Vodič za zdravlje

Šta je puls? Njegov značaj u našem tijelu i normalne granice

AutorAutor•10. maj 2026.
Šta je puls? Njegov značaj u našem tijelu i normalne granice

Šta je puls? Njegov značaj u našem tijelu i normalne granice

Puls su talasi pritiska koji se osjećaju na zidovima krvnih sudova kao rezultat snažnog protoka krvi kroz njih pri svakom stezanju srca. Obično se lako može osjetiti rukom na dijelovima tijela blizu površine, kao što su zglob, vrat ili prepona. Puls ne daje samo informacije o učestalosti otkucaja srca; on takođe pruža ključne naznake o ritmu srca, stanju cirkulacijskog sistema i općem zdravlju.

Normalna brzina otkucaja srca u mirovanju je jedan od pokazatelja zdravog kardiovaskularnog sistema. Puls u mirovanju može varirati od osobe do osobe. Na procjenu pulsa utiču brojni faktori kao što su dob, spol, nivo fizičke aktivnosti, stres, tjelesna temperatura, upotreba lijekova i zdravstveno stanje. Međutim, osnovno pravilo je da puls treba biti pravilan i ritmičan.

Koji su normalni rasponi pulsa?

Kod zdravih odraslih osoba, brzina otkucaja srca u mirovanju obično treba biti između 60 i 100 otkucaja u minuti. Kod osoba koje duže vrijeme redovno vježbaju, ova vrijednost može pasti na niže nivoe (otprilike 45–60 otkucaja/min). Nizak puls u mirovanju, posebno kod sportista, ukazuje na efikasniji rad srca i obično je pozitivan nalaz.

Broj otkucaja srca između 50–70 u minuti se generalno smatra vrlo dobrim, između 70–85 normalnim, dok se vrijednosti iznad 85 smatraju visokim pulsom. Visok ili nizak puls ne znači uvijek zdravstveni problem; najčešće se javlja kao odgovor na fiziološke promjene u tijelu. Međutim, trajne abnormalnosti, posebno ako su praćene simptomima poput slabosti, vrtoglavice ili nesvjestice, zahtijevaju konsultaciju sa zdravstvenim radnikom.

Zašto se puls može mijenjati?

Puls je pod uticajem mnogih okolišnih i fizioloških faktora. Povišena temperatura, nivo aktivnosti, stres, anksioznost ili uzbuđenje mogu privremeno povećati puls. Pušenje, neki lijekovi i anemija takođe mogu dovesti do povećanja pulsa. Nakon prestanka pušenja, vrijednosti pulsa obično opadaju.

Pored toga, bolesti srca, poremećaji štitne žlijezde, infekcije, krvarenja ili neki endokrini poremećaji mogu uzrokovati trajne promjene pulsa. Uzimajući u obzir sve ove faktore, povremena kontrola pulsa je važna; posebno ako postoje novi, drugačiji ili ozbiljni simptomi, treba se obratiti ljekaru.

Kako se mjeri puls?

Mjerenje pulsa je vrlo jednostavan i praktičan postupak. Prije mjerenja potrebno je biti odmoran i smiren. Tokom mjerenja, kažiprstom i srednjim prstom lagano pritisnite mjesto na zglobu, vratu ili preponi gdje prolazi arterija i osjetite otkucaje. Zatim, pomoću štoperice, izbrojite koliko puta srce otkuca u 60 sekundi. Ako nemate dovoljno vremena, broj otkucaja u 30 sekundi možete pomnožiti sa dva kako biste dobili približan broj otkucaja u minuti.

Puls treba biti pravilan, pun i ritmičan. Ako osjetite nepravilnosti u otkucajima srca (aritmiju), dodatne otkucaje ili vrlo spor/vrlo brz puls, ne ustručavajte se obratiti zdravstvenoj ustanovi za dodatnu procjenu. Posebno kod osoba kojima je dijagnosticiran poremećaj ritma, po preporuci ljekara može biti potrebno direktno osluškivanje srca. Moderni elektronski aparati za mjerenje pritiska takođe se često koriste za praktično mjerenje pulsa.

Glavni uzroci povišenog pulsa

Povišen puls znači da srce kuca brže od normalnog broja otkucaja u minuti. Privremeni faktori koji povećavaju puls uključuju: intenzivnu fizičku aktivnost, naporne vježbe, prekomjerni stres, uzbuđenje, strah i nagle emocionalne promjene. Takođe, febrilne infekcije, prekomjeran rad štitne žlijezde i neke kardiovaskularne bolesti mogu uzrokovati povećanje pulsa.

U ozbiljnim stanjima poput krvarenja, srce počinje brže kucati kako bi tkiva dobila dovoljno kisika. Međutim, kada se volumen krvi značajno smanji, može doći i do pada pulsa, što zahtijeva hitnu medicinsku intervenciju. Kod osoba sa stalno povišenim pulsom preporučuje se ispitivanje mogućih srčanih bolesti ili drugih medicinskih stanja. Poznato je da redovno bavljenje sportom s vremenom snižava puls u mirovanju.

Koji su uzroci niskog pulsa?

