Šta je rak debelog crijeva (kolona)? Koji su simptomi? Zašto nastaje?
Karcinom (Rak) Debelog crijeva: Simptomi, Uzroci, Dijagnostika i Pristupi Liječenju
Karcinom debelog crijeva je ozbiljna bolest koja se razvija u debelom crijevu i rektumu, zahvatajući važan dio probavnog sistema. Najčešće nastaje transformacijom polipa na površini crijeva u karcinom tokom vremena. Simptomi, uzroci i liječenje bolesti mogu varirati u zavisnosti od stadija karcinoma i općeg zdravstvenog stanja pacijenta. Rano otkrivanje, kao i kod svih vrsta karcinoma, predstavlja značajnu prednost u borbi protiv karcinoma debelog crijeva.
Šta je karcinom (rak) debelog crijeva?
Karcinom debelog crijeva javlja se u debelom crijevu i jedan je od najčešćih tipova karcinoma u svijetu. Ova bolest se uglavnom javlja kod osoba starijih od 50 godina, ali se može pojaviti u bilo kojoj dobi. Struktura debelog crijeva obuhvata oko 1,5–2 metra dužine i sastoji se od dvije glavne cjeline: kolona i rektuma. Rektum je završni dio debelog crijeva najbliži anusu i mjesto gdje se stolica skladišti prije izbacivanja iz tijela. Kolon označava dio debelog crijeva koji prethodi rektumu. Nakon što hrana iz tankog crijeva dođe u kolon, ovdje se apsorbiraju voda i minerali, a otpad se skladišti u rektumu.
Karcinom debelog crijeva počinje u ćelijama sluznice koja oblaže unutrašnju površinu debelog crijeva.
Karcinom se najčešće javlja na sljedećim područjima:
Sigmoidni kolon (S-oblikovani završni dio) : Dio debelog crijeva koji se spaja s rektumom. Ovo je najčešće zahvaćeno područje. Budući da stolica ovdje postaje čvršća, ćelije su duže izložene otpadnim materijama, što povećava rizik.
Rektum : Dio kolona najbliži anusu. Karcinom koji se razvija u ovom području naziva se karcinom rektuma, ali se obično svrstava pod zajednički naziv “kolorektalni karcinom”.
Uzlazni (desni) kolon: Prvo područje koje dolazi u kontakt s tekućim otpadom iz tankog crijeva. Tumori u ovom dijelu obično kasno daju simptome, jer je stolica još uvijek u tekućem obliku. Zbog toga se karcinomi desnog kolona često otkrivaju u kasnijim stadijima.
Poprečni (transverzalni) kolon : Horizontalni dio koji povezuje desni i lijevi kolon. Karcinom se može razviti i ovdje, ali rjeđe nego u drugim dijelovima.
Silazni (lijevi) kolon: Dio kroz koji otpad ide prema anusu. Tumori u ovom dijelu obično se manifestiraju ranim simptomima kao što su zatvor, suženje promjera stolice, krvarenje.
Oko 40–50% slučajeva javlja se u sigmoidnom kolonu i rektumu, oko 20% u uzlaznom (desnom) kolonu, a ostatak u poprečnom (transverzalnom) i silaznom (lijevom) dijelu kolona.
Šta je kolorektalni karcinom?
Kolorektalni karcinom obuhvata karcinome koji se razvijaju i u kolonu i u rektumu. Nastaje u donjem dijelu probavnog sistema usljed abnormalnog umnožavanja ćelija. Najčešće nastaje transformacijom benignih polipa u karcinom tokom vremena. Šanse za izlječenje značajno rastu ako se kolorektalni karcinom otkrije u ranom stadiju.
Koji su simptomi karcinoma debelog crijeva?
Karcinom debelog crijeva često ne izaziva izražene tegobe u ranoj fazi. Simptomi se obično pojavljuju kako tumor raste i mogu se sažeti na sljedeći način:
Bol ili grčevi u stomaku
Dugotrajna dijareja, zatvor ili promjene u obliku stolice
Krv u stolici ili tamna (katranasta) stolica
Neobjašnjiv gubitak težine
Stalni umor i slabost
Nadutost ili osjećaj punoće u stomaku
Ove tegobe mogu biti znak i drugih zdravstvenih problema. Stoga je važno obratiti se zdravstvenom radniku, posebno kod upornog ili neobjašnjivog pojavljivanja simptoma.
Uzroci i faktori rizika za karcinom debelog crijeva
Iako tačan uzrok karcinoma debelog crijeva nije u potpunosti poznat, identificirani su različiti faktori rizika:
Dob: Rizik raste kod osoba starijih od 50 godina.
Porodična anamneza: Rizik je veći kod osoba čiji su članovi porodice prvog stepena imali karcinom debelog crijeva; u tom slučaju preporučuje se raniji početak skrininga.
Polipi: Polipi koji se formiraju na stijenci crijeva mogu tokom vremena prerasti u karcinom, zbog čega je njihovo otkrivanje i liječenje važno.
Genetički poremećaji: Nasljedni sindromi, posebno Lynchov sindrom (HNPCC), mogu povećati rizik.
