Šta Trebate Znati o Trzanju Oka

Trepkanje oka je izuzetno česta pojava u društvu i iako se uglavnom smatra bezopasnom, zapravo predstavlja kliničku sliku koja nastaje usljed nevoljnih kontrakcija mišića kapka. U svakodnevnom životu najčešće se javlja zbog umora ili nesanice, ali ponekad može biti i znak različitih očnih bolesti koje leže u osnovi. Iz tog razloga, u slučajevima dugotrajnog ili učestalog treptanja oka, važno je obratiti se specijalisti za očne bolesti.

Šta je treptanje oka?

Trepkanje oka, poznato u medicini kao "miokimija", najčešće se manifestuje iznenadnim, kratkotrajnim i nevoljnim pokretima (spazmima) mišića kapka. Ove kontrakcije se obično javljaju na gornjem kapku; kod nekih osoba mogu se javiti i na donjem kapku ili na oba kapka istovremeno. Treptanja mogu biti blaga i gotovo neprimjetna, a ponekad se tokom dana mogu javiti nekoliko puta ili uopće ne moraju biti prisutna. Rijetko, kontrakcije mogu biti jače i duže trajati, pa čak dovesti do zatvaranja oba kapka. Ova ozbiljnija slika naziva se "blefarospazam" i svakako zahtijeva medicinsku procjenu.

Najčešće treptanja kapka uzrokuju samo lokalizirane i blage tegobe. Međutim, iako rijetko, pojava trzanja mišića i nekontrolisanih pokreta na drugim dijelovima lica može ukazivati na neurološko stanje. U takvim slučajevima potrebno je što prije obratiti se zdravstvenoj ustanovi.

Mogući uzroci treptanja oka

Trepkanje oka se najčešće javlja kao bezopasno i privremeno stanje. Iako u većini slučajeva tačan uzrok nije poznat, različiti faktori okidači mogu imati ulogu u spazmima očnih mišića:

• Prekomjerni umor

• Nesanica ili neredovne navike spavanja

• Stres i napetost

• Nadraženost, alergija ili suhoća očiju

• Infekcije oka

• Izloženost jakom sunčevom svjetlu, vjetru, zagađenju zraka ili svijetlim okruženjima

• Učestalo trljanje očiju ili fizičke povrede

• Pretjerana upotreba kofeina, alkohola ili duhanskih proizvoda

• Nuspojave nekih lijekova

Vrlo rijetko, određene neurološke bolesti ili tumori mozga mogu biti osnovni uzrok dugotrajnog treptanja oka. Stoga, ako tegobe traju duže vrijeme, svakako se treba obratiti stručnjaku.

Uzroci treptanja na lijevom ili desnom oku

Uzroci treptanja koji se javljaju na desnom ili lijevom oku su slični. Umor, povećan nivo stresa, prekomjeran unos kofeina ili alkohola, poremećaji elektrolita i neki lijekovi mogu uzrokovati ovu pojavu. Rijetko, treptanje oka može biti znak zdravstvenog problema; u tom slučaju su važni očni pregled i potrebne pretrage.

Koji su simptomi treptanja oka?

Osnovni simptom su brze, ritmične i nevoljne kontrakcije mišića kapka (gornjeg ili donjeg). Najčešće su bezbolne, ali kod nekih osoba mogu izazvati blagu nelagodu. Treptanja mogu trajati nekoliko sekundi ili se povremeno nastavljati danima. U težim slučajevima mogu uzrokovati potpuno zatvaranje kapka.

U kojim slučajevima treba potražiti medicinsku pomoć?

Većina treptanja oka prolazi spontano u kratkom vremenu i obično ne zahtijeva liječenje. Međutim, ako imate sljedeće tegobe, ne oklijevajte da se obratite oftalmologu:

• Dođe li do izraženog spuštanja kapka

• Javi li se pretjerano nakupljanje sekreta ili stalno crvenilo očiju

• Pojave li se kontrakcije i na drugim dijelovima lica

• Tokom spazma kapka oko se potpuno zatvara i nakon toga je teško otvoriti ga

• Ako postoji iscjedak, otok ili izraženi znaci upale oka

• Ako treptanje traje duže od tri sedmice

Osim toga, ako se uz treptanje oka pojave nagle promjene vida, bol ili nevoljni pokreti i drugih mišića lica, može biti potrebna i neurološka procjena.

Utvrđivanje treptanja oka i proces pregleda

Dijagnoza treptanja oka se najčešće postavlja na osnovu medicinske anamneze i kliničkog pregleda. Rijetko, u slučajevima kada tegobe traju, mogu se tražiti detaljnije pretrage usmjerene na očne bolesti ili neurološke poremećaje (npr. magnetna rezonanca - MR, krvne pretrage ili neurološka procjena). Ovo je važno radi isključivanja mogućih ozbiljnih uzroka.

Smanjenje treptanja oka i preventivne mjere

Većina treptanja oka može se povući spontano uz jednostavne mjere. U nastavku možete pronaći preporuke na ovu temu:

• Vodite računa o dovoljnom i kvalitetnom snu.

• Često odmarajte oči i pravite pauze ako dugo gledate u ekran.

• Smanjite unos napitaka s visokim sadržajem kofeina poput kafe, čaja i energetskih pića.

• Izbjegavajte nepotrebno trljanje ili pritiskanje očiju.

• Ako sumnjate na suhoću oka, alergiju ili infekciju, obratite se ljekaru i koristite odgovarajuće kapi ili lijekove.

• Koristite sunčane naočale s UV filterom kada ste na suncu.

• Vodite računa da zrak u prostoriji bude čist i vlažan; provjetravanje i svjež zrak su također korisni za zdravlje očiju.

• Ne ustručavajte se potražiti psihološku podršku ako je potrebno za smanjenje stresa.

Ako imate postojeću očnu bolest ili hronično oboljenje, nastavite koristiti lijekove prema preporuci ljekara.

Opcije liječenja

Najčešće se treptanje oka povlači bez liječenja. U slučajevima kada tegobe traju ili se često ponavljaju, važno je nakon medicinskog pregleda liječiti osnovni uzrok. Ako postoji alergija ili suhoća oka, mogu se propisati odgovarajuće kapi i umjetne suze. Ako je prisutan stres ili zamor mišića, preporučuje se odmor. U rijetkim i ozbiljnim slučajevima, po preporuci ljekara, mogu se koristiti lijekovi za opuštanje mišića ili naprednije terapije. Kod ozbiljnih spazama poput blefarospazma, mogu biti potrebne injekcije botulinum toksina, a liječenje se mora provoditi pod nadzorom ljekara.

Zapamtite, ako imate dugotrajne, jake ili neuobičajeno učestale kontrakcije oka, rana stručna pomoć može spriječiti ozbiljnije očne probleme u budućnosti. Ne zanemarujte zdravlje svojih očiju.

Često postavljana pitanja

1. Zašto dolazi do treptanja oka?

Najčešći uzroci treptanja oka su umor, nesanica, stres, unos kofeina ili iritacija oka. Rijetko, osnovne očne ili neurološke bolesti također mogu biti uzrok.

2. Da li je treptanje oka štetno?

Većina treptanja oka je bezopasna i prolazi za kratko vrijeme. Međutim, ako traje neuobičajeno dugo ili je praćeno ozbiljnijim simptomima, svakako se treba obratiti ljekaru.

3. Da li treptanje lijevog oka ukazuje na nešto loše?

Ne postoji praktična razlika u zdravstvenom smislu između treptanja lijevog i desnog oka. Treptanje oba oka najčešće ima iste uzroke.

4. U kojim slučajevima treba ići ljekaru zbog treptanja oka?

Ako treptanje traje duže od tri sedmice, potpuno zatvara oko, praćeno je bolom, otokom ili gubitkom vida, ili se pojave nevoljni pokreti i drugih mišića lica, potrebno je obratiti se stručnjaku.

5. Šta se može učiniti za smanjenje treptanja oka?

Dovoljan san, smanjenje stresa, smanjenje unosa kofeina, česte pauze tokom rada za ekranom i briga o higijeni očiju su korisni.

6. Da li je treptanje oka zarazno?

Ne, treptanje oka nije zarazna bolest.

7. Može li treptanje kapka biti trajno?

Većina treptanja kapka je privremena. Ako ne postoji ozbiljna bolest u osnovi, ne očekuje se da bude trajno.

8. Koje kapi se koriste kod treptanja oka?

Po preporuci ljekara mogu se koristiti odgovarajuće kapi za alergiju, suhoću ili infekciju oka.

9. Da li trljanje oka povećava treptanje?

Da, čest pritisak ili trljanje oka može izazvati iritaciju i potaknuti treptanje.

10. Treba li koristiti biljne ili alternativne terapije kod treptanja oka?

Ne preporučuje se korištenje alternativnih terapija bez preporuke zdravstvenih profesionalaca. Kod očnih tegoba prvenstveno je potreban ljekarski pregled.

11. Šta učiniti ako se uz treptanje oka javi glavobolja?

Ako su tegobe udružene i traju dugo, može biti potrebna neurološka procjena, svakako se treba obratiti ljekaru.

12. Da li je treptanje oka kod djece opasno?

I kod djece je najčešće privremeno. Međutim, ako se često ponavlja ili postoje dodatne tegobe, treba se obratiti pedijatru ili oftalmologu.

Izvori

• Svjetska zdravstvena organizacija (World Health Organization – WHO)

• Američka akademija za oftalmologiju (American Academy of Ophthalmology – AAO)

• Mayo Clinic: Trzanje oka

• Nacionalni institut za oko – Izvori informacija o zdravlju oka

• Cleveland Clinic: Trzanje oka (Miohimija i blefarospazam)