Šta je puls i zašto je važan?

Puls, iako se obično smatra otkucajem srca; zapravo označava pritisak koji krv, pri svakoj kontrakciji srca, vrši na zidove krvnih sudova i ritmičke talase koji nastaju kao odgovor na taj pritisak. Srce, stezanjem i opuštanjem, šalje krv u aortu, koja je najveća arterija, a zatim u cijelo tijelo. Pošto su krvni sudovi elastične građe, oni odgovaraju na ovaj protok krvi širenjem i sužavanjem. Puls se može lako osjetiti dodirom na površinskim dijelovima tijela kao što su ručni zglob, vrat, sljepoočnica ili prepona.

Vrijednost pulsa kod svake osobe može varirati u zavisnosti od brojnih faktora kao što su dob, spol, opće zdravstveno stanje, tjelesna temperatura, hormonske promjene, svakodnevne fizičke ili emocionalne aktivnosti, korišteni lijekovi i razne bolesti. U određenim periodima, povećanje ili smanjenje pulsa usljed stresa, vježbanja, bolesti ili promjena raspoloženja je potpuno prirodno. Ono što je ovdje važno jeste da puls bude pravilan i ritmičan.

Kod osoba koje se redovno bave fizičkom aktivnošću, posebno sportista, puls izmjeren u mirovanju može biti niži od prosjeka populacije. Puls ne daje informacije samo o tome koliko brzo srce kuca, već i o ritmu srca, vašoj kondiciji i određenim zdravstvenim stanjima. Kod bolesti srca i zalistaka, ozbiljnih krvarenja, poremećaja štitne žlijezde, bolesti nervnog sistema i moždanih krvarenja mogu se uočiti značajne promjene pulsa.

Kod zdravih odraslih osoba, broj otkucaja srca u mirovanju obično se kreće između 60-80 otkucaja/minuti.

Koji je normalan raspon pulsa?

Ritmičnost pulsa i njegovo kretanje u određenom rasponu pokazatelj su zdravog cirkulacijskog sistema. Iako se vrijednost pulsa razlikuje kod svake osobe, kod zdravih odraslih osoba normalna brzina otkucaja srca u mirovanju obično se smatra između 60-100 otkucaja/minuti. Kod osoba koje se aktivno bave sportom, ova vrijednost može pasti i do 45-60 otkucaja/minuti. Nizak puls u mirovanju može značiti da srce radi efikasnije.

Povišena brzina otkucaja srca može povećati rizik od moždanog udara ili srčanog udara, pa redovna mjerenja u mirovanju mogu omogućiti ranu detekciju. Ako je vaš puls u mirovanju između 50-70, to se može smatrati idealnim; između 70-85 se generalno smatra normalnim; a iznad 85 može se govoriti o visokom pulsu. Međutim, treba imati na umu da puls sam po sebi nije dijagnostički i da se zdravstvene karakteristike razlikuju kod svake osobe.

Redovno mjerenje pulsa, posebno kada imate tegobe ili faktore rizika, može vam pomoći da rano prepoznate moguće zdravstvene probleme. Međutim, ako se uz neuobičajeno nizak puls javljaju slabost, vrtoglavica, nesvjestica, potrebno je bez odlaganja obratiti se kardiologu. Visok puls je najčešće posljedica privremenih uzroka (poput vježbanja, stresa), ali ako je stalno povišen u mirovanju, svakako treba istražiti uzrok. Pušenje i anemija također mogu uzrokovati povišen puls. Značajan pad pulsa nekoliko mjeseci nakon prestanka pušenja obično se smatra pozitivnom promjenom.

Kako se mjeri puls?

Mjerenje pulsa, radi pouzdanih rezultata, obično se vrši u odmorenom i mirnom stanju. Tokom dana možete mjeriti puls u različito vrijeme kako biste dobili prosječnu vrijednost. Na vratu, s obje strane grkljana ili na ručnom zglobu, odmah iza palca, možete lagano pritisnuti arteriju s tri prsta i osjetiti otkucaje. Kada prstima osjetite puls na arteriji, uz pomoć štoperice ili sata brojite otkucaje tokom 60 sekundi. Dobijeni broj predstavlja vašu trenutnu vrijednost pulsa.

Po želji, možete koristiti i digitalne tlakomjere ili pametne zdravstvene uređaje. Također, u slučaju nepravilnosti srčanog ritma (poznato u narodu kao "preskakanje"), preporučuje se konsultacija s ljekarom. Kod osoba s dijagnosticiranim poremećajem ritma, za tačno mjerenje pulsa, po mogućnosti treba direktno osluškivati srce. Redovna kontrola pulsa ima značajnu ulogu u ranoj dijagnozi kardiovaskularnih i mnogih sistemskih bolesti.

