Cervikal hernija diska: Uzroci, simptomi, dijagnostika i procesi liječenja

Šta je cervikalna hernija diska?

Cervikalna hernija diska je zdravstveni problem koji nastaje kada se centralni dio diskova smještenih između pršljenova (nucleus pulposus) pomjeri iz svog mjesta i pritisne obližnje nervne strukture, što može uticati na kvalitet života. Često je povezana s podizanjem teških tereta, naglim naprezanjima, traumama ili dugotrajnim nedostatkom kretanja. Može se javiti i kod mladih odraslih i kod starijih osoba, ali se najčešće susreće u dobi između 20 i 40 godina. U njenom razvoju, osim životnog stila i uticaja okoline, značajnu ulogu mogu imati i genetske predispozicije.

Kako nastaje cervikalna hernija diska?

Kičma je jedna od osnovnih struktura koja omogućava tijelu da stoji uspravno i da se kreće. Između sedam pršljenova u vratnom dijelu nalaze se elastična tkiva nazvana diskovi. Unutrašnjost diskova čini mekana i želatinozna masa (nucleus pulposus), koja je okružena čvrstim prstenom (anulus fibrosus). Oštećenjem ove strukture, unutrašnja masa može iscuriti van i pritiskom na nerve izazvati različite tegobe.

Koji su uzroci cervikalne hernije diska?

U razvoju cervikalne hernije diska često učestvuje više faktora istovremeno. Najčešći uzroci su:

• Nagli pokreti, traume ili udarci

• Dugotrajna nepokretnost i loše navike držanja tijela

• Podizanje teških tereta ili pretjerana fizička opterećenja

• Gubitak vode i elastičnosti diskova usljed starenja (degeneracija)

• Korištenje duhana

• Dugotrajni rad za računarom ili pametnim telefonom

• Negativni uticaji stresa na mišiće kičme

• Porodična anamneza sličnih bolesti, odnosno genetska predispozicija

Pored ovih, cervikalna hernija diska češće se javlja kod određenih profesionalnih grupa (npr. oni koji dugo rade za stolom, osobe koje se intenzivno bave kućnim poslovima, vozači i sl.).

Promjene koje dolaze sa starenjem mogu ubrzati narušavanje prirodne strukture diska i stvoriti osnovu za razvoj hronične forme hernije. Kod hernija koje nastaju naglo nakon traume, tegobe obično počinju brže i izraženije.

Koji su simptomi cervikalne hernije diska?

Cervikalna hernija diska može se manifestovati na različite načine, u zavisnosti od jačine simptoma i zahvaćenosti nervnog korijena. Najčešći simptomi su:

• Bol u vratu, ramenima, leđima i rukama

• Utrnulost, trnci, smanjen osjet u rukama ili šakama

• Slabost mišića, posebno slabost stiska u ruci ili prstima

• Gubitak refleksa ili smanjen refleksni odgovor

• Opće tegobe poput glavobolje ili vrtoglavice

• U rijetkim slučajevima gubitak ravnoteže, zujanje u ušima ili stanjivanje ruku

Kod nekih osoba bol se može pojačati pri kašljanju, kihanju ili naprezanju. Nivo zahvaćenosti nervnog korijena određuje u kojem dijelu ruke i šake će se javiti gubitak osjeta ili pokreta.

Kod neliječenih i progresivnih slučajeva, zbog pritiska na nerve može doći do ozbiljnog gubitka osjeta ili mišićne paralize, pa je važno bez odlaganja posjetiti ljekara čim se pojave simptomi.

Simptomi na nervnim korijenima povezani s cervikalnom hernijom diska

U zavisnosti od nivoa na kojem hernija vrši pritisak, mogu se javiti različite tegobe na različitim nervnim korijenima:

• C2: Glavobolja, osjetljivost u oku i uhu

• C3, C4: Blagi bol i mišićni spazam u vratu, ramenu i leđima

• C5: Pored bola u vratu i ramenu, gubitak osjeta i smanjenje mišićne snage u gornjem dijelu ruke i ramenu

• C6: Gubitak osjeta i slabost na bočnoj strani ramena, ruke i šake, smanjenje refleksa u zglobu

• C7: Smanjen osjet u podlaktici i srednjem prstu, poremećaj triceps refleksa

• C8-T1: Gubitak osjeta u šakama i srednjem dijelu podlaktice, ograničenost pokreta prstiju

Kako se postavlja dijagnoza cervikalne hernije diska?