Upalne bolesti crijeva: Hronične bolesti crijeva poput Crohnove bolesti i ulceroznog kolitisa povećavaju rizik.
Životni stil: Ishrana s malo vlakana i puno masnoća, prekomjerna tjelesna težina (gojaznost), fizička neaktivnost, pušenje i prekomjerna konzumacija alkohola povećavaju rizik.
Određena zdravstvena stanja: Tip 2 dijabetes takođe povećava rizik od karcinoma debelog crijeva.
Kako se dijagnosticira karcinom debelog crijeva?
Danas su endoskopske metode u prvom planu u dijagnostici tumora kolona i rektuma. Standardna metoda je kolonoskopija, kojom se omogućava direktan prikaz unutrašnje površine crijeva i uklanjanje sumnjivih polipa. Za konačnu dijagnozu radi se biopsija (uzimanje uzorka sumnjivog tkiva za patološku analizu). Za procjenu proširenosti tumora ili rizika od metastaza koriste se i slikovne metode poput kompjuterizirane tomografije (CT). Test na okultno krvarenje u stolici često se koristi kao skrining test.
Stadiji karcinoma debelog crijeva i simptomi po stadijima
Stadij 0 (karcinom in situ): Karcinom je još uvijek ograničen na unutrašnju površinu crijeva. Obično nema simptoma.
Stadij 1: Karcinom se nalazi u unutrašnjim slojevima crijevnog zida. Može se javiti blaga bol u stomaku, promjene u navikama pražnjenja crijeva ili mala količina krvi u stolici.
Stadij 2: Tumor može napredovati izvan zida crijeva, ali se nije proširio na limfne čvorove. Mogući su bol u stomaku, izražene promjene u navikama pražnjenja crijeva, gubitak težine i nadutost.
Stadij 3: Karcinom se proširio na obližnje limfne čvorove. Bol u stomaku, slabost, gubitak apetita i krv u stolici su izraženiji.
Stadij 4: Karcinom se proširio na udaljene organe poput jetre ili pluća (metastaze). Mogu se javiti izražen umor, uporna bol u stomaku, opstrukcija crijeva i nagli gubitak težine.
Zašto nastaje karcinom debelog crijeva?
Razvoj karcinoma debelog crijeva najčešće se dešava transformacijom benignih polipa u karcinom tokom vremena. Genetičke promjene u ćelijama imaju ulogu, ali su važni i faktori okoline i životnog stila. Iako se ne može ukazati na jedan određeni uzrok, izbjegavanje faktora rizika i učešće u programima skrininga mogu biti zaštitni.
Koliko dugo traje razvoj karcinoma debelog crijeva?
Karcinom debelog crijeva obično se razvija sporo, tokom godina. Transformacija polipa u karcinom traje u prosjeku 10–15 godina. Zbog toga su redovni skriningi od vitalnog značaja, posebno za rizične grupe.
Vrste karcinoma debelog crijeva
Velika većina karcinoma debelog crijeva su adenokarcinomi; ovi tumori potiču iz žljezdanih ćelija koje oblažu unutrašnju površinu crijeva. Rjeđe se mogu javiti i druge vrste kao što su limfom, sarkom, karcinoid ili gastrointestinalni stromalni tumor (GIST). Dijagnostički i terapijski pristupi mogu se razlikovati u zavisnosti od tipa tumora.
Metode liječenja karcinoma debelog crijeva
Liječenje se individualno planira prema stadiju bolesti, općem stanju pacijenta i karakteristikama tumora. U ranom stadiju hirurško liječenje je najčešće dovoljno; cilj je uklanjanje polipa i karcinomskog tkiva. Napredov
u slučajevima može se dodati hemoterapija, ponekad radioterapija, a danas kod nekih pacijenata i ciljana ili imunoterapija. Praćenje i liječenje treba voditi stručni tim.Operacija raka debelog crijeva
Hirurgija je osnovni pristup u liječenju raka debelog crijeva. Primijenjeni zahvat zavisi od lokacije i proširenosti tumora; u ranim stadijima može biti dovoljno uklanjanje samo polipa, dok se u uznapredovalim slučajevima može izvesti parcijalna kolektomija (uklanjanje dijela debelog crijeva zajedno sa obližnjim limfnim čvorovima). Obim operacije i proces oporavka pacijenta ovise o stadiju bolesti i individualnim faktorima.
Mogući rizici operacije raka debelog crijeva
Kao i kod svake hirurške intervencije, i operacije raka debelog crijeva nose određene rizike i komplikacije. Među njima su krvarenje, povreda organa (npr. mokraćni putevi, mokraćna bešika, slezena, jetra, pankreas ili crijeva), dehiscencija crijevnih šavova, infekcija operativnog područja i oštećenje živaca. Ovi rizici se nastoje minimizirati praćenjem pacijenta prije i nakon operacije.