Nizak puls, poznat kao bradikardija, označava broj otkucaja srca u minuti ispod očekivanog raspona prema dobi i zdravstvenom stanju. Nizak puls kod srca ojačanog napornim vježbama obično je normalan i ne izaziva zabrinutost. Međutim, puls ispod 40, posebno ako je praćen simptomima poput slabosti, vrtoglavice ili nesvjestice, zahtijeva hitnu medicinsku procjenu.

Uzroci niskog pulsa uključuju stariju životnu dob, neke poremećaje srčanog ritma, urođene srčane bolesti, moždano krvarenje, nedostatak hormona štitne žlijezde, apneju u snu, poremećaje elektrolita ili nuspojave nekih lijekova.

Koliki bi trebao biti puls u različitim dobnim skupinama?

Puls varira u zavisnosti od dobi i općeg zdravstvenog stanja osobe. Kod djece i beba puls je viši nego kod odraslih; s godinama se smanjuje. Rasponi pulsa prema dobi, koji se koriste širom svijeta, sažeti su u sljedećoj tabeli:

  • Novorođenčad: 70–190 otkucaja/min (prosječno ~125)

  • 1–11 mjeseci: 80–160 otkucaja/min (prosječno ~120)

  • 1–2 godine: 80–130 otkucaja/min (prosječno ~110)

  • 2–4 godine: 80–120 otkucaja/min (prosječno ~100)

  • 4–6 godina: 75–115 otkucaja/min (prosječno ~100)

  • 6–10 godina: 70–110 otkucaja/min (prosječno ~90)

  • 10–18 godina: 55–105 otkucaja/min (prosječno ~80–90)

  • Odrasli od 18 godina i više: 60–100 otkucaja/min (prosječno ~80)

Brzine otkucaja srca koje su znatno izvan ovih raspona, posebno ako su praćene simptomima, treba procijeniti ljekar.

Šta se može učiniti za održavanje zdravog pulsa?

Redovno vježbanje, uravnotežena ishrana, izbjegavanje stresa koliko je moguće, prestanak pušenja i alkohola pomažu održavanju pulsa u normalnim granicama. Redovne kontrole krvnog pritiska, holesterola i šećera u krvi takođe su važne za očuvanje zdravlja srca. Ako osjetite nove ili ponavljajuće palpitacije, vrtoglavicu, slabost, obavezno se obratite zdravstvenom radniku bez odlaganja.

Često postavljana pitanja (Č.P.P.)

Koliki puls se smatra normalnim?

Kod zdravih odraslih osoba puls u mirovanju je obično između 60–100 otkucaja u minuti. Kod osoba koje redovno vježbaju ova vrijednost može biti niža.

Kako mogu pravilno izmjeriti puls?

Dok ste u mirovanju, kažiprstom i srednjim prstom lagano pritisnite arteriju na zglobu ili vratu i osjetite puls. Najispravnije je brojati otkucaje tokom 60 sekundi.

Da li je opasno ako se puls povisi?

Privremena povećanja pulsa su uglavnom bezopasna. Međutim, ako je puls stalno visok u mirovanju i pojavljuju se drugi simptomi, trebate se obratiti ljekaru.

Kada je nizak puls značajan?

Puls ispod 40, posebno ako je praćen vrtoglavicom, slabošću ili nesvjesticom, zahtijeva hitnu procjenu.

Zašto je puls kod djece brži nego kod odraslih?

Zbog metabolizma i tjelesne građe djece, brzina otkucaja srca je viša. Puls se usporava s godinama.

Da li stres utiče na puls?

Da. Stres i promjene u emocionalnom stanju mogu privremeno povećati brzinu otkucaja srca.

Da li pušenje povećava puls?

Pušenje i drugi nikotinski proizvodi privremeno povećavaju puls. Nakon prestanka pušenja, vrijednosti pulsa opadaju.

Zašto je puls kod sportista niži?

Redovno vježbanje omogućava srcu da radi efikasnije; tako srce pumpa više krvi sa manje otkucaja i puls u mirovanju može biti niži.

Zašto se puls povećava kod visoke temperature?

Kada tjelesna temperatura raste, metabolizam se ubrzava i srce mora raditi više. To dovodi do povećanja pulsa.

Osjećam nepravilnosti u otkucajima srca, šta da radim?

Ako osjećate nepravilan puls ili poremećaj ritma, obavezno se obratite kardiologu.

Da li prekomjerna težina utiče na puls?

Gojaznost stvara dodatno opterećenje za srce i može uzrokovati povećanje ili nepravilnosti pulsa.

Šta da radim ako mi puls naglo poraste?

Kratkotrajna povećanja pulsa su obično bezopasna. Međutim, ako se često ponavljaju i prate ih drugi simptomi, obratite se zdravstvenoj ustanovi.

Da li treba da pratim puls kod kuće?

Pogotovo ako imate kardiovaskularnu bolest ili faktore rizika, redovno praćenje pulsa kod kuće može biti korisno za ranu dijagnozu i upravljanje.

Izvori

Sviđa li vam se ovaj članak?

Podijelite s prijateljima