U dijagnostici cervikalne hernije diska najprije se obavlja detaljan fizikalni pregled i pažljivo procjenjuje tok simptoma. Posebno su važni širenje bola, vrijeme početka, intenzitet i prateći neurološki nalazi. Laboratorijski testovi rijetko pomažu, dok se prava dijagnoza potvrđuje radiološkim pregledima:

• Rendgen (X-zrake): Prikazuje koštanu strukturu kičme i moguće degenerativne promjene.

• Kompjuterizovana tomografija (CT): Koristi se za procjenu koštanih detalja i kalcifikacija u diskovima.

• Magnetna rezonanca (MRI): Daje najdetaljnije informacije o mekim tkivima, hernijaciji diskova i stepenu zahvaćenosti nervnih korijena; najosjetljivija je metoda za dijagnozu cervikalne hernije diska.

• Elektromiografija (EMG) i studije provodljivosti nerva: Mogu pokazati probleme s električnom provodljivošću nerva, posebno su korisne za otkrivanje zahvaćenosti određenog nervnog korijena.

Ljekar može zatražiti i dodatne testove kako bi isključio reumatske bolesti, tumore ili infekcije kao uzrok simptoma.

Pristupi u liječenju cervikalne hernije diska

Cilj liječenja cervikalne hernije diska je ublažavanje tegoba, smanjenje pritiska na nerve i poboljšanje kvaliteta života. Liječenje se individualno planira prema težini i toku bolesti. Prvi izbor su obično nekirurške metode:

• Edukacija i preporuke za životni stil: Važno je uspostaviti pravilan položaj tijela i ergonomsko radno okruženje, izbjegavati podizanje teških tereta i pokrete koji opterećuju vrat.

• Fizikalna terapija i programi vježbi: Vježbe za jačanje mišića oko vrata, povećanje fleksibilnosti i cirkulacije. Ove vježbe moraju se provoditi pod stručnim nadzorom.

• Lokalna primjena toplote ili hladnoće: Može se koristiti za ublažavanje bola i mišićnog spazma.

• Analgetici i mišićni relaksanti: Koriste se u propisanim dozama i trajanju.

• Spinalne injekcije: U slučajevima jakog bola, po procjeni ljekara, može se primijeniti injekcija kortizona u nervni korijen ili epiduralni prostor; ovo može smanjiti otok i upalni odgovor oko nerva.

• Korištenje ovratnika: Može privremeno olakšati tegobe u akutnoj fazi, ali se ne preporučuje dugotrajna upotreba.

Hirurška intervencija razmatra se samo kod uznapredovalog pritiska na nerve, slabosti mišića ili kod težih slučajeva koji ne reaguju na druge terapije. Tokom operacije se obično uklanja dio diska koji pritišće nerv. U posebnim slučajevima mogu se primijeniti proteze diska ili druge hirurške procedure za otklanjanje suženja u zahvaćenom području.

U kojim slučajevima je potrebna operacija cervikalne hernije diska?

Hirurško liječenje nije potrebno kod svih pacijenata s cervikalnom hernijom diska. Međutim, operacija se može preporučiti u sljedećim slučajevima:

• Postepeno povećanje mišićne slabosti i progresivni gubitak osjeta

• Bol koji ozbiljno ograničava svakodnevni život i ne reaguje na druge terapije

• Teški pritisak na nervni korijen i/ili rizik od paralize

• Poremećaj kontrole mokraćnog mjehura ili crijeva

Stanje svakog pacijenta se procjenjuje pojedinačno i određuje se najprikladnija opcija liječenja.

Koje su korisne metode za cervikalnu herniju diska?

