni rata. Umjesto izgradnje interkontinentalnih balističkih projektila, trebamo uspostaviti interkontinentalne mreže za snabdijevanje hranom.

Jačanje poljoprivrednih i proizvodnih politika:
Podrška lokalnim proizvođačima i širenje održive poljoprivrede donijet će dugoročna rješenja.

Međunarodna saradnja:
Glad je globalni problem; rješenje mora biti globalno. Mora se osigurati koordinacija među državama, svaka država treba angažirati određene resurse i radnu snagu za borbu protiv globalne gladi.

Treba uspostaviti univerzalni lanac snabdijevanja hranom. Svi ljudi svijeta trebaju se pobrinuti za one kojima je potrebna pomoć, za one koji ne mogu biti uključeni u radnu snagu, za one koji ne mogu raditi.

Univerzalni model za hranu i proizvodni hub

Ovaj model je razvijen kako bi kod ljudi probudio lijep osjećaj, utopijsku maštu.

Osnovni koncept modela: "Global Production Node (GPN)"

Prema ovom modelu, svaka zemlja treba uspostaviti standardni proizvodni čvor (hub) na svojoj teritoriji. Ovi hubovi trebaju biti međusobno povezani, modularni i univerzalnog standarda.

Primjer strukture huba — 5 proizvodnih slojeva

Svaki GPN hub sastoji se od sljedećih 5 obaveznih proizvodnih jedinica:

Jedinica	Sadržaj	Ciljani ishod
Poljoprivredna jedinica	Žitarice, povrće, mahunarke	Osnovna hrana
Stočna jedinica	Perad, goveda, pčelarstvo	Proteini, mlijeko, med
Tekstilna jedinica	Pamuk, vuna, pređa, šivanje	Odjeća, pokrivači
Energetska jedinica	Sunce, vjetar, bioplin	Vlastita energija huba
Skladišna i distributivna jedinica	Hladni lanac, pakovanje	Dostava potrebitima

(Broj slojeva ovdje se može povećati.)

Primjer modela raspodjele zemljišta

Svaka država dijeli svoju zemlju prema kapacitetu sudjelovanja na sljedeći način:

Ukupno dodijeljena zemlja → 100%

├── 40% → Poljoprivreda (žitarice, povrće, voće)

├── 25% → Stočarstvo (pašnjak + štalski prostor)

├── 15% → Sirovine za tekstil (pamuk, lan)

├── 10% → Proizvodnja energije (paneli, turbine)

└── 10% → Logistika, skladište, centar za preradu

Ko šta radi u ovom modelu?

Pojedinci sposobni za rad,

Rade u hubu kao plaćeni/volonteri

Doprinos globalnom fondu viškom proizvodnje

Identificiraju se pojedinci koji će koristiti resurse.

Uključuju se u potrošački fond

Njihov udio iz proizvodnog fonda se automatski osigurava

Države

Dodjeljuju zemljište, uspostavljaju infrastrukturu

Nadzor nad vlastitim hubom

Ispunjavaju kvotu doprinosa globalnom fondu

Sistem globalne koordinacije

• Svaki hub i proizvodi i prima

• Višak proizvodnje → šalje se u globalni fond

• Regija kojoj nedostaje → pokriva se iz fonda

Principi standardizacije

1. Fizički standard — ista modularna struktura, iste dimenzije

2. Standard proizvodnje — iste kategorije sjemena, isti protokoli održavanja

3. Standard podataka — proizvodnja/potrošnja se digitalno izvještava

4. Standard distribucije — pravila pakovanja, etiketiranja, hladnog lanca

5. Standard nadzora — rotacija međunarodnih posmatrača

Izračun kvote

Kvota države = (Broj stanovnika × cilj proizvodnje po osobi) + udio u globalnom fondu

Udio u globalnom fondu = dodatni doprinos proporcionalan BDP-u

Bogatije zemlje više doprinose; slabije zemlje proizvode manje i više primaju

r.

Jake strane modela

Ponovljiv — ista šema se primjenjuje svugdje

Skalabilan — mala zemlja postavlja mali hub, velika zemlja postavlja veliki hub

Nezavisan — svaki hub proizvodi vlastitu energiju, nije ovisan o vanjskim izvorima

Pravedan — doprinos se određuje prema kapacitetu, raspodjela prema potrebi

Transparentan — svi podaci su digitalni, mogu se nadzirati

Završna riječ

Glad nije sudbina.
Glad je problem koji se može riješiti.
I što je najvažnije, glad nije izbor; ali ignorisati je jeste izbor.

Mala promjena koju napraviš danas,
može sutra dotaknuti nečiji život.

Zapamti:
Svijet je dovoljno velik za sve…