Koji su uzroci visokog pulsa (tahikardije)?

Kada je brzina otkucaja srca viša od normale, to se naziva "tahikardija". Visok puls može biti posljedica brojnih stanja kao što su srčana insuficijencija, infekcije, bolesti štitne žlijezde, nekontrolisana gušavost, ozbiljna krvarenja ili neke hronične bolesti. Kod jakih krvarenja, srce počinje brže kucati kako bi tkivima dostavilo dovoljno kisika, ali kod ozbiljnog gubitka krvi puls može značajno pasti, što može predstavljati životnu opasnost.

Povišena temperatura, anksioznost, emocionalni stres, fizički napor i iznenadne aktivnosti također mogu privremeno ubrzati puls. Puls koji se povisi nakon fizičkog napora ili snažnih emocionalnih doživljaja obično se vraća u normalu kada se osoba odmori. Međutim, puls koji je stalno iznad 90 otkucaja/minuti u mirovanju može ukazivati na neko drugo zdravstveno stanje i zahtijeva detaljnu procjenu.

Redovna fizička aktivnost s vremenom može smanjiti puls u mirovanju. Navike poput svakodnevne lagane šetnje pozitivno utiču na zdravlje srca i mogu pomoći u održavanju nižeg pulsa.

Koji su uzroci niskog pulsa (bradikardije)?

Nizak puls, poznat kao "bradikardija", znači da je brzina otkucaja srca ispod normalno prihvaćene vrijednosti. Kada puls padne ispod 40 otkucaja u minuti, tijelo možda ne dobija dovoljno krvi i kisika, što može izazvati vrtoglavicu, nesvjesticu, znojenje i neurološke simptome. Moždana krvarenja, tumori, bolesti srca, smanjena funkcija štitne žlijezde, hormonska neravnoteža, starenje, urođene srčane anomalije, nedostatak minerala, apneja u snu i upotreba određenih lijekova mogu uzrokovati bradikardiju.

S druge strane, kod zdravih osoba koje redovno vježbaju i imaju dobru kondiciju, brzina otkucaja srca koja pada i do 40 otkucaja u minuti može se smatrati normalnom. To pokazuje da srce radi snažno i efikasno. Fiziološki nizak puls kod sportista ne mora predstavljati zdravstveni problem.

Koje su vrijednosti pulsa prema dobi?

Puls bi trebao biti pravilan i ritmičan u svakoj dobi. Tokom aktivnosti prirodno raste, pa se za tačnost preporučuje mjerenje u mirovanju ili nakon najmanje 5-10 minuta odmora. Vrijednosti pulsa variraju u zavisnosti od dobi i spola. Na primjer, kod dječaka je puls obično nešto viši nego kod djevojčica; kod odraslih nema značajne razlike između muškaraca i žena. Također, prekomjerna težina i hronične bolesti mogu uticati na puls. Za zdrav život preporučuje se da ne zanemarujete redovne zdravstvene preglede.

Preporučeni rasponi pulsa prema općim starosnim grupama su sljedeći:

• Novorođenčad: 70-190 (prosječno 125 otkucaja/minuti)

• Bebe od 1-11 mjeseci: 80-160 (prosječno 120)

• 1-2 godine: 80-130 (prosječno 110)

• 2-4 godine: 80-120 (prosječno 100)

• 4-6 godina: 75-115 (prosječno 100)

• 6-8 godina: 70-110 (prosječno 90)

• 8-10 godina: 70-110 (prosječno 90)

• 10-12 godina: Djevojčice 70-110, dječaci 65-105 (prosječno 85-90)

• 12-14 godina: Djevojčice 65-105, dječaci 60-100 (prosječno 80-85)

• 14-16 godina: Djevojčice 60-100, dječaci 55-95 (prosječno 75-80)

• 16-18 godina: Djevojčice 55-95, dječaci 50-90 (prosječno 70-75)

• 18 godina i više: 60-100 (prosječno 80)

Zbog mogućih manjih odstupanja u ovim vrijednostima prema dobi i individualnim karakteristikama, ako imate bilo kakvu zabrinutost, najprikladnije je konsultovati se sa zdravstvenim radnikom.

Često postavljana pitanja (Č.P.P.)

1. Koliki treba biti puls?

Kod zdravih odraslih osoba puls u mirovanju obično je između 60-100 otkucaja/minuti. Kod osoba koje redovno vježbaju ova vrijednost može biti niža. Međutim, idealan raspon pulsa može varirati u zavisnosti od ličnog zdravstvenog stanja i dobi.

2. Kako mogu izmjeriti svoj puls?

Svoj puls možete izmjeriti tako što ćete tri prsta lagano pritisnuti na površinske arterije na vratu, ručnom zglobu ili preponi i brojati otkucaje tokom 60 sekundi. Također, digitalni tlakomjeri ili pametni nosivi uređaji nude praktično rješenje.

3. Da li je visok puls opasan?

Ako je visok puls uzrokovan privremenim razlozima, obično ne predstavlja ozbiljan rizik i vraća se u normalu. Međutim, stalno visok puls u stanju mirovanja može povećati rizik od srčanih i vaskularnih bolesti i treba ga procijeniti pod nadzorom ljekara.

4. Da li je nizak puls štetan?

Ako puls padne ispod 40 u minuti i tome se pridruže simptomi poput vrtoglavice, slabosti ili nesvjestice, svakako se treba obratiti stručnjaku. Međutim, kod osoba koje redovno vježbaju, nizak puls ne mora predstavljati problem.

5. Šta znači nagla promjena pulsa?

Nagle promjene pulsa mogu biti uzrokovane privremenim faktorima kao što su stres, vježbanje, iznenadni strah, povišena temperatura ili infekcija. Stalne ili izražene promjene mogu biti znak osnovne bolesti, te se preporučuje medicinska procjena.

6. Da li pušenje utiče na puls?

Da, poznato je da upotreba cigareta povećava puls. Prestanak pušenja obično dovodi do smanjenja pulsa; ovo je pozitivan razvoj za zdravlje srca.

7. Koje bolesti uzrokuju nepravilnosti pulsa?

Bolesti štitne žlijezde, bolesti srčanih zalistaka, anemija, poremećaji nervnog sistema, infekcije i nuspojave nekih lijekova mogu uzrokovati promjene pulsa.

8. Koliki treba biti puls kod djece?

Vrijednost pulsa kod djece varira prema dobi. Puls je viši kod novorođenčadi, a postepeno se smanjuje kako dijete raste. Standardne vrijednosti prema dobnim grupama date su u tabeli iznad.

9. Šta znači 'preskakanje' pulsa?

Nepravilnost ili 'preskakanje' pulsa može ukazivati na poremećaj srčanog ritma. Ako je ovo stanje ponavljajuće ili praćeno tegobama, važno je obratiti se ljekaru.

10. Trebam li redovno mjeriti puls?

Da, posebno ako imate rizik od kardiovaskularnih bolesti ili redovno vježbate, praćenje pulsa može biti korisno. U slučaju naglih promjena preporučuje se konsultacija sa stručnjakom.

11. Da li gojaznost ili prekomjerna težina utiču na puls?

Prekomjerna težina i gojaznost mogu uzrokovati da srce radi intenzivnije; to može dovesti do povišenog pulsa u stanju mirovanja.

12. Da li su mjerenja pulsa pomoću aparata za pritisak pouzdana?

Moderni aparati za mjerenje pritiska uglavnom su pouzdani; međutim, za sumnjiva mjerenja ili nepravilne otkucaje preporučuje se procjena ljekara.

13. Da li psihološka stanja utiču na puls?

Psihološka stanja poput stresa, anksioznosti ili uzbuđenja mogu privremeno ubrzati puls. Ovo je obično kratkotrajno.

14. Kada se puls vraća u normalu nakon vježbanja?

Ovisno o intenzitetu i ličnom nivou kondicije, puls se obično vraća u normalu unutar 5-10 minuta nakon vježbanja.

15. Postoje li hronične bolesti koje utiču na puls?

Da; hronične srčane bolesti, problemi sa srčanim zaliscima, poremećaji ritma i bolesti štitne žlijezde mogu trajno uticati na puls. Redovno praćenje i liječenje su od velike važnosti u ovakvim slučajevima.

Izvori

• Svjetska zdravstvena organizacija (WHO). Kardiovaskularne bolesti.

• Američko udruženje za srce (AHA). Sve o srčanom ritmu (pulsu).

• Centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC). Srčani ritam.

• Mayo klinika. Puls: Kako izmjeriti puls.

• Evropsko kardiološko društvo (ESC). Smjernice za upravljanje kardiovaskularnim bolestima.

• Başoğlu, M., i dr. Medicinska fiziologija. Nobel Tıp Kitabevi.

• UpToDate. Procjena odraslog pacijenta sa palpitacijama.