U liječenju cervikalne hernije diska moguće je koristiti različite metode:

• Fizikalna terapija i individualno prilagođene vježbe pod stručnim nadzorom

• Mišićni relaksanti, analgetici i po potrebi protuupalni lijekovi

• Primjena hladnih ili toplih obloga

• Masaža ili kiropraktičke metode po preporuci ljekara

• Odabir odgovarajućeg jastuka i ergonomske prilagodbe životnog prostora za podršku položaju vrata

Najvažnije je ne zaboraviti da se prije početka bilo kakvog tretmana ili programa vježbi obavezno treba konsultovati sa zdravstvenim radnikom. Nestručne primjene mogu pogoršati simptome, stoga je potrebno tražiti mišljenje stručnjaka.

Često postavljana pitanja

1. Kod koga se češće javlja cervikalna hernija diska?

Cervikalna hernija diska može se javiti i kod mladih odraslih i kod starijih osoba. Posebno je češća kod onih koji rade za stolom, podižu teške terete ili su dugo vremena nepokretni.

2. Koji simptomi mogu ukazivati na cervikalnu herniju diska?

Bol koji se širi na vrat, ramena ili ruke, utrnulost, trnci, slabost u rukama, smanjenje refleksa i, rjeđe, vrtoglavica mogu biti znakovi cervikalne hernije diska.

3. Koja je najučinkovitija metoda u dijagnostici?

Magnetska rezonanca (MRI) je najosjetljivija i najdetaljnija metoda za dijagnosticiranje hernije diska vrata.

4. Jesu li vježbe sigurne za svakog pacijenta?

Svaki program vježbi nije prikladan za sve pacijente. Osobe sa hernijom diska vrata trebaju raditi prema programu koji preporuči ljekar i koji je pripremljen pod nadzorom fizioterapeuta.

5. Da li masaža pomaže kod hernije diska vrata?

Pravilnim tehnikama može pomoći u smanjenju mišićnog spazma i bola. Međutim, u nekim slučajevima masaža se ne preporučuje; za prikladnost se trebate posavjetovati sa svojim ljekarom.

6. Može li hernija diska vrata proći sama od sebe?

Kod blagih i ranih slučajeva, tegobe se mogu povući uz odmor i vježbe. Kod uznapredovalih slučajeva sa neurološkim simptomima može biti potrebna medicinska intervencija.

7. Da li je operacija obavezna?

Većina pacijenata sa hernijom diska vrata može se oporaviti bez operacije. Operacija se preporučuje samo u određenim uznapredovalim slučajevima i kada druge metode ne daju rezultate.

8. Da li je štetno dugotrajno korištenje ovratnika?

Da, dugotrajna upotreba može dovesti do slabosti mišića. Ovratnik treba koristiti samo kratkotrajno i pod nadzorom ljekara.

9. Da li upotreba računara i telefona izaziva herniju diska vrata?

Loš položaj i dugotrajni poremećaji držanja mogu uzrokovati naprezanje mišića i diskova vrata, čime se povećava rizik od hernije.

10. Može li se hernija diska vrata ponoviti?

Da, posebno ako se ne obrati pažnja na rizične faktore i ne promijeni način života, može se ponoviti.

11. Koji se lijekovi koriste u liječenju hernije diska vrata?

Obično se propisuju analgetici, mišićni relaksanti i protuupalni lijekovi. Upotreba lijekova mora biti pod nadzorom ljekara.

12. U kojim slučajevima se treba obratiti ljekaru?

Ako imate bol, utrnulost ili slabost, ili ako se postojeće tegobe pogoršavaju, trebate se bez odlaganja obratiti zdravstvenom radniku.

Izvori

• Svjetska zdravstvena organizacija (WHO): “Musculoskeletal Conditions”

• Američka akademija neurologije (AAN): Smjernice za cervikalnu radikulopatiju

• Evropsko udruženje za kičmu (EuroSpine): Preporuke za cervikalnu herniju diska

• Američka akademija ortopedskih hirurga (AAOS): Bol u vratu i bolest cervikalnog diska

• Mayo Clinic: “Herniated Disk”

• New England Journal of Medicine: “Cervical Radiculopathy”