Na šta obratiti pažnju nakon operacije
U postoperativnom periodu kod pacijenta se može javiti blagi do umjereni bol, povremeno infekcija ili krvarenje. Za bol se koriste lijekovi koje preporuči ljekar, a protiv infekcije se mogu dati antibiotici. Podsticanje cirkulacije pokretom (npr. rana mobilizacija i vježbe) i dovoljan unos tečnosti važni su za prevenciju komplikacija. Potrebno je pridržavati se preporuka ljekara i obratiti pažnju na savjete o ishrani tokom oporavka.
Proces oporavka i trajanje boravka u bolnici
Nakon operacije raka debelog crijeva prosječno je potrebno 5–10 dana bolničkog liječenja. Oporavak nakon otpusta može potrajati jedan do dva mjeseca. U ovom periodu važno je pridržavati se preporuka o ishrani, redovno uzimati lijekove i ne propuštati kontrolne preglede kako bi proces tekao što zdravije.
Šta se može učiniti za prevenciju raka debelog crijeva?
Prehrana bogata vlaknima i uravnotežena ishrana, dovoljan unos kalcija i vitamina D, održavanje zdrave tjelesne težine, redovna fizička aktivnost, izbjegavanje pušenja i prekomjerne konzumacije alkohola važni su zaštitni faktori. Posebno je važno nakon 50. godine redovno raditi skrining testove, što omogućava rano otkrivanje bolesti i poboljšava zdravstvene ishode.
Ko je u riziku od raka debelog crijeva?
Globalno, rak debelog crijeva se češće otkriva kod osoba starijih od 50 godina. Osobama koje u porodici imaju historiju kolorektalnog karcinoma preporučuje se da počnu sa redovnim skriningom u mlađoj dobi. Razne studije su pokazale da prehrana siromašna vlaknima, bogata proteinima, nedostatak vitamina D i zdravstveni problemi poput dijabetesa povećavaju rizik.
Gdje se obično osjeća bol kod raka debelog crijeva?
Može se osjetiti u donjem ili bočnim dijelovima abdomena, a ponekad i kao difuzan bol u trbuhu.
Da li pozitivan nalaz testa stolice ukazuje na rak debelog crijeva?
Pozitivan test na okultno krvarenje u stolici može ukazivati na krvarenje u crijevima, uključujući i rak debelog crijeva. Za konačnu dijagnozu potrebna je dodatna obrada.
Može li se rak debelog crijeva otkriti ultrazvukom?
Ultrazvuk obično nije dovoljan za direktno otkrivanje karcinoma unutar crijeva. Metode poput kolonoskopije i CT-a su efikasnije u dijagnostici.
Da li je operacija raka debelog crijeva rizična?
Kao i svaka hirurška intervencija, nosi određene rizike, ali uz iskusan tim i odgovarajuće praćenje ti rizici se mogu smanjiti.
Na koji odjel se treba javiti kod raka (crijeva) debelog crijeva?
Odjeli opće hirurgije i/ili gastroenterologije su stručne oblasti kojima se treba obratiti za dijagnozu i liječenje.
Koliko traje operacija raka debelog crijeva?
Trajanje varira ovisno o lokalizaciji i proširenosti karcinoma, ali prosječno traje između 2 i 3 sata.
Može li se rak debelog crijeva liječiti lijekovima?
U uznapredovalim stadijima mogu se primijeniti terapije lijekovima poput hemoterapije. Međutim, u ranoj fazi osnovni način liječenja je hirurgija.
Da li je rak debelog crijeva genetski?
Osobe sa porodičnom historijom raka debelog crijeva imaju veći rizik zbog genetske predispozicije, ali nisu svi slučajevi genetski.
Da li se rak debelog crijeva može ponoviti?
Redovno praćenje nakon liječenja je važno. U nekim slučajevima bolest se može ponoviti, stoga je potrebno pridržavati se preporuka ljekara.
Jesu li rak debelog crijeva i rektuma isto?
Iako rak debelog crijeva i rektuma imaju slične karakteristike, pristup i liječenje se razlikuju ovisno o lokalizaciji. Zajedno se nazivaju "kolorektalni karcinom"
Izvori
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) – Informativna stranica o kolorektalnom karcinomu
https://www.who.int/news-room/fact-sheets/detail/colorectal-cancer
Američko udruženje za rak (American Cancer Society) – Smjernice za kolorektalni karcinom
Evropsko društvo za medicinsku onkologiju (ESMO) – Smjernice za kliničku praksu kod kolorektalnog karcinoma
Američki centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) – Informacije o kolorektalnom karcinomu
The Lancet, New England Journal of Medicine – Najnovija istraživanja o kolorektalnom karcinomu
Došli smo do kraja našeg teksta. Možda ste vi ili neka vama draga osoba suočeni s ovom bolešću.
Univerzum, kao što u sebi nosi dobro i zlo; lijepo i ružno; Lejlu i Mecnuna, tako u sebi nosi i bolest i lijek.
Neka ono što vas čeka bude stanica ozdravljenja na vašem putu.
Znanje je moć. Svaki korak koji napravite uz znanje u svakoj bolesti, bit će najljepši put ka nadi.
Vama i vašim najmilijima želim zdrav i